Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2011

Nordijski san

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Bankamagazin  

Nordijski san

Penjati se na društvenoj ljestvici i zarađivati više od roditelja lakše je u Norveškoj, Švedskoj, Danskoj, Australiji i Kanadi nego u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, pokazuje studija OECD-a Međugeneracijska socijalna mobilnost: obiteljske veze objavljena lani (www.oecd.org). Slaba društvena pokretljivost, pokazala je također studija, signalizira nedostatak jednakih mogućnosti, ograničava produktivnost i gospodarski rast.

Međugeneracijska socijalna mobilnost pokazuje vezu između socio-ekonomskog statusa roditelja i statusa kojeg će njihova djeca steći kao odrasli ljudi. Drugim riječima, mobilnost pokazuje do koje se mjere pojedinci pomiču (gore ili dolje) na društvenoj ljestvici u usporedbi sa svojim roditeljima. Istraživanje OECD-a pokazalo je kako socio-ekonomsko porijeklo utječe na obrazovanje i zaradu u svim promatranim zemljama. Ta je veza veoma jaka u Velikoj Britaniji i SAD-u, čime se ruši mit "američkog sna", proizlazi iz studije koja je pokazala da američko društvo ne pruža jednake šanse za uspjeh svim svojim građanima. Građani čiji očevi imaju sveučilišnu diplomu u prosjeku zarađuju barem 20 posto više nego oni čiji su očevi školovanje prekinuli završetkom srednje škole. Također, njihova je zarada za trećinu veća nego kod djece očeva koji nisu završili ni srednju školu. Obrazovaniji roditelji uglavnom imaju obrazovaniju djecu kojoj je lakše steći dobro plaćene poslove. Međutim, slabiji su izgledi djece koja se ne nalaze u ovom vrlom krugu, zaključuje studija. Utjecaj obiteljskog porijekla na postignuća u srednjoškolskom obrazovanju posebno je jako u Belgiji, Francuskoj i u SAD-u, a slabije u nekim Nordijskim zemljama, Kanadi i Koreji. U mnogim je zemljama OECD-a također uspjeh đaka u velikoj mjeri ovisan o školskom okruženju. Nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju vjerojatno će se preslikati u nejednakosti u tercijalnom obrazovanju, a samim time i u nejednakosti u zarađivanju. Tako je primjerice u Danskoj, Finskoj, Italiji i Luksemburgu vjerojatnost završetka fakulteta 30 posto viša za sinove čiji su očevi također završili fakultet nego za sinove čiji očevi imaju završenu samo srednju školu. Nejednakosti u obrazovanju pak vode nejednakostima u primanjima. Socijalna mobilnost među generacijama niža je u neravnopravnijim društvima, navodi se u studiji OECD-a. Redistributivni porezi i neke druge povlastice kojima je cilj uvećati dohodak ili omogućiti pristup obrazovanju obiteljima koje si to ne bi mogle priuštiti mogle bi smanjiti hendikepe siromašnih ili onih s nižim obrazovnim porijeklom. Studija naglašava kako napredovanje na društvenoj ljestvici ovisi o brojnim faktorima među kojima su osobna sposobnost, obiteljsko i društveno okruženje, mreže i stavovi. Međutim javna akcija – posebno obrazovanje i do neke mjere porezna politika – mogu igrati ključnu ulogu i pomoći ljudima da steknu viša primanja i viši socijalni status od svojih roditelja.

U svim zemljama obiteljsko i socio-ekonomsko porijeklo igraju najvažniju ulogu u postizanju određene razine obrazovanja i zarade pojedinca, ali obrazovanje roditelja (ili njegov nedostatak) na budućnost djeteta posebno veliki utjecaj ima u zemljama južne Europe i u Velikoj Britaniji. I najnovije istraživanje Nacionalnog indeksa sreće o vertikalnoj socijalnoj mobilnosti pokazalo je da obrazovanje djece raste s obrazovanjem roditelja.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Tag cloud

  1. 2905 članka imaju tag turizam
  2. 2735 članka imaju tag hrvatska
  3. 1526 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1836 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1588 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2016 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1365 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 711 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 547 članka imaju tag porezi
  21. 379 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 713 članka imaju tag marketing
  25. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 411 članka imaju tag potpore
  27. 464 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 377 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 517 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 517 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk