Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

NOVA KRIZA NA VRATIMA Brojne hrvatske tvrtke s više od pet tisuća radnika pred - slomom

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

NOVA KRIZA NA VRATIMA Brojne hrvatske tvrtke s više od pet tisuća radnika pred - slomom

Blokade, stečajevi, neisplate plaća koje traju mjesecima, Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo. Sve te tvrtke bore se s teškoćama u poslovanju, a zbog krize u Agrokoru su u sjeni zanimanja javnosti

Požeško Zvečevo jučer je objavilo da su svim radnicima isplaćene plaće, pa se obustavlja štrajk i danas nastavlja proizvodnja, ali je istovremeno s drugog kraja Hrvatske, iz Imotskog, stigla vijest da Imota, tvrtka u državnom vlasništvu, nakon godina blokade, provedene predstečajne nagodbe ipak ide u stečaj. Potiho, u sjeni krize u Agrokoru i raspada još jedne Mostove i HDZ-ove Vlade, prolaze već tjednima ili mjesecima takve vijesti u Hrvatskoj ili zaokupljaju javnost tek jedan dan.

Redaju se tako sa svojim problemima Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo, postalo je normalno da njihovim radnicima plaće kasne ili da se uopće ne isplaćuju te da ne mogu plaćati svoje obveze ili da su mjesecima u blokadi.
Viadukt je posebna priča

Poseban dio priče je zagrebački Viadukt, koji je posljednji domaći građevinski gigant, koji je preživio globalnu krizu i pad ulaganja države u infrastrukturne projekte. O toj kompaniji koja je donedavno zapošljavala 1.600 ljudi, ali je brojni radnici napuštaju, Trgovački sud u Zagrebu trenutačno odlučuje hoće li na zahtjev vjerovnika pokrenuti stečajni postupak.Tvrtka je u blokadi, radnici mjesecima nisu dobili plaću, ali Uprava uvjerava kako je moguće njezino restrukturiranje i to na osnovu ugovorenih poslova od milijardu kuna te odštete od nekoliko desetaka milijuna eura što je očekuje od libijske Vlade.
Slični alati

Iako nijedna ta kompanija nema utjecaj kakav na hrvatsko gospodarstvo ima Agrokor, o njihovom opstanku ovise radna mjesta ukupno oko pet tisuća radnika, a u pojedinim slučajevima njihov je utjecaj na grad ili regiju u kojoj posluju isti ili jači nego Agrokorov utjecaj na Hrvatsku. Većina njih zapravo su problemi koje je Plenkovićeva Vlada naslijedila od Oreškovićeve, Oreškovićeva od Milanovićeve, Milanovićeva od Vlade Jadranke Kosor, ta Vlada od Sanaderove Vlade, a i Vlada Ivice Račana pokušavala je različitim financijskim injekcijama i dokapitalizacijama podići, primjerice, na noge i Imotu, i Petrokemiju i Borovo.

Za istim je alatom posegnula i aktualna Vlada. Petrokemiji zbog dugova prijeti isključenje plina, kredit može dobiti samo od HBOR-a, Vlada joj taj kredit, u iznosu od 350 milijuna kuna, osigurava i kao zalog daje državne dionice primjerice u HT-u, »Končaru« ili »Đuri Đakoviću«. U istu kategoriju spada i Borovo, kojem je prošli mjesec na isti način osiguran kredit kod HBOR-a, kako bi se vratio raniji kredit kod te banke koji dospijeva na naplatu te osiguralo i deset milijuna kuna likvidnih sredstava. No, kako će dalje i jedna i druga tvrtka nitko ne zna.

U Petrokemiji su prema financijskim izvješćima obveze gotovo dosegnule vrijednost imovine, a nekoliko dokapitalizacija koje su provele dosadašnje Vlade nije moglo podići tu kompaniju na noge. Zasad je svaki put na nogama održi činjenica da bi propast te tvrtke i gubitak 1.700 radnih mjesta značio kolaps kutinskog kraja.

I Borovo je tek jedan od rijetkih proizvođača u Vukovaru i održavat će ga, koliko god to može svaka Vlada.
Strepnja na istoku

Na istoku Hrvatske strepi se i od završetka procesa restrukturiranja u Agrokoru, jer je neizvjesna sudbina i Vupika, Belja, PIK-a Vinkovci, odnosno nekoliko tisuća radnih mjesta u tim tvrtkama, ali i još tisuća sitnih kooperanata koji rade za njih.

No, to je tek dio kompanija iz poljoprivredne i prehrambene industrije za sobom mogao povući Agrokor, ako ta tvrtka uskoro ne pronađe način za isplatu i nešto starijih dugova, a ne samo novih obveza svojim dobavljačima. Već ranije osječka je Saponia objavila da na tjedan dana zaustavlja proizvodnju jer su joj skladišta puna robe, s obzirom na to da ona u Konzum više ne odlazi dosadašnjim tempom. Neslužbeno se govori, ali to nitko ne opovrgava, da su prema Konzumu u odnosu na svoje prihode najviše izloženi Franck ili Vindija i da će, ako ne bude isplate starih dugova, te kompanije teško preživjeti bez novih ulagača. Prije nego se i rasplete situacija u Agrokoru, ta bi tvrtka mogla uzrokovati stečajeve ili predstečajne nagodbe pojedinih svojih dobavljača.
Potop industrije

U Hrvatskoj prerađivačkoj industriji tako se, i bez Agrokora, nastavlja kriza koja se vuče za mandata nekoliko vlada, no manevarski prostor za njezino rješavanje postaje sve manji. U slučaju da teško stradaju proizvođačke tvrtke iz sustava Agrokora, te da taj koncern za sobom povuče prehrambene proizvođače koji su previše izloženi Konzumu, pad industrije bit će ravan onome koji se dogodio devedesetih godina. Sve spomenute tvrtke uglavnom se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske, tamo gdje su još ostali ostaci ostataka hrvatske industrije. U priobalnim županijama ona je dobrim dijelom već odavno »potopljena« i ti su se krajevi orijentirali na turizam. No tisuće radnika u kontinentalnom dijelu Hrvatske teško će naći zamjenska radna mjesta u turizmu, pa je vjerojatno održavanje trenda iseljavanja iz Hrvatske.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

21.01.2019.

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA).

Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali i najveće gubitke

21.01.2019.

Razlog su najčešće dotrajale cijevi, starije i od 50 godina. Građani optužuju gradske vodovode da ih čestim dizanjem cijene iskorištavaju za krpanje proračuna.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 804 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast