Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2019

Nova radna snaga stiže s Dalekog istoka: što je Hrvatima Irska, njima je Hrvatska

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Boris Orešić  

Nova radna snaga stiže s Dalekog istoka: što je Hrvatima Irska, njima je Hrvatska

Kako se približava turistička sezona za koju već traju pripreme, sve više hotelijera i ugostitelja dolazi do zaključka da im je zbog nedostatka radnika poslovanje ozbiljno ugroženo, te su u paničnoj potrazi za bilo kime tko je spreman zasukati rukave. Kako je sve teže radnu snagu naći i u susjednim zemljama koje su nam bliske po kulturi i jeziku, spas vide u radnicima s Dalekog istoka, i to najviše iz Filipina, odakle bi ih u narednim mjesecima moglo doći i nekoliko tisuća. Iako kažu da im je svejedno odakle je kuhar ili sobarica ako dobro rade svoj posao, draži su im oni s kojima nemaju problema u komunikaciji, no znaju da više nisu u poziciji birati.

Kako je turizam najpropulzivnija hrvatska gospodarska grana i država je uslišala njihove molbe te stvorila preduvjete za masovno zapošljavanje stranaca iz zemalja izvan Europske unije tako da je kvote za izdavanje radnih dozvola s 9000 iz 2017. i 31.000 iz prošle godine, u 2019. podigla na čak 65.100, od kojih će biti produženo 15.000 dozvola već izdanih prijašnjih godina. U dogovoru s poslodavcima država je, dakle, procijenila da nedostaje 40-ak tisuća novih radnika. Prema podacima iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čak 15.600 stranaca, triput više nego prošle godine, traži se za rad u ugostiteljstvu i turizmu, od toga čak 12.000 pomoćnih radnika – 7000 stalnih i 5000 sezonskih - ali i 1300 kuhara i 1400 konobara. Nestaju i sva druga hotelijerska zanimanja, pa se tako u turizmu može zaposliti 200 stranih pekara, a u prehrambenoj industriji njih još 500, kao i 300 slastičara, 200 mesara… Jedan veliki lanac pekara, doznajemo, već je u pregovorima oko zapošljavanja velikog broja Filipinaca jer u Hrvatskoj jednostavno ne mogu naći dovoljno ljudi koji znaju i žele peći kruh i peciva iako im nude iznadprosječnu plaću. Hrvatski poslodavci iz inozemstva mogu dovesti i 17.800 građevinskih radnika, što je gotovo dvostruko više nego lani, ali i 300 vozača autobusa, 170 vozača kamiona, 200 vozača automobila, 55 liječnika, 50 medicinskih sestara…

Najviše u ugostiteljstvu
Agencija za zapošljavanje Negotium usluge prva je u Hrvatskoj koja odnedavno intenzivno radi na zapošljavanju filipinskih radnika. Voditeljica njihova ureda Helena Tropan ističe kako brojni Filipinci u mnogim europskim zemljama već nekoliko godina rade u ugostiteljstvu, turizmu i medicini. Preko filipinskog počasnog generalnog konzula u Hrvatskoj Davora Šterna povezali su se s Udruženjem agencija za zapošljavanje filipinskih radnika u inozemstvu Philippine Association of Service Exporters (PASEI) čija je delegacija u sklopu svoje marketinške misije po Europi posjetila i Hrvatsku kako bi istražila mogućnosti zapošljavanja.

“Naš odvjetnik Srđan Barović susreo se u Manili s hrvatskim konzulom na Filipinima Edgardom P. Reyesom, koji je bio vrlo kooperativan i zainteresiran za suradnju na projektu zapošljavanja filipinskih radnika u Hrvatskoj, a razgovarali smo i s predstavnicima Uprave za zapošljavanje filipinskih radnika u inozemstvu (POEA). Odlučili smo sklopiti ekskluzivni ugovor o suradnji s jednom od najboljih filipinskih agencija za zapošljavanje - Krona International Service Systems čija je direktorica Elsa U. Villa ujedno i predsjednica udruženja PASEI. Naša će agencija prosljeđivati zahtjeve hrvatskih poslodavaca na Filipine, a oni će nam pronalaziti i nuditi potencijalne zaposlenike. Zajednički ćemo dogovarati i koordinirati sve procedure poput izdavanja viza, liječničkih pregleda i ugovora. Trenutačno smo u završnoj fazi pripremanja dokumentacije za podnošenje zahtjeva za akreditaciju od filipinske Uprave za zapošljavanje u inozemstvu”, govori Tropan koja očekuje da će prvi filipinski radnici u Hrvatsku stići krajem veljače, a do kraja godine njih između 1200 i 2000, podjednako muškaraca i žena uglavnom u dobi između 22 i 45 godina. Najveći broj upita se, otkriva nam, odnosi na radnike u ugostiteljstvu i turizmu, ali postoji interes i za vozače, poljoprivredne i građevinske radnike. Radit će uglavnom sezonski, u prosjeku 10 mjeseci. Radne dozvole izdavat će im se temeljem kvota na najviše godinu dana na ime tvrtke koja će ih zapošljavati, a potpisivat će standardne ugovore o radu.

“Visina plaće ovisi o njihovim kvalifikacijama te vrsti zanimanja, ali ih u pravilu zadovoljava 500 do 600 eura uz osiguran besplatni smještaj i hranu te plaćenu povratnu avionsku kartu. Filipinci imaju vrlo visoke standarde u radu i vrlo su motivirani radnici. Također su skromni, obrazovani, odlično govore engleski i spremni su za relativno mali novac ići na rad u inozemstvo, a njihova državna agencija POEA i agencije za zapošljavanje jako su profesionalne i nastoje ispuniti apsolutno sve zahtjeve potencijalnih poslodavaca”, ističe Tropan.

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) započela je suradnju s nekoliko agencija koje se bave pronalaženjem radnika iz Filipina i Ukrajine, ali i bližih zemalja poput BiH, Srbije i Makedonije čija je velika prednost što razumiju naš jezik. Otkriva nam to direktorica UPUHH-a dr. sc. Iva Bahunek dodajući kako se hotelijeri svakako zalažu za zapošljavanje što većeg broja hrvatskih radnika, no zadnjih se godina pokazalo da ih na HZZ-u nema dovoljno.

“Filipinci rade po cijelom svijetu. Na glasu su kao jako marljivi i pristojni. U usporedbi s drugim radnicima iz istočne Azije oni su posebno susretljivi i uslužni jer je takvo ophođenje utkano u njihovu tradiciju. Počele su nam se obraćati agencije koje posreduju u dovođenju radne snage iz cijeloga svijeta, ali treba biti vrlo oprezan jer bi se zbog velike potrebe za radnom snagom moglo dogoditi da zbog lošeg odabira posrednika u zapošljavanju hotelske kuće ne dobiju radnike zadovoljavajućih kompetencija. Stoga provjeravamo sve agencije koje nam se obrate kako bismo našim hotelijerima osigurali suradnju s ozbiljnim partnerima koji će im osigurati radnike kakvi im doista trebaju”, govori Iva Bahunek koja smatra da dobrog radnika treba adekvatno platiti bez obzira na to odakle dolazi.

Član Uprave i direktor tvrtke Anker Grupa koje je vlasnik Lafodia Sea Resorta na otoku Lopudu Ivo Resić ističe kako bi rado za vrijeme turističke sezone zaposlili oko 50 Filipinaca – kuhara, konobara i spremačica. Na to su, kaže, prisiljeni zbog pomanjkanja bilo kakve, a ne samo kvalitetne radne snage iz Hrvatske, što se prošle godine pokazalo kao veliki problem. Otvoreni su, dodaje, i za radnike iz drugih zemalja i drugih nacionalnosti bilo koje spreme i struke ako dokažu da su profesionalci.

“Filipinci su na dobrom glasu kao osoblje na turističkim brodovima s relativno umjerenim zahtjevima u pogledu uvjeta rada. Njihovo zapošljavanje sada ovisi o našoj selekciji koja upravo započinje”, zaključuje Resić.

Jednostavnije procedure
Zasigurno najviše iskustva u zapošljavanju Filipinaca u Hrvatskoj, već desetak godina, ima rogoznički poduzetnik Frane Pašalić u svojoj marini Frapa. Ljeti ih, kaže, zna biti i više od 20, a tijekom cijele godine ih radi troje. Žene uglavnom rade kao maserke, a muškarci u kuhinji te kao svirači.

“Odlični su glazbenici i zabavljači. Uglavnom kod mene rade tri-četiri ljetna mjeseca i većina traži da opet dođu nagodinu, što očito znači da su zadovoljni. Primaju jednake plaće kao hrvatski radnici. Jako su radišni, iako su malo sporiji od naših ljudi. Jako sam zadovoljan njima, a sigurno je i njima draže raditi u Hrvatskoj nego u mnogim drugim zemljama, primjerice arapskima, jer su kod nas radni uvjeti mnogo bolji”, govori Pašalić te dodaje kako Filipince pronalazi preko filipinske državne agencija koja je zadužena za zapošljavanje u inozemstvu i koja im mora izadati dozvolu da mogu napustiti svoju zemlju i pritom jako vodi računa koliko će zarađivati odnosno neće ih pustiti ako je plaća mala.

“Bilo bi dobro da u Hrvatsku dođe više Filipinaca, ali je veoma komplicirana procedura da bi dobili vize za izlazak iz svoje zemlje, a i u Hrvatskoj im nije lako dobiti radne dozvole i sve ostale dokumente”, zaključuje Pašalić.

Te će procedure vjerojatno biti olakšana ako uskoro započnu s radom hrvatske agencija za zapošljavanje koje će izravno s filipinskom državnom agencijom dogovarati dolazak ljudi. Da se na tom uvelike radi, potvrđuje i počasni konzul Filipina u Hrvatskoj Davor Štern koji otkriva i kako je nekoliko hotelskih kuća na Jadranu, uključujući i neke najveće lance luksuznih hotela, već iskazalo interes za zapošljavanjem većeg broja Filipinaca, njih barem nekoliko stotina.

Filipinske vlasti su, tvrdi Štern, veoma rigorizne u ispunajvanju uvjeta za zaštitu svojih radnika i ne puštaju ih u inozemstvo bez predočenog ugovora o radu i plaćene povratne avioske karte, a budući poslodavac im mora jamčiti i neto plaću od najmanje 500-tinjak eura i osiguran smještaj.

“Bilo je slučajeva da ljude u Manili nisu puštali u avion jer nisu imali sve potrebne papire prevedene na engleski i ovjerene kod javnog bilježnika. Time se smanjuje mogućnost evenutalnih problema. Prije nekoliko mjeseci Hrvatsku su posjetili predstavnici filipinske agencije za zapošljavanje. To je velika zemlja i ako se pošalje pogrešan čovjek, nepotrebno se stvara veliki trošak. Filipinski radnici moraju se uklopiti u kvote koje određuje hrvatska Vlada i moraju predočiti dokaz o školskoj spremi za zanimanje koje se u Hrvatskoj traži”, govori Štern i otkriva slučaj jedne hrvatske tvrtke koja je htjela iz Filipina dovesti vozače kamiona, ali se to ispostavilo nemogućim jer se u Hrvatskoj ne priznaju tamošnje kvalifikacija za profesionalne vozače jer su drukčiji propisi o njihovu osposobljavanju.

Malobrojni Filipinci koji trenutačno rade u Hrvatskoj su, ističe Štern, većinom pristigli iz nekih drugih europskih zemalja u kojima su prije radili, pa je i procedura oko njihova zapošljavanja bila jednostavnija. Prema njegovim saznanjima, uglavnom je riječ o pomoćnim radnicima u ugostiteljstvu. Nekoliko Filipinki, kaže, rade kao domaćice u obiteljima stranih diplomata.

Štern smatra da vjerojatno neće doći do masovnog priljeva filipinske rane snage u Hrvatsku jer turistička sezona kod nas traje prekratko, a avionska karta košta oko 6000 kuna. Stoga bi, da bi takav uvoz radnika bio isplativ, bilo poželjno da u Hravatskoj rade cijelu godinu pa tek onda kući na godišnji odmor. Predviđa da će najviše Filipinaca u Hrvatskoj poslove nalaziti u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, ali i u staračkim domovima, kućanstvima i drugim uslužnim djelatnostima, a riječ je o poslovima za koje im nije potrebno znanje hrvatskoga jezika. Uglavnom je to radna snaga bez visokih kvalifikacija. Štern naglašava kako Filipinci čine čak 80 posto svjetske radne snage na brodovima koji plove pod raznim zastavama, ali njihovo zapošljavanje podliježe posebnim zakonima.

“Oni ne dolaze u neku zemlju da bi duže ostali, nego na određeno vrijeme da bi zaradili novac i vratili se u svoju zemlju i tamo pokrenuli neki biznis. Mnogi rade u zemljama Perzijskog zaljeva jako teške poslove za jako male plaće, niže od 500 dolara, odnosno 3000 kuna. Stoga Hrvatska treba voditi računa da njihova niska cijena rada ne sruši cijenu rada domaće radne snage. Oni ne bi smjeli biti plaćeni ispod minimalne hrvatske plaće, koja iznosi 3000 kuna, a većina njih jako je zadovoljna s plaćom od 4000 kuna”, ističe Štern i dodaje da su filipinski radnici jako dobro prihvaćeni u europskim zemljama, a kao one u kojima su već godinama brojni spominje Austriju, Italiju i Švicarsku.

Lijepo im je u Hrvatskoj
Prema MUP-ovim podacima, stalni boravak u Hrvatskoj ima 26 Filipinaca, a privremeni kao radnici i članovi njihovih obitelji njih 224, od čega 125 žena i 99 muškaraca. U proteklih 10 godina samo je troje filipinskih državljana u Hrvatskoj zatražilo međunarodnu zaštitu.

Nekoliko Filipinaca zapošljavaju i restorani Bota Šare u Dubrovniku i Zagrebu, čiji vlasnici ne kriju da su njima jako zadovoljni jer su izvrsni kuhari koje su i odabrali na temelju diploma iz te struke i fotografija jela koje su pripremili, a uz to su veoma pobožni, radišni, odani, pristojni te poštuju svakoga. Kako im je osiguran smještaj i hrana, ne troše gotovo ništa pa cijelu plaću, koja nije manja od 4500 kuna, šalju svojim obiteljima. To je četiri do pet puta više nego što bi zaradili u svojoj domovini. U razgovorima s novinarima dubrovački su Filipinci prošlo ljeto isticali kako su, osim plaće, i uvjeti života i rada u Hrvatskoj daleko bolji nego na Filipinima, a kao sličnost između dviju zemalja isticali su katoličku vjeru. Oko 80 posto od ukupno 95 milijuna Filipinaca su katolici. Zadnjih desetljeća im broj stanovnika strelovito raste pa su izrazito mlada nacija s prosječnom dobi od 22,7 godina. Za usporedbu, prosječna starost Hrvata je 43 godine. Službeno čak 11 milijuna Filipinaca živi i radi izvan svoje države, a najviše ih je u bogatim arapskim zemljama gdje ih često tretiraju kao građane drugoga reda u krajnje nehumanim životnim i radnim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Država ugostiteljima ne želi smanjiti PDV jer su troškovi javnog sektora preveliki

02.12.2020.

Dodaje kako bi povratak na stopu PDV-a od 22 posto, kakva je u Hrvatskoj bila prije posljednje recesije, gospodarstvu i građanima oslobodio šest milijardi kuna, dok bi smanjenje opće stope PDV-a na, primjerice, 20 posto, gospodarstvu i građanima ostavilo

Poduzetnicima kojima promet padne 60 posto vlada će pokriti najam, komunalije, HRT...

01.12.2020.

Tri mjere Najavio je nastavak potpore od 4000 kuna za plaće radnika tijekom obustave poslovanja uz oslobađanje plaćanja doprinosa. Radi se o ukupnom neto iznosu od 320 milijuna kuna, a kad se pribroje doprinosi, to je 470 milijuna kuna.

Udruga Glas poduzetnika nezadovoljna novim zatvaranjem. Traže obeštećenje ili idu u blokade

26.11.2020.

Mnogobrojni pozivi na suradnju ostali su neodgovoreni, a poduzetnici se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Novi lockdown bez obeštećenja poduzetnici neće preživjeti, malo i srednje gospodarstvo će se urušiti, a bez posla će vjerojatno ostati deseci tisuća lj

Mnogi osječki i splitski ugostitelji nisu izdržali nakon lockdowna

20.11.2020.

Točno šest mjeseci nakon što su ugostitelji ponovo otvorili svoje objekte situacija im nije nimalo naklonjena, a kao najvećeg krivca ističu psihozu koja se uvukla među ljude. Tako predsjednik osječkog Ceha ugostitelja pri HOK-u Atila Varga kaže da se 'lju

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici