Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lis 2021

Novac koji gastarbajteri šalju u Hrvatsku iz inozemstva premašio zaradu od stranih turista. Evo konkretnih brojki

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

Novac koji gastarbajteri šalju u Hrvatsku iz inozemstva premašio zaradu od stranih turista. Evo konkretnih brojki

Naknade hrvatskim radnicima iz inozemstva, a posebice doznake što ih građani zaposleni diljem svijeta šalju u gotovini i neformalnim kanalima svojim obiteljima i prijateljima već godinama imaju na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj znatno veći utjecaj nego u većini ostalih članica Europske unije. Iako su mnoga predviđanja govorila da će te doznake, gotov novac koji u Hrvatsku stiže iz inozemstva, oslabiti u pandemiji, one su zapravo još jače pomogle kućanstvima u Hrvatskoj da se nose s krizom. Ostale su stabilne u prošloj godini, a u prvoj polovini ove godine, pokazuju to podaci Hrvatske narodne banke (HNB), i dodatno su rasle, pa su tako doznake u gotovini što su ih naši radnici iz inozemstva poslali svojim obiteljima bile veće od prihoda koje je Hrvatska u isto vrijeme ostvarila od dolazaka inozemnih turista.

U prva dva tromjesečja radničke su doznake bile ukupno milijardu i 745 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prihod koji je država ostvarila od dolazaka inozemnih turista bio milijardu i 494 milijuna eura. To znači da su različitim kanalima naši radnici iz inozemstva u domovinu poslali 351 milijun eura, odnosno 23,5 posto, više nego što su na smještaj, hranu ili zabavu potrošili inozemni turisti.

Više od troška aviona

Iako je postojao strah da će se zbog pandemije vrijednosti doznaka smanjiti to se u hrvatskom slučaju nije dogodilo i one su porasle za čak 206 milijuna eura, odnosno za 13,5 posto veće su nego lani. Samo u prvom tromjesečju ove godine građani su poslali 890,7 milijuna eura doznaka, a radoblju od početka travnja do kraja lipnja 854,3 milijuna eura. Znači u svakom su kvartalu svojim obiteljima građani poslali više novca nego što ga je država u prvoj tranši dobila iz europskog mehanizama za oporavak i otpornost.

No, nisu doznake koje radnici iz inozemstva šalju u Hrvatsku jedini priljev novca iz inozemstva što ga ostvaruju naši radnici. Na ime naknada iz inozemstva hrvatski su građani dobili ukupno milijardu i 67 milijuna eura. Iznos je to koji je za 68 milijuna eura veći od troška što će ga država imati za nabavu vojnih zrakoplova.

Strani radnici poslali iz Hrvatske 437,7 milijuna eura

Iako su doznake koje strani radnici iz Hrvatske šalju svojim obiteljima u matične zemlje znatno manje od onoga što hrvatski građani pošalju u Hrvatsku ipak je riječ o značajnom iznosu. Tako su prema podacima HNB-a strani radnici iz Hrvatske u inozemstvo poslali ukupno 437,7 milijuna eura u prvom polugodištu. Kad su u pitanju naknade zaposlenima, koje odlaze na račune u inozemstvo, tu su iznosi doista skromni. Dok je Hrvatima u prvih pola godine stiglo milijardu i 66 milijuna kuna, iz Hrvatske je otišlo tek 20 milijuna eura.

Kroz naknade zaposlenima ili osobne doznake u Hrvatsku iz inozemstva u prvih pola godine stiglo je dvije milijarde i 12 milijuna eura. Prihod je to koji je Hrvatska od inozemnih turista uspjela u pola godine ostvariti samo u pretpandemijskoj 2019. godini. U cijeloj prošloj godini doznake iz inozemstva bile su tri milijarde i 90 milijuna kuna, dok su naknade zaposlenima bile milijardu i 840 milijuna kuna.

Lošije nego 2019.

Što se tiče ovogodišnjih turističkih rezultata, odnosno prihoda od stranih turista oni su već u prvoj polovini godine bili znatno bolji nego lani, ali još uvijek daleko ispod ostvarenja u 2019. godini. U šest mjeseci ove godine prihodi od turizma iz inozemstva bili su milijardu i 494 milijuna što je za čak 56 posto više nego lani u isto vrijeme, kad je ostvareno 957 milijuna kuna. Dakle, već u prvih pola godine turizam je u 2022. godini, kad su u pitanju gosti iz inozemstva, donio 537 milijuna kuna više nego lani.

Prvo polugodište bilo je zbog strožih epidemioloških mjera znatno lošije nego lani, ali su zato travanj, svibanj i lipanj donijeli ukupan prihod od milijardu i 247 milijuna eura, što je gotovo 700 milijuna eura više nego u lanjskom drugom tromjesečju.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ima veliku mogućnost razvoja luksuznog turizma

23.11.2021.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ocijenio je da je moguć istovremeni luksuzni i masovni turizma u istoj destinaciji, ali uz pametno upravljanje destinacijom. Kao primjer je spomenuo Dubrovnik, koji je ograničio ulazak u gradsku jez

Vjerovali ili ne, već nam stižu rezervacije za 2022. godinu! Većina hotela mogla bi otvoriti u travnju, a najavljen je i pojačan broj aviolinija. Evo tko već sad trlja ruke zbog bookinga

23.11.2021.

Trenutno zanimanje za Hrvatsku na tržištima putovanja, potvrdilo se i na nedavno održanom najvećem Svjetskom sajmu turizma WTM u Londonu, gdje su avio-prijevoznici najavili nove i brojnije linije prema Hrvatskoj u idućoj godini. Kako oni u financijski riz

Ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje odgovara na goruća pitanja: O rastu plaća, inflaciji, BDP-u i procjenama kada će nam napokon biti bolje...

22.11.2021.

Sam rejting odražava analizu onoga što se već dogodilo. Zanimljiviji su stoga izgledi, a oni su nam dodijeljeni kao pozitivni, što znači da bi rejting mogao dalje rasti. Da, istina, najvećim dijelom zbog uvođenja eura i boljeg korištenja sredstava EU-a. T

Započela rekonstrukcija novigradskog hotela Aminess Maestral vrijedna 35 milijuna kuna

17.11.2021.

Nakon uspješnog zatvaranja ovogodišnje sezone, turistička kompanija Aminess započela je s rekonstrukcijom smještajnog dijela hotela Aminess Maestral u istarskom Novigradu. Riječ je o investiciji vrijednoj 35 milijuna kuna, a ovom će se rekonstrukcijom zao

Giancarlo Dall‘Ara: ‘Profit u vremenu poslije covida leži u difuznim hotelima‘

12.11.2021.

Kuće i sobe najjednostavnije je riješiti jer ih imaju sva mjesta, ali više je pitanje tko će ih voditi. Za pokretanje alberga diffusa potrebne su najmanje dvije kuće, a jedna od njih mora imati recepciju i servise koje nudi hotel. Kuće ne smiju biti udalj

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up