Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili su 274,1 milijardu kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7 posto ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Dvoznamenkasti rast
Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac (sredstva na tekućim i žiro-računima) te štedne i oročene depozite, a prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

"Depozitni novac nastavio je rast po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini (koji je prisutan od ožujka 2013.), a udio depozitnog novca zadržao se u rujnu na relativno visokih 25,6 posto", navode analitičari RBA. U analizi se ističe kako je rast depozitnog novca posljedica oporavka gospodarstva, ali i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.

Posljedica likvidnosti
"Pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. Ta obilježja, međutim, nisu samo karakteristika hrvatskog financijskog tržišta, već odražavaju i globalno okruženje", objašnjavaju analitičari RBA. U analizi se navodi i da su ukupni štedni i oročeni depoziti - u stranoj i u domaćoj valuti - na godišnjoj razini nastavili padati te su na kraju rujna, uz godišnju stopu pada od 2,1 posto, iznosili 204,3 milijarde kuna.

Promatrano prema valutnim kategorijama, štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju više od 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj su razini pali za 2 posto ili 3,5 milijardi kuna na 169 milijardi kuna. Štednja u kunama pala je 2,2 posto, odnosno za 800 milijuna kuna i iznosi 35,2 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Krediti još povoljniji, kamate na štednju ostaju tik do nule

14.03.2019.

Za domaće financijske stručnjake odluka Europske središnje banke bila je očekivana

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 329 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija