Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2022

Nove generacije: Nema šanse da vam oni pišu CV i startaju s kuhanjem kave

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Nove generacije: Nema šanse da vam oni pišu CV i startaju s kuhanjem kave

Klasično oglašavanje po različitim medijima umire, a generacija Z nema vremena, a ni želje, za pisanje životopisa. Zbog nedostatka radne snage u svim sektorima nije joj ni potreban. Poslodavac se mora poslužiti drugim, novim alatima za odabir najboljih

Većina komentara na neizbježnu smjenu generacija u tvrtkama uglavnom se svodi na prigovaranje kako su mladi danas nestrpljivi, nelojalni, zahtjevni. No bila generacija Z, trenutačno najmlađa na tržištu rada, ovakva ili onakva, činjenica je da se tako pozdravljalo i boomere i generaciju X i generaciju Y (tzv. milenijce) kad su nakon izlaska iz obrazovnog sustava zasjedali na svoja prva radna mjesta.

Jedina je razlika u toj suvremenoj podjeli generacija to što boomeri nisu ni znali da su boomeri (a vjerojatno ne znaju ni sada), milenijci su donekle bili svjesni svoje pripadnosti, a generacija Z ponosno nosi taj svoj ‘epitet‘ mlađahnosti. Istina je pak da nove generacije mnogo fleksibilnije shvaćaju posao. S jedne strane traže slobodu da izraze svoje talente, a s druge strane očekuju da ih u posao uvodi dedicirani mentor, i to praktički za ruku. Da bi ih se privuklo i zadržalo, poslodavci i odjeli ljudskih potencijala trebaju ih prije svega shvatiti, a zatim i prilagoditi svoju komunikaciju njihovu načinu razmišljanja.

Da su prije karijerni počeci mladih bili ipak nešto drukčiji, smatra Antea Britvić, HR business partner i acting HR manager u Degordianu, kreativnoj digitalnoj agenciji s velikim brojem mladih zaposlenika koja je više puta prepoznata kao poželjan poslodavac.

– Mladi su nekad bili, možemo to tako reći, strpljiviji. U redu im je bilo raditi osnovne poslove koji su im bili dodijeljeni. Nakon razdoblja tih posve operativnih poslova polako su počinjali raditi na smislenijim poslovima za koje su zaposleni. Danas toga više nema. Danas neće ‘kuhati kave‘, nego i ti početni poslovi moraju biti povezani s njihovom strukom i poslom radi kojeg su zaposleni – kaže Britvić i dodaje da mladi danas imaju i veliku potrebu za razvojem, što im je u Degordianu osigurano, a vole i propitivati može li se posao napraviti brže ili efikasnije.

– Sve to utječe na zahtjeve od liderstva, gdje sama činjenica da je netko hijerarskijski nadređen ne znači nužno autoritet, nego se on stječe kompetentnošću, transparentnom komunikacijom i osnaživanjem članova tima – ističe Britvić.

Digitalizacija i sve više mogućnosti za rad na daljinu za strane tvrtke uvelike su promijenile očekivanja mladih, koji online danas rade gotovo sve. Da je to razlog zbog kojega današnje generacije još više trebaju mentore, vjeruje Dario Car, konzultant za ljudske resurse u tvrtki DeeP Project. I u poslovnom okružju i na društvenim mrežama mladi traže svojevrsne influencere, odnosno mentore.

– Mlađe generacije u većini slučajeva žele pomoć u kreiranju različitih stajališta i stjecanja znanja te su stajališta spremni i mijenjati. Zbog izražene kritičnosti, mnogo veće od starijih generacija, nisu toliko povodljivi koliko mi možda mislimo da jesu. Uglavnom, uz pristojnu plaću, koju danas možemo shvatiti i kao tzv. higijenski faktor, od poslodavca traže mentorski odnos koji mora biti zasnovan na meritokraciji – dodaje Car.

Ljudi su lojalni ljudima
Kad novoodabrani mladi kolege nakon selekcijskog procesa napokon dođu na radno mjesto, posao za odjel ljudskih potencijala tu ne staje. Naprotiv, tih prvih nekoliko mjeseci, pa i godinu dana, važno je razdoblje u kojemu poslodavci mogu dobiti odličnu povratnu informaciju od novih snaga. Zato u Degordianu tri-četiri mjeseca od dolaska nove osobe provode tzv. ​intervjue dobrodošlice (welcome interviews) u kojima im novi zaposlenici otkrivaju što im se za sada sviđa, a što ne. Car pak ističe da se poslodavci psihometrijskim testovima mogu koristiti i u kasnijim koracima, primjerice za razvoj zaposlenika, da bi dodatno ojačali njihove već jake strane i razvili one slabije razvijene vještine. Tako se iz vlastitih redova daju izdvojiti i potencijalni budući voditelji i menadžeri.

– Na kraju, duboko poznavanje ljudi, uza zadovoljenje higijenskih i motivacijskih faktora, smanjit će i potrebu zaposlenika za odlaskom te samim time i fluktuaciju, danas sve izraženiju. Jer, ne zaboravimo: ljudi ne napuštaju tvrtke, nego ljude. I nisu lojalni tvrtkama, nego ljudima – zaključuje Car, a to je posebno izraženo među novim generacijama.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

HZZ: U Hrvatskoj više neće biti problem naći posao, nego radnika

23.10.2026.

HRVATSKA bi u idućih deset godina mogla imati manjak od oko 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na tu se procjenu poziva Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u strategiji p

Hrvoje Nekić: Danas stajanje u mjestu nije nazadovanje, nego trčanje unatrag

16.10.2026.

Kapital traži dobre ideje koje imaju potencijal oplemeniti ulaganje, a kvalitetni ljudi lakše se privlače i zadržavaju u organizacijama koje uče i daju suvremene alate. Hrvoje Nekić, mag. oec., osnivač, suvlasnik i direktor tvrtke WEB Marketing d.o.o.

AI im napisao savršeno rješenje za posao, ali ga nisu znali objasniti

16.10.2026.

Direktor hrvatske tehnološke tvrtke otkrio je kako izgleda zapošljavanje u doba umjetne inteligencije i zašto traži ljude koji razmišljaju

Hrvatsku čeka val prodaje obiteljskih tvrtki, pripreme trebaju početi godinama ranije

15.10.2026.

Hrvatsku bi u sljedećih pet do deset godina mogao zahvatiti snažniji val prodaje i promjena vlasništva srednjih i obiteljskih kompanija. Generacija poduzetnika koja je svoje poslovanje gradila tijekom protekla tri desetljeća približava se trenutku prijeno

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1103 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk