Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2024

Nove porezne izmjene izjednačavaju obrtnike i d.o.o. Bujas: S ovime ćemo na Ustavni sud

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Nove porezne izmjene izjednačavaju obrtnike i d.o.o. Bujas: S ovime ćemo na Ustavni sud

pišu: Donatella Pauković i Edis Felić
Novi porezni udar na poduzetnike zatekao je dio poslovne zajednice usred blagdana. S prvim danom 2025. godine na snagu stupaju izmjene Općeg poreznog zakona, usvojene na sjednici Vlade 5. prosinca, prema kojima bi članovi društava s ograničenom odgovornošću mogli postati osobno odgovorni za dugove svoje tvrtke ako tvrtka ne podnese zakonom propisane godišnje i mjesečne porezne prijave. Drugim riječima, ove izmjene poništavaju osnovnu prednost d.o.o. tvrtke, a to je ograničena odgovornost vlasnika, zbog čega su brojni poduzetnici ovih dana izrazili zabrinutost jer ih se poistovjećuje s obrtnicima.

Za razliku od obrta gdje vlasnik odgovara svojom imovinom, u društvu s ograničenom odgovornošću vlasnici ne riskiraju vlastitu imovinu ako tvrtka zapadne u dugove, već uloženi temeljni kapital. No, prema novim pravilima, ta zaštita se gubi u slučaju da tvrtka ne ispunjava svoje porezne obveze.

Kako stoji u novoj odredbi OPZ-a, iza članku 32. dodaje se članak 32a. (odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava) prema kojem se smatra da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva ako porezni obveznik (tvrtka) nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave. U istom poreznom rješenju utvrdit će se porezna obveza i odgovornost člana društva te (su)vlasnici odgovaraju solidarno zajedno s tvrtkom kao jamci platci.

Inače, prema još uvijek aktualnom Općem poreznom zakonu, u čl. 30. piše da (st. 2.) članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva, komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno zakonom. A u sljedećem stavku stoji da se (su)vlasnik ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze ako zloupotrebljava tu odredbu. Dalje se navodi koje su to zloupotrebe.

Tako je zakonodavac propisao da je ispunjena pretpostavka za odgovornost (su)vlasnika tvrtke osobito: a) ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, b) ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike, c) ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina i d) ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

U čl. 31. aktualnog OPZ-a navedena je posebna odgovornost članova trgovačkog društva, ali i osoba koje vode poslove društva te povezanih osoba. Riječ je o situacijama kada prividno ili besplatno prenesu imovinu na trgovačko društvo koje su osnovali sami ili s drugim osobama ili na drugi način cijelu ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajuće protučinidbe ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, oštete ju, unište ili učine neupotrebljivom. Također su odgovorni ako zaključe prividni pravni posao ili priznaju nepostojeću tražbinu osobama iz točke 1. ovoga članka, ili pak ako u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje imovinu ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća, bez odgađanja, a najkasnije dvadeset i jedan dan od nastanka razloga koji poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka ne zatraže da se takav postupak pokrene.

Dakle, Općim poreznim zakonom (su)vlasnici tvrtki oslobođeni su odgovornosti za poslovanje tvrtke, osim u slučajevima koje smo naveli. Prema posljednjim izmjenama i dopunama OPZ-a, sada je ta odgovornost proširena i na nepodnesene mjesečne i godišnje porezne prijave. Ostaje pak pitanje koliko ima smisla kazniti (su)vlasnike tvrtki za propuste ili nečinjenja uprava ili direktora, s obzirom da je slanje mjesečnih i godišnjih poreznih prijava njihov posao? Također, kada već otvaramo to pitanje, treba postaviti još jedno – u navedenim slučajevima kada solidarno odgovaraju svi suvlasnici neke tvrtke, zašto kažnjavati one koji primjerice imaju manjinski vlasnički udio i protiv su kontroverzne odluke? Čini se da je tu zakonodavac zakazao.

Ogroman problem
Situacija postaje problematična u slučaju kada tvrtka ima više vlasnika, pogotovo manjinskih, koji nisu operativno uključeni u rad tvrtke, ističe Hrvoje Bujas, dugogodišnji poduzetnik te bivši predsjednik Udruge Glas poduzetnika. Preciznije, kada direktor tvrtke, kojemu su vlasnici povjerili vođenje tvrtke, pa tako i ispunjavanje poreznih obveza, to ne učini, njegovu grešku plaćaju vlasnici.

– Suvlasnici tvrtke postaju jamci platci. Jasno mi je to kada je netko direktor i vlasnik tvrtke, ali u situaciji gdje ste 10-postotni vlasnik tvrtke i odgovorni direktor ne napravi i ne plati sve što treba, stavljate se u poziciju da svojim suvlasništvom morate plaćati pogreške odgovorne osobe. Tu vidimo ogroman problem i ne vidimo smisao ovog zakona – objašnjava Bujas te dodaje da se tim potezom država stavila iznad zakona, nauštrb poduzetnika.

Ovakve izmjene posebno otežavaju situaciju onima koji tek planiraju otvoriti tvrtku – na primjer, startupovcima – jer startupovi često imaju više vlasnika koji ulažu svoj kapital.

– Država je izjednačila obrtnike i društva s ograničenom odgovornošću. To je loš put. U našem sustavu svatko može birati modalitet razvoja svog biznisa. Ako ste izabrali obrt znate svoje obveze, a u trgovačkim društvima odgovarate svojim kapitalom. Politika da suvlasnik tvrtke bude jamac platac loša je i loše će utjecati na razvoj poduzetništva. Nije problem dugovanja, nego način na koji je složen ovaj zakon. Umjesto da idu s funkcioniranjem socijalne države, idu s haračem – mišljenja je Bujas.

Navedene su se izmjene pripremale još od listopada, potvrđuje to Liderova kolumnistica za porezna pitanja Marija Zuber. Također, žalba na takvo rješenje ne odgađa izvršenje rješenja, što je, ističe Zuber, rijedak slučaj.

No Bujas napominje da se o navedenim izmjenama zakona nisu očitovale niti Hrvatska gospodarska komora, a ni Hrvatska udruga poslodavaca, iako su to kao socijalni partneri Vlade trebali. HGK i HUP, pojašnjava Bujas, broje mnogo više zaposlenika nego UGP, koji je udruga građana. Tako im je ova vijest prošla ‘ispod radara‘ pa iz UGP-a, uz mnogobrojna savjetovanja i promjene u drugim zakonima, nisu stigli dati svoj komentar prije usvajanja.

No, s ovime će, najavljuje Bujas, ići pred Ustavni sud na provjeru zakona. Zbog prijašnjih negativnih iskustava skeptični su da će time išta postići, stoga već planiraju sljedeće korake unutar tijela Europske unije. Među državama EU, pak, ne postoji slučaj da poduzetnik i kao fizička osoba treba biti sudužnik, barem ne prema saznanjima koja UGP ima trenutno, dok sličan model postoji u SAD-u, ali za većinske, ne manjinske vlasnike tvrtki.

Bujas stoga zaključuje da su navedene izjave mali korak u zaštiti države, no boji se što bi moglo biti sljedeće.


Komentari članka

Vezani članci

Dozvole za rad strancima izdavat će se na tri godine, sezoncima do 9 mjeseci

07.02.2025.

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o strancima, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića izmjenama zakona pristupilo se radi usklađivanja s novom Direktivom EU-a o uvjetima za ulaza

Neoporezivi primitci 2025.: Veći iznosi za potpore i nagrade, a za prehranu radnika, regres i dnevnice ostaju isti

01.02.2025.

Mogućnost isplate povećanih iznosa određenih naknada, nagrada i potpora ne znači automatski i povećanje prava radnika. Ona se određuju u propisima radnog prava koji obvezuju poslodavca, pa je poslodavac dužan radniku isplatiti odnosno na drugi način omogu

Koliki će biti porez na nekretnine i apartmane? Evo popisa po gradovima

27.01.2025.

PRVIM danom 2025. godine stupile su na snagu brojne porezne izmjene, a jedna od najvažnijih reformi je i po prvi put uvođenje poreza na nekretnine te se mijenja i visina iznosa paušalnog poreza za apartmane po krevetu.

Porezni stručnjak za Forbes: Iznajmljivanje apartmana i dalje je najjeftiniji izvor dohotka

09.01.2025.

Kad je u rujnu Vlada pokrenula proceduru izmjene Zakona o porezu na dohodak, u čemu je obuhvatila i iznajmljivanje nekretnina, u obrazloženju puštenom u javno savjetovanje bilo je rečeno da je cilj ujednačavanje poreznog tretmana dugoročnog ili ugovornog

S prvim danom 2025. stupile na snagu brojne porezne izmjene

05.01.2025.

Kod turističkog najma, od početka 2025. raste paušalni porez, koji je dosad iznosio po krevetu od 19,91 eura do 199,08 eura. Njegova visina ovisit će o turističkoj razvijenosti općine ili grada, a kretat će se u rasponu od 20 do 300 eura po krevetu.

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor