Novi ciklus industrijalizacije Osijeka?

Kada polovinom ove godine građevinski strojevi, nedaleko od Nemetina u nekadašnjoj osječkoj istočnoj industrijskoj zoni, dobiju zeleno svjetlo, započet će izgradnja potpuno nove tvornice čokolade i bombona Kandit, jednog od preostalih prepoznatljivih brendova osječke prehrambene industrije. U nekim očekivanim i normalnim razvojnim okolnostima bila bi to tek jednako očekivana vijest: jedna stara i ugledna tvornica kreće u novi investicijski ciklus. Međutim, s obzirom na to da je posljednjih dvadesetak godina Osijek postao pravo groblje tvornica i grad u kome je 90-ih godina prošloga stoljeća sustavno ubijana industrija, vijest da se gradi potpuno nova tvornica silno je važna. Naime, proizvodna investicija takvih gabarita, veća od 100 milijuna kuna, kakva je izgradnja novog Kandita, u Osijeku se nije dogodila zadnih četrdesetak godina, odnosno, od 1972. godine kada je doslovno na livadi izgrađena tvornica MIO Standard.

A sadašnji stari Kandit osnovan je 1920. godine i to kao Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša. Tvornica ubrzo kupuje licencu od poznate bečke tvornice Pischinger te započinje s proizvodnjom čokolade.

Prva prava greenfield investicija u Osijeku
Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja poslovati kao Gradsko poduzeće Tvornica kandita i čokolade, u više navrata se tehnički modernizira, postaje dio velikog i uspješnog poslovnog sustava IPK-a Osijek i dostiže rekordnu proizvodnju od 14.000 tona različitih slatkih proizvoda godišnje. Zadnjih dvadesetak godina, a posebice nakon privatizacijskog čerupanja nekadašnjeg IPK-a Osijek, Kandit tavori poput neželjenog djeteta. U privatizacijskim makinacijama nije zanimljiv jer nema vlastitog atraktivnog zemljišta (podstanar je osječke Šećerane), tih godina malo tko želi ulagati u klasičnu proizvodnju, gotovo ništa se ne radi na obnovi asortimana i marketingu, a nekadašnje tržišne pozicije sve mu više uzimaju uvoznici koji na velika vrata puštaju proizvode multinacionalnih konditorskih kompanija. Godinu 2010. zaključio je sa samo 4500 tona proizvoda, slabom realizacijom i gubicima. I tada, napokon, nastupaju bolji dani za Kandit.

Želimo zapošljavati, a ne dijeliti otkaze
Nedugo nakon što je za šest milijuna eura u svibnju prošle godine kupio Kandit, vlasnik Mepas Grupe (Saponia, Koestlin, Maraska, Brodomerkur...) Mirko Grbešić u intervjuu za Privredni vjesnik je izjavio: “Planiramo izgraditi modernu tvornicu koja će apsolutno odgovarati svim zahtjevima tržišta i našim ambicijama koje imamo s Kanditom”. Ova njegova tadašnja najava danas je u ozbiljnoj fazi realizacije. Na prostranom zemljištu Saponije, koja je još od ranije u sastavu Mepas Grupe, parcelizacijom se došlo do prostora gdje će uskoro započeti izgradnja potpuno nove tvornice. Bit će to prva prava velika greenfield investicija u Osijeku.

Već 2013. na novoj lokaciji
“Buduća tvornica će se prostirati na 23.000 četvornih metara, te će samo investicija u izgradnju objekta premašiti 10 milijuna eura. Uz ugradnju nove tehnologije za proizvodnju čokolade i bombona, ukupna ulaganja u potpuno novu tvornicu iznosit će u konačnici najmanje 15 milijuna eura ili nešto više od 112 milijuna kuna”, kazao je za Privredni vjesnik Mario Müller, direktor Kandita. Iz sadašnjeg prostora, prema dogovoru s ranijim vlasnikom (tvrtka Žito), Kandit treba iseliti u svibnju 2014. godine. Projekt nove tvornice je završen, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš. U optimističkoj varijanti u Kanditu očekuju da bi već potkraj sljedeće, 2013. godine bili na novoj lokaciji.

Dio sadašnjih postrojenja će se iskoristiti i biti preseljen u novu tvornicu, no najveći dio će biti potpuno nova postrojenja i najsuvremenija tehnologija. U tijeku su intenzivni razgovori s dobavljačima, a upravo o konačnom odabiru budućih postrojenja ovisi i finalizacija projekta - gdje će se što nalaziti u prostorima buduće tvornice. Iako je Kandit preuzela polovinom prošle godine, nova rukovodeća garnitura uspjela je zaustaviti negativne poslovne trendove, pa je 2011. zaključena s prometom od 127 milijuna kuna, odnosno dva milijuna više nego godinu dana prije.

“To je ohrabrujuće, ali to nije rezultat koji može dugoročno zadovoljiti. Ova tvrtka treba mnogo jaču osnovu da bi se mogla razvijati ne samo na hrvatskom tržištu nego i regionalno. To više, jer je blizu ulazak u EU, koji s jedne strane donosi određene olakšice, ali s druge strane za ovu branšu donosi većinom negativne učinke na pojedinim tržištima regije koja su nama bitna. Zbog toga moramo izuzetno brzo raditi jer nas ulazak u EU očekuje sredinom sljedeće godine”, objašnjava Müller.

Sinergijski efekti sustava Mepas
Svoj optimizam i uvjerenje u relativno brzi razvoj Kandita Müller temelji s jedne strane na izgradnji nove tvornice, što bi trebalo osigurati ne samo bolju produktivnost, nego i bolje poslagan tehnološki proces. S druge strane, Kandit u manje od dvije godine želi znatno ojačati svoju tržišnu poziciju u zemljama regije (Slovenija, BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija) gdje su proizvodi Kandita dobro poznati. Projekt sastavljen od niza paralelnih aktivnosti, kao što je redizajn postojećih i stvaranje novih proizvoda, te snažna marketinška aktivnost, trebao bi rezultirati solidnom odskočnom daskom uoči hrvatskog pristupanja EU-u, smatraju u Kanditu.

“Naravno da se namjeravamo ne samo vratiti na nekadašnja tržišta poput onih na Bliskom istoku, nego osvajati i neka nova. Međutim, u sadašnjoj je fazi razvoja bitno da se fokusiramo i definiramo asortiman koji želimo imati, te da na tržištima gdje smo već prisutni što kvalitetnije odradimo distribuciju. Kada to obavimo, kada ćemo imati jaku bazu, treba ići u pokušaj širenja tržišta”, kaže Müller.

Inače, svojevrsna olakotna okolnost, ali i dobar vjetar u jedra ambicioznih planova Kandita, svakako je činjenica da se Kandit sada nalazi u snažnoj grupaciji kakva je Mepas Grupa čiji čelni ljudi itekako prepoznaju značaj i dugoročnu vrijednost proizvodnje i stvaranja novih vrijednosti. Kupnjom Kandita, Mepas je prepoznao potencijal Kandita na tržištu. Uz korištenje sinergijskih efekata koji postoje u sustavu Mepasa jasno se nazire da bi uz mnogo rada i ulaganja Kandit trebala postati dobra tvrtka. S planiranim godišnjim porastom proizvodnje i prodaje od oko 20 posto, novu tvornicu i snažan marketing, Kandit bi se relativno brzo mogao vratiti na tržišne pozicije s godišnjom proizvodnjom od najmanje desetak tisuća tona slatkih proizvoda.