Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2019

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

Hrvatska će 2022. godine uvesti novi, elektronički sustav naplate cestarine sa slobodnim prolaskom vozila, bez njihovog zaustavljanja na naplatnim postajama (NP). Time ručna naplata i brklje odlaze u povijest, a novim se načinom protočnost uvelike povećava, u Hrvatskim autocestama kažu da ručna naplata ima kapacitet oko 200 vozila po satu, a novi sustav i do 3000. Još od prije postoje najave da će naplata cestarine biti automatizirana, što će se reflektirati na sadašnju zaposlenost na NP-ima, a konkretizirane su u srpnju kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo novi sustav.

Rad 0-24, u smjenama
Najave o novom sustavu autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dočekuje u trenu kada na njoj, podaci su HAC-a, cestarinu naplaćuje - 30 blagajnika. Rade na četiri naplatne postaje - Osijek, Čepin, Đakovo i Svilaj. Ne zaboravimo da se Slavonikom zasad prometuje na samo njene dvije trećine planirane trase – od 88 km (od granice s Mađarskom do granice s BiH), u tri je faze dosad sagrađeno 58,7 km. Brojnost blagajnika na nevelikoj i još uvijek ne u punom profilu prometujućoj Slavonici u HAC-u pojašnjavaju režimom rada 0-24, da je u rad kroz tri smjene i u međusmjenama potrebno odrediti optimalan broj ljudi. Usporedbe radi, na drugoj, dobrim dijelom slavonskoj autocesti "veteranki", dugoj 307 km - A3, Bregana - Zagreb - Lipovac, na 18 NP-a radi 155 blagajnika.

- A3 i A5 povezane su u zatvoreni sustav naplate koji ima tri čeona NP-a - dodaju u HAC-u. Na svim autocestama i na NP most Krk (pod upraviteljem HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb, ARZ) stalno je zaposleno 614 blagajnika, a rade na ukupno 77 NP-a.

- Svako NP je specifičan - ukupni promet i veličina NP-a, vikend-promet, uloga u preusmjeravanju prometa kod zatvaranja dionica zbog vremenskih nepogoda i prometnih nezgoda, otvoreni/zatvoreni sustav naplate, blizina graničnog prijelaza, trajektnog pristaništa i sl., a o čemu ovisi potrebni broj blagajnika u pojedinoj smjeni odnosno međusmjeni - pojašnjavaju u HAC-u. Dodaju i da organizacija rada u međusmjenama smanjuje potrebni broja blagajnika, jer oni počinju s radom kada se očekuje najveći intenzitet prometa.

Novi će se sustav naplate temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo i automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka koje pripadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU-u.

Novi sustav za uštede
Tako će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da gotovo 85 posto turista u RH dolazi cestovnim putom, pa je ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a, odnosno nisu česti korisnici autocesta. Sustav će istodobno biti interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u EU-u, a nakon početne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a očekuje se uvođenje i na dionicama ostalih koncesionara u RH, najavljuju u HAC-u, gdje su već duže pod očekivanjima da povuku rezove racionalizacije. Na naš nedavni upit o tome, podsjećaju da je u 2018. provedeno financijsko restrukturiranje u sklopu projekta modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora sa Svjetskom bankom te da je u tijeku tehničko i operativno restrukturiranje s krajnjim ciljem racionalizacije poslovanja, pa je na dan 31. prosinca 2017. u HAC-u na neodređeno bilo 2953 zaposlenih, a na dan 8. kolovoza 2019. njih gotovo 300 manje - 2670.

Zasad je prerano precizirati brojke kako će se novi sustav odraziti na zaposlenost na naplati cestarine, no već već sada je jasno da klasičnog sustava naplate više neće biti. Procjenjuje se da će novi sustav, bez potrebe za većim nadogradnjama, učinkovito funkcionirati bar 15 godina, dok bi na mjesečnoj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl. Plan je da će se zamišljene uštede s novim sustavom naplate odraziti na daljnje smanjenje cestarskog duga na kojem već sada, nakon provedenog refinanciranja, ističu u HAC-u, država na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Prvi zrakoplov Ryanaira sletio u dubrovačku zračnu luku

03.06.2019.

Zrakoplov Boeing 737-800 irskoga niskobudžetnog avioprijevoznika Ryanaira sa 186 putnika sletio je u nedjelju popodne u Zračnu luku Dubrovnik i na novoj redovitoj liniji će od lipnja do kraja listopada četiri puta tjedno povezivati Dublin i Dubrovnik

U Japanu se testira putnički vlak brzine do 400 km/h

16.05.2019.

Alfa-X bit će najbrži putnički vlak na svijetu jednom kada, oko 2030. godine, počne redovno prometovati Japanom. Sada je tek u testnoj fazi

Desetak ulagača želi manjinski udio u Cammeu

15.05.2019.

Najveća hrvatska taxi kompanija Cammeo već duže privlači pozornost investicijske zajednice, a za to je odlučujuće njezino poslovanje, odnosno rast prihoda po visokim stopama (70%) i profitabilnost koje ilustrira i za 2018. visoka EBITDA od skoro 25%

Broj taksista u deset godina porastao za 24 puta

06.05.2019.

Znatan rast broja zaposlenih dogodio se 2011. kada je porastao sedam puta u odnosu prema 2010. U 2007. taksi-usluge pružalo je 18 tvrtki, a 2017. njih 435, dok je broj zaposlenih porastao s 44, koliko ih je bilo 2007. na 1064 u 2017

Do 15. lipnja sva nova vozila moraju imati ovaj uređaj

25.04.2019.

Hrvatska se među prvim zemljama u EU pripremila za uvođenje pametnih tahografa koji će domaćim prijevoznicima omogućiti da budu konkurentniji na tržištu, a istovremeno podići razinu sigurnosti cestovnog prometa, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komo

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1243 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 909 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija