Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2019

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Novi sustav naplate cestarina na autocestama mogao bi dovesti do velikog broja otkaza

Hrvatska će 2022. godine uvesti novi, elektronički sustav naplate cestarine sa slobodnim prolaskom vozila, bez njihovog zaustavljanja na naplatnim postajama (NP). Time ručna naplata i brklje odlaze u povijest, a novim se načinom protočnost uvelike povećava, u Hrvatskim autocestama kažu da ručna naplata ima kapacitet oko 200 vozila po satu, a novi sustav i do 3000. Još od prije postoje najave da će naplata cestarine biti automatizirana, što će se reflektirati na sadašnju zaposlenost na NP-ima, a konkretizirane su u srpnju kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo novi sustav.

Rad 0-24, u smjenama
Najave o novom sustavu autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dočekuje u trenu kada na njoj, podaci su HAC-a, cestarinu naplaćuje - 30 blagajnika. Rade na četiri naplatne postaje - Osijek, Čepin, Đakovo i Svilaj. Ne zaboravimo da se Slavonikom zasad prometuje na samo njene dvije trećine planirane trase – od 88 km (od granice s Mađarskom do granice s BiH), u tri je faze dosad sagrađeno 58,7 km. Brojnost blagajnika na nevelikoj i još uvijek ne u punom profilu prometujućoj Slavonici u HAC-u pojašnjavaju režimom rada 0-24, da je u rad kroz tri smjene i u međusmjenama potrebno odrediti optimalan broj ljudi. Usporedbe radi, na drugoj, dobrim dijelom slavonskoj autocesti "veteranki", dugoj 307 km - A3, Bregana - Zagreb - Lipovac, na 18 NP-a radi 155 blagajnika.

- A3 i A5 povezane su u zatvoreni sustav naplate koji ima tri čeona NP-a - dodaju u HAC-u. Na svim autocestama i na NP most Krk (pod upraviteljem HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb, ARZ) stalno je zaposleno 614 blagajnika, a rade na ukupno 77 NP-a.

- Svako NP je specifičan - ukupni promet i veličina NP-a, vikend-promet, uloga u preusmjeravanju prometa kod zatvaranja dionica zbog vremenskih nepogoda i prometnih nezgoda, otvoreni/zatvoreni sustav naplate, blizina graničnog prijelaza, trajektnog pristaništa i sl., a o čemu ovisi potrebni broj blagajnika u pojedinoj smjeni odnosno međusmjeni - pojašnjavaju u HAC-u. Dodaju i da organizacija rada u međusmjenama smanjuje potrebni broja blagajnika, jer oni počinju s radom kada se očekuje najveći intenzitet prometa.

Novi će se sustav naplate temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo i automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka koje pripadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU-u.

Novi sustav za uštede
Tako će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da gotovo 85 posto turista u RH dolazi cestovnim putom, pa je ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a, odnosno nisu česti korisnici autocesta. Sustav će istodobno biti interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u EU-u, a nakon početne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a očekuje se uvođenje i na dionicama ostalih koncesionara u RH, najavljuju u HAC-u, gdje su već duže pod očekivanjima da povuku rezove racionalizacije. Na naš nedavni upit o tome, podsjećaju da je u 2018. provedeno financijsko restrukturiranje u sklopu projekta modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora sa Svjetskom bankom te da je u tijeku tehničko i operativno restrukturiranje s krajnjim ciljem racionalizacije poslovanja, pa je na dan 31. prosinca 2017. u HAC-u na neodređeno bilo 2953 zaposlenih, a na dan 8. kolovoza 2019. njih gotovo 300 manje - 2670.

Zasad je prerano precizirati brojke kako će se novi sustav odraziti na zaposlenost na naplati cestarine, no već već sada je jasno da klasičnog sustava naplate više neće biti. Procjenjuje se da će novi sustav, bez potrebe za većim nadogradnjama, učinkovito funkcionirati bar 15 godina, dok bi na mjesečnoj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl. Plan je da će se zamišljene uštede s novim sustavom naplate odraziti na daljnje smanjenje cestarskog duga na kojem već sada, nakon provedenog refinanciranja, ističu u HAC-u, država na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

LSCI Index: Rijeka ušla među 100 svjetskih kontejnerskih luka

23.09.2019.

Rijeka se ove godine uvrstila među prvih sto svjetskih luka po LSCI (Liner shipping connectivity index) indeksu povezanosti, što ga od 2006. godine naovamo objavljuje UNCTAD, Agencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj.

Prvi zrakoplov Ryanaira sletio u dubrovačku zračnu luku

03.06.2019.

Zrakoplov Boeing 737-800 irskoga niskobudžetnog avioprijevoznika Ryanaira sa 186 putnika sletio je u nedjelju popodne u Zračnu luku Dubrovnik i na novoj redovitoj liniji će od lipnja do kraja listopada četiri puta tjedno povezivati Dublin i Dubrovnik

U Japanu se testira putnički vlak brzine do 400 km/h

16.05.2019.

Alfa-X bit će najbrži putnički vlak na svijetu jednom kada, oko 2030. godine, počne redovno prometovati Japanom. Sada je tek u testnoj fazi

Desetak ulagača želi manjinski udio u Cammeu

15.05.2019.

Najveća hrvatska taxi kompanija Cammeo već duže privlači pozornost investicijske zajednice, a za to je odlučujuće njezino poslovanje, odnosno rast prihoda po visokim stopama (70%) i profitabilnost koje ilustrira i za 2018. visoka EBITDA od skoro 25%

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija