Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2019

Obitelj Kovačić okrenula se batatu od kojeg proizvode tjesteninu i mlince

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Obitelj Kovačić okrenula se batatu od kojeg proizvode tjesteninu i mlince

Iako živi u Belici u Međimurju, komercijalistica Svjetlana Kovačić (50) par dana u tjednu ovisno o vremenu pohodi i novozagrebačku tržnicu Utrine, gdje kupcima nudi svoje povrće od batata, plavog krumpira, tikvi, žute korabe, repe i druge sezonske povrtnice. Nemalo joj je tražena i tjestenina te mlinci spravljeni od brašna batata odnosno radi ih Međimurka od bijelog integralnog brašna, heljdinog, pirovog, ječmenog, ali i rižinog te bijelog kukuruznog. Nekada im je osnova OPG-a čiji su nositelji njezini roditelji bila proizvodnja krumpira, a danas je kaže uzgoj batata. Već četrnaest godina.

Proizvode Kovačići i svoje sadnice batata koje prodaju po tri kune komad odnosno cijena im ovisi o traženoj količini i dogovoru s kupcem. Uzgoj sadnica nije baš jednostavan jer traže naklijavanje u grijanom prostoru (počinje od drugog mjeseca) odnosno sadnja na otvorenom može startati ako su temperaturni uvjeti 18 stupnjeva. Kada sadnica u uzgojnim uvjetima od tridesetak stupnjeva dosegne visinu dvadesetak centimetara, pikira se u kontejnere i potom pohranjuje u plastenik gdje joj valja biti oko mjesec dana dok se ne ukorijeni.

Sadnja na kontinentu u pravilu bude sredinom svibnja, a u Dalmaciji je to već u travnju (do konačno izraslog korijena, batatu treba oko 110 dana). Biljku Kovačići sade u visoke gredice visine do 30 cm, na isti razmak i dubinu do "prvog lista”. Na jedan hektar ode oko 60.000 sadnica.
Batat voli pjeskovito tlo, ali ne i previše vlage

Batat koji je baza tjestenine naše sugovornice voli međimursko pjeskovito i rahlo tlo ali ne i previše vlage. Lani su, doznajemo, te biljke iz porodice slakova izvadili oko 30 tona, a svake godine potrude se u ponudi povećati i broj sadnica. Na oko sedam hektara OPG-a osim batata zaživjela je i heljda koju također Kovačići melju u mlinu "po domaći". Uzgajaju doznajemo narančasti batat, ljubičasto bijeli, bijelo bijeli,narančasto žuti, crveno žuti, ljubičasto ljubičasti. Prodaju ga nemalo na kućnom pragu, na malo po deset kuna za kilogram. Obitelj u sklopu proizvodnje i uzgoja te sve traženije biljke ima i sušaru kao i druge strojeve koje su, ponosni su, pribavili vlastitim sredstvima. Batat ovisno o potrebnoj im količini brašna melju u domaćem mlinu, a za primjerice kilogram tog zdravog brašna potrebno je deset kilograma batata.
Uzgoj batata na OPG-u Svjetlane Kovačić

Recepture izrade tjestenine su tajne, kaže naša sugovornica, to više jer postignute su odgovarajuće omjere u konačnici dobili metodom "pokušaja i pogreške". Tjestenina im je osim dobrim okusom i vizualno primamljiva, jer od ljubičastog su batata rezanci i mlinci ljubičasti, od pira su svjetlo smeđi, a od heljde su tamniji. Kvaliteta je tjestenine odlična jer kraće se kuha od mnogima uobičajene pšenične, ne raskuha se i ne raspadne. Nutritivne su vrijednosti proizvoda, kaže gospođa Svjetlana, ispitane i na zagrebačkom nastavnom Zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". To više jer u tjestenini OPG -a Kovačić, nema jaja, soli, aditiva i konzervansa. U proceduru "papira" uvrstit će zato i dobivanje žiga da im je proizvod odgovarajući i za prehranu vegana.

Zamijetila je naša sugovornica da joj je dosta tražena tjestenina bez glutena što je karakteristika heljde, a dobro ide i pir, odnosno sve što nosi pridjev zdrave (pre)hrane kojoj se ljudi sve više okreću. Zamjetno je i da zdravu tjesteninu uvelike kupuju majke posebice za malu djecu. U ponudi osim mlinaca imaju i široke rezance, špagete, šurlice... Za ručno spravljanje mlinaca u pravilu je zadužena Svjetlanina majka Nadica, a nakon što je umiješena, tjestenina im se suši u sušari čiji je program prilagođen svakoj vrsti i kombinacijama brašna (heljdino je najzahtjevnije). O okusima svojih proizvoda Međimurka kaže kako su općenito mlinci od batata fino slatkasti, no ne previše i punog su okusa (niskog su glikemijskog indeksa).
Batat mlinci s okusom kestena i buće

Od ljubičastog podsjećaju na kesten, od narančastog na buću, a oni izrađeni od bijelog batata su neutralnog okusa. Tjestenina, za što su Kovačići neko vrijeme istraživali tržište, nastaje radom majke i kćeri uz glazbenu podlogu i ozračju u kojem svaka radi svoj "proizvod". Kod miješanja brašna valja paziti na tehniku jer u tijestu nema kvasca pa treba znati kako ga "imati pod rukom". Obitelj je svojom ponudom tjestenine zadovoljna, na tržištu su, kažu, sustavnije od prošlog kolovoza, a vjeruju da će ih kvaliteta učiniti prepoznatljivima. Posebice jer osmišljavaju nove proizvode, ali o tome će zboriti kažu kada za to dođe vrijeme. Ne namjeravaju nabavljati nove strojeve jer postojeći im uglavnom zadovoljavaju potrebe iako tvrde, ne bi im bilo zgorega pribaviti sadilicu za batat.

Svrsishodan bi bio i jedan plastenik ali planove odrađuju "korak po korak”. Žao im je da nisu uspjeli pribaviti sredstva na natječajima koji su bili upriličeni za poljoprivrednike no ne očajavaju. Još nemaju facebook stranicu ali i ta će im komunikacijska poveznica s kupcima uskoro zaživjeti, a dotad im je aktualan mail info.opgkovacic@gmail.com.


Komentari članka

Vezani članci

Preživjeli su najteže dane u mljekarstvu i danas kažu: stvari idu nabolje

02.07.2019.

Možda smo i mi bili malo tvrdoglavi, ali danas smo došli do situacije da smo partneri s mljekarom i da jedni bez drugih ne možemo, kaže Lidija Pavić, vlasnica farme Agro Bovis d.o.o.

Četvrta generacija obitelji Majetić koja ostaje svoj na svome baveći se poljoprivredom

02.07.2019.

Danas imamo svu moguću mehanizaciju i uvijek nam nedostaje dana u godini jer ne stignemo sve na vrijeme, prepričava nam Zoran Majetić obiteljsku povijest dok se užurbano pripremaju za žetvu

Diplomirala menadžment, otvorila OPG i prva u Hrvatsku uvezla britansku mliječnu ovcu

14.06.2019.

Danas 24-godišnja Slavica Zorić prije tri godine pokrenula je OPG koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

14.06.2019.

Svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku, a njezina priča je više nego fascinantna.

Od jedne koze do zavidnog OPG-a, Danica Mičić daleko od gradske vreve stvorila raj na zemlji

11.06.2019.

Odlučila sam se na život u prirodi i bila bih najsretnija kada bismo potpuno mogli funkcionirati na temelju robne razmjene jer nisam ljubiteljica novca kao sredstva plaćanja. Sretna sam kada dođem na neki sajam pa mijenjam robu za robu, kaže Danica Mičić

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija