Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2018

Objavljena ogromna studija: GMO kukuruz je zdraviji od običnog

Izvor: www.index.hr · Autor: Nenad Jarić Dauenhauer  

Objavljena ogromna studija: GMO kukuruz je zdraviji od običnog

GENETIČKI modificirani kukuruz (GMO) daje veće prinose i zdraviji je od običnog, pokazala je velika meta-analiza više od 6000 znanstvenih istraživanja koja su provedena u posljednjih 20-ak godina u više zemalja svijeta – od Portugala, Češke i Španjolske, preko Južnoafričke Republike i Filipina do Brazila, Kanade i SAD-a.

Prema novim nalazima talijanskih stručnjaka, GMO kukuruz daje do 25 posto veće prinose, a istovremeno sadrži manje količine kontaminacija štetnih za zdravlje kao što su primjerice mikotoksini.

U studiji su analizirana različita svojstva kukuruza: prinos, kvaliteta zrna, neciljani organizmi, ciljani organizmi i raspadanje biomase.

Rezultati pružaju snažne dokaze da GM kukuruz daje veće prinose zrna od običnog za 5,6 do 24,5 posto te da su u njima koncentracije mikotoksina manje za 28,8 posto, fumozina za 30,6 posto i trikotecena za 36,5 posto. GMO-i nisu utjecali na neciljane organizme, osim u slučaju parazitskih osica Braconidae. Biogeokemijski ciklus parametara kao što je sadržaj lignina u stapkama i lišću, nije varirao, dok je raspadanje biomase bilo više kod GM kukuruza, pišu u uvodu autori.

Mikotoksini, koje proizvode gljivice, toksični su i kancerogeni kako za ljude, tako i za životinje. Značajan postotak nemodificiranih organizama sadrži određeni udio mikotoksina. Oni se mogu uklanjati čišćenjem, no najčešće ne u cijelosti. GM kukuruz ima manje mikotoksina jer su biljke modificirane tako da ih kukci manje oštećuju. Naime, kada kukci razaraju obrambeni sustav biljke, one postaju podložnije razvoju gljivica koje stvaraju mikotoksine.

Dr. sc. Damjan Franjević s Biološkog odsjeka na PMF-u u Zagrebu kaže da su talijanski znanstvenici odradili opsežan i hvale vrijedan posao.

„Oni su na uzorku od 6006 znanstvenih radova, koristeći izuzetno diskriminirajuću Meta analizu, pokazali prednosti GM kukuruza pred konvencionalnim. Studija je pobila jednu od najvećih fama o štetnom utjecaju GM kukuruza na ne ciljane organizme - biljke, životinje i mikrobe u okolišu. Također je pobila teze da GM kukuruz nema veće prinose i da je štetan za zdravlje“, rekao je Franjević.

Uvjerljivost studije

Rezultati, objavljeni prošli tjedan u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, trebali bi smanjiti dvojbe i negativne percepcije oko GMO-a u stručnim krugovima i političkim strukturama, osobito u Europskoj Uniji u kojoj zeleni i organski lobiji uporno demoniziraju GMO-e kao franken-hranu unatoč tome što za takve tvrdnje ne postoje validna znanstvena uporišta.

U tom kontekstu važno je napomenuti da autori studije nisu zaposlenici niti plaćenici nikakvih korporacija već dolaze s talijanskih instituta i sveučilišta u Pisi te da su u studiji objavili kako nisu ni u kakvom sukobu interesa. Pritom treba znati da talijanski zakoni zabranjuju uzgoj GM usjeva iako je nepovjerenje javnosti prema biotehnologiji u toj zemlji posljednjih godina sve manje. Dakle, Italija, baš kao i EU generalno, nije zainteresirani promotor GMO-a.

Što je to meta-analiza?

Za razumijevanje novih rezultata također je važno shvatiti što točno znači meta-analiza. Riječ je o statističkom postupku objedinjavanja rezultata više pojedinačnih studija o istoj temi. Time se omogućuje analiza većeg broja podataka i preciznija procjena učinaka. Takve analize omogućuju da se riješe nesuglasice, odnosno odstupanja rezultata pojedinačnih studija od mase drugih čime se otklanja utemeljenost pozivanja zainteresiranih lobista na rezultate koji odgovaraju njihovoj određenoj agendi.

Rigoroznom selekcijom autori su izdvojili 79 studija koje su udovoljile svim standardima. Primjerice, uzete su u obzir samo studije koje su provođene na otvorenim poljima i u kojima su modificirani i nemodificirani kukuruz uzgajani u potpuno istovjetnim uvjetima. Također su uvažene samo one studije u kojima su na kvalitetan način istraživana sva gore navedena ključna svojstva.

„Važno je napomenuti da se radi o recenziranim znanstvenim radovima (peer-reviewed), provedenim u razdoblju od čak 21 godine (1996. – 2016.), a ne o studijama i mišljenjima kvazistručnjaka i nestručnjaka“, ističe Franjević.

Nažalost, budući da se strahovi od GMO-a uglavnom ne temelje na znanosti već naprotiv, na manjku znanja, teorijama zavjera te zelenom populizmu i interesima, ne treba očekivati da će nova studija u općoj populaciji polučiti neki veći efekt.

„Ova studija potvrdila je ono što mi stručnjaci govorimo već godinama. No nažalost, mislim da će šira javnost i ovaj rad percipirati kao reklamu Monsanta, odnosno danas ispravno govoreći Bayera i njihovih plaćenika“, pojasnio je Franjević.

Strahovi protivnika GMO-a

Neki protivnici GMO-a strahuju da oni mogu biti opasni za zdravlje ili čak otrovni. Drugi smatraju da bi mogli imati loš utjecaj na okoliš, primjerice da bi mogli škoditi pčelama ili da bi svoja svojstva otpornosti na pesticide mogli prenijeti korovima.

Znanstvene studije koje su do danas provedene pokazale su da su ti strahovi neopravdani jer se GMO-i strože kontroliraju od konvencionalnih sojeva koji u biti nastaju na sličan način – prirodnim ili laboratorijski uzrokovanim mutacijama gena.

Naime, sve promjene u organizmima rezultat su promjena u genima. One mogu nastajati na tri načina: 1) izmjenom gena pod utjecajem agensa u prirodi kao što su primjerice sunčevo ili neko drugo zračenje, kemikalije, virusi itd. u kombinaciji s ljudskom selekcijom - takav proces je mukotrpan i dug, a nema garancija da će rezultat biti bezopasan za zdravlje i okoliš, neke biljke zahvaljujući promjeni mogu postati otrovne za ljude; 2) konvencionalnom izmjenom gena mutagenezom u laboratorijima – novi soj stvara se na sličan način kao u prirodi, nasumičnim izmjenama uz pomoć sličnih agensa, a povoljni/korisni rezultati se odabiru – ovaj je proces mnogo brži od prvog, no također ne pruža nikakve garancije sigurnosti mada je uvriježen u konvencionalnoj poljoprivredi; 3) ciljanom promjenom gena u kojoj se točno i precizno u organizam nastoje unijeti željena svojstva ubacivanjem koda nekog drugog organizma ili izmjenom postojećih gena metodama kao što je CRISPR-Cas9 – ova je metoda i brža i preciznija od konvencionalne i prirodne, a također je rigoroznije kontrolirana.

Franjević ističe da je konvencionalni kukuruz u određenom smislu također genetski modificiran.

„Biljka iz koje je kukuruz dobiven selekcijom pred 10.000 godina u biti je trava po imenu teosint koja je po svojim karakteristikama, genetici i morfologiji sasvim različita od današnjih hibridnih sorti kukuruza koje nazivamo konvencionalnim“, poručio je (pogledajte foto ilustraciju razvoja teosinta u današnji kukuruz gore, a video dolje).

Protivnici GMO-a također strahuju da biotehnologija omogućava razne patente i monopole nad određenim modificiranim sojevima. No upravo je suprotno. Zabrane i ograničavanje razvoja biotehnologije uzrokuju da države zaostaju u razvoju vlastitih sojeva i patenata čime se omogućava monopolizam onih koje nemaju takvih ograničenja.

Optimizam pobornika GMO-a

Pobornici GMO-a smatraju da oni predstavljaju novi ključan korak u poljoprivrednoj revoluciji. Naime, razvoj biotehnologije trebao bi omogućiti precizne izmjene gena usjeva na takav način da oni postanu otporniji na nepovoljne uvjete u okolišu – od otpornosti na klimatske uvjete koji se ubrzano mijenjaju, do otpornosti na razne nametnike poput kukaca ili korova.

Biotehnologija bi također trebala omogućiti razvoj sojeva koji će imati veće prinose ili pak veće udjele važnih prehrambenih sastojaka poput vitamina ili proteina što će biti sve važnije u svijetu u kojem broj stanovnika eksponencijalno raste.

Veća produktivnost GMO-a u konačnici bi trebala omogućiti pojeftinjenje hrane i smanjiti s jedne strane glad, a s druge pritisak poljoprivrede na okoliš jer bi se na manjim površinama moglo proizvoditi više. U tom smislu pobornici biotehnologije smatraju da su GMO-i prijateljskiji za okoliš od organskih proizvoda koji zahtijevaju značajno veće površine i resurse.


Komentari članka

Vezani članci

Novo normalno na tržnici: manje gužve, kupci i prodavači pridržavaju se mjera

22.05.2020.

Situacija s koronavirusom smanjila je gužve na tržnici, a kupci i prodavači se strogo pridržavaju zadanih mjera. Kako to izgleda?

Solarne ploče u poljoprivredi? Učinkovite u uzgoju kokoši i povrća

22.05.2020.

Korištenje solarnih panela u poljoprivredne svrhe sve više dobiva na važnosti, a diljem SAD-a postavljaju ih na brojnim farmama. U posljednjih nekoliko godina uspostavljeno je više ovakvih pilot programa.

RENESANSA POLJOPRIVREDE U ISTRI: Sve općine i gradovi daju u zakup zemljište, A PLANIRA SE I GRADNJA VELIKOG CENTRA ZA VOĆE I POVRĆE

13.05.2020.

Zemlje ima, treba organizirati čitav sustav i to je put razvoja proizvodnje voća i povrća kao jedne od značajnih i potencijalno dohodovnih grana poljoprivredne proizvodnje, smatra županijski pročelnik Ezio Pinzan

Hrvatskoj poljoprivredi 120 mil. kuna

12.05.2020.

EK je već ranije usvojio paket mjera za pomoć ribarstvu i akvakulturi koji uključuje potporu za privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti. Odobrila je i potpore za pomoć gospodarstvu koji podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava u vrijednosti 30 milij

Sezonce u poljoprivredi platili bi zlatom

04.05.2020.

U Hrvatskoj je 160 tisuća nezaposlenih, a njih oko 30 tisuća ostalo je bez posla zbog pandemije. Mnoge europske zemlje u ovo vrijeme potiču zapošljavanje onih koji su ostali bez posla upravo u poljoprivredi. Može li i Hrvatska tako?

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija