Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2023

Očekuje se rekordna dobit hrvatskih banaka u 2023., no daleko smo od njihovog dodatnog oporezivanja

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Očekuje se rekordna dobit hrvatskih banaka u 2023., no daleko smo od njihovog dodatnog oporezivanja

Dionice talijanskog bankarskog sektora pretrpjele su udarac nakon što je talijanska vlada odobrila porez na ‘prekomjernu‘ dobit banaka u ovoj godini.

Grupacija BPER Banca zabilježila je pad dionica za više od devet posto, dok su Intesa Sanpaolo i Finecobanka pale za više od osam posto. Učinci su vidljivi i izvan Italije. Njemački je Commerzbank pao za oko 3,2 posto dok je Deutsche Bank pao za dva posto.

Zamjenik talijanske premijerke Giorgie Meloni, Matteo Salvini na konferenciji za medije je izjavio da će se porez od 40 posto na ekstraprofit banaka koristiti za pružanje financijske potpore građanima koji uzimaju hipotekarne zajmove za kupnju svoje prve nekretnine.

‒ Samo treba pogledati dobit banaka u prvom polugodištu 2023. da bismo shvatili da ne govorimo o nekoliko milijuna, već govorimo o milijardama ‒ rekao je Salvini, a prenio Reuters.

Prema procjeni analitičara Citi Equity Researcha jednokratni porez iznosit će oko 19 posto neto dobiti banaka od ove godine, a sličan su porez već uvele i druge europske zemlje, uključujući Španjolsku i Mađarsku.

Porez će se primjenjivati na ‘višak‘ neto prihoda od kamata u 2022. i 2023. godini koji je rezultat viših kamatnih stopa, a odnosit će se na sve čiji neto prihod od kamata prelazi tri posto međugodišnjeg rasta u 2022. godini u odnosu na razine iz 2021. godine kao i na one čiji je godišnji rast u 2023. veći od šest posto u odnosu na godinu ranije.

Talijanski financijski sektor ranjiv na novi porez
Porez na ekstraprofit, odnosno Zakon o dodatnom porezu na dobit uveden je krajem prošle godine i u Hrvatskoj, a kako smo već pisali u Lideru, Vlada je u svibnju ove godine izvijestila da je porezom prikupljeno ‘nešto više od 230 milijuna eura‘.

Dodatni porez na dobit morale su platiti kompanije koje su u prošloj godini ostvarile prihode veće od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Vlada se obvezala da će prikupljena sredstva od poreza iskoristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade.

Nakon vijesti o porezu na ekstraprofit banaka u Italiji postavlja se pitanje hoće li Hrvatska dodatno teretiti banke s obzirom da su dodatne poreze bankama nametnule i Španjolska i Mađarska, no prema riječima ekonomskog analitičara Petra Vuškovića, ‘mi smo daleko od uvođenja dodatnih poreza na ekstraprofit bankama‘.

‒ Za banke bi to sigurno bio ozbiljan financijski udar i postavlja se zapravo pitanje kako bi oni takav trošak naposlijetku prevalili na građane (kroz povećanje naknada, zadržavanje računa, možda i dizanje kamatnih stopa), dakle to bi sigurno značilo određene anomalije na financijskom tržištu ‒ objašnjava Vušković.

Zanimljivo je da financijski sektor drži više od 30 posto na talijanskom tržištu dionica što ga čini ranjivim na novoodobreni porez koji bi u državnu blagajnu trebao donijeti više od dvije milijarde eura.

Ono što je svakako važno napomenuti je da su u talijanskom vlasništvu i dvije hrvatske banke, a upravo Unicredit grupa (u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka) ove godine izvijestila o rekordnim rezultatima u prvom tromjesečju i rastu od više od 80 posto nego godinu ranije. Vlasnik Privredne banke Zagreb, Intesa Sanpaolo također se pohvalio s najboljim poslovnim rezultatima u povijesti i dobiti od 4,2 milijarde eura.

Očekuje se veliki profit banaka
Ovaj potez Italije prokomentirao je i neovisni ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

‒ Ako bi potez talijanske vlade slijedile i druge vlade u Europskoj uniji, tada bi se i hrvatska vlada vjerojatno odlučila na sličan potez. U suprotnom, ako Talijani ostanu usamljeni, ne vidim kao izvjesnu mogućnost da bi se hrvatska vlada odlučila na sličan prijedlog ‒ navodi Brkljača koji smatra da će banke u Hrvatskoj ove godine dodatno profitirati zbog ulaska u europodručje.

‒ Naime, ulaskom u europodručje, bankama je spuštena stopa obvezne rezerve i time oslobođeno milijarde eura dodatne likvidnosti. HNB, sada kao dio Eurosustava, bankama mora isplaćivati kamate na taj višak likvidnosti odnosno na prekonoćno deponirana sredstva kod HNB-a (kamatna stopa na novčani depozit poslovnih banaka kod središnje banke trenutno iznosi 3,75 posto). Tako je u prvoj polovini ove godine po osnovi tih prekonoćnih depozita bankama ukupno isplaćeno oko 190 milijuna eura kamata, a u drugoj polovini godine taj će iznos biti i osjetno veći jer je propisana kamatna stopa na novčani depozit poslovnih banaka rasla u više navrata od početka godine ‒ govori Brkljača.

Kako je rekao, poslovnim bi bankama u Hrvatskoj ove godine dobit mogla biti veća za oko 450 milijuna eura samo na temelju ulaska u europodručje.

‒ Narodski rečeno, banke su profitirale ‘ni orale, ni kopale‘. Hoće li to ‘zagolicati‘ hrvatsku vladu da dodatno oporezuje banke, ostaje za vidjeti ‒ zaključuje Brkljača.


Komentari članka

Vezani članci

Plaćanje gotovinom i dalje draže od kartica

23.05.2024.

Mobilno bankarstvo i bezgotovinsko plaćanje posljednjih nekoliko godina u stalnom su porastu, no i dalje velik broj hrvatskih građana preferira odlazak na šaltere, a gotovina ostaje dominantan način plaćanja.

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

Svjetski turizam gotovo dostigao rekordnu 2019.

22.05.2024.

Turizam je globalno u prvom kvartalu dosegnuo 97 posto prijepandemijske razine, s oko 285 milijuna turista, ili 20 posto više nego u istom kvartalu 2023., a slijedom dobrih najava za ljeto očekuje se da će 2024. biti godina potpunog oporavka, izvijestili

Ryanair ostvario rekordnu dobit, cijene avio karata nastavit će padati

22.05.2024.

Izvršni direktor Ryanaira Michael O‘Leary izjavio je da bi ‘osjećaj recesije u Europi‘ mogao biti faktor sporijeg od očekivanog rasta cijena zrakoplovnih karata, jer je niskobudžetni prijevoznik zabilježio rekordnu godišnju dobit koja je neznatno premašil

Cijena zlata probila psihološku granicu od 2.400 dolara po unci

22.05.2024.

Cijena zlata porasla je na novu rekordno visoku razinu, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti premašivši psihološku granicu od 2.400 dolara po unci.

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor