Očekuje se urod od 38.000 tona maslina

U Hrvatskoj se ove godine procjenjuje urod od oko 38.000 tona maslina, odnosno 51.000 hektolitara maslinova ulja, s obzirom na to da se očekuje veći urod, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Najbolji je urod, prema procjenama s terena, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najlošiji u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, posebno na otocima, gdje se očekuje urod manji i do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu u Ministarstvu.
Naime, suša je najviše oštetila maslinike upravo na otocima, gdje kiše na nekim otocima nije bilo i više od tri mjeseca. Kiša koja je nakon tromjesečne suše pala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ponegdje više i od 50 litara po četvornome metru, dobro je došla poljoprivrednim kulturama, a posebno maslinama, za koje je bio posljednji trenutak da se spasi inače vrlo dobar urod.
Revitalizacija starih nasada sastavni je dio operativnog programa za podizanje višegodišnjih nasada i može se kroz osmišljeni projekt sufinancirati kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), i za to ostvariti potpora kapitalnim ulaganjima u iznosu od 40 ili 50 posto od vrijednosti investicije, napominju u Ministarstvu poljoprivrede. Inače, najzastupljenije sorte maslina u Hrvatskoj su oblica, talijanska sorta leccino, lastovka, pendolino te istarska bjelica.
Brojke govore da je Europska unija danas sa svojih 5,4 milijuna hektara dominantan proizvođač maslina na svjetskom tržištu. Prosječna godišnja proizvodnja stolnih maslina u Europi iznosi 650.000 tona, a najveći proizvođači su Španjolska, Grčka i Italija. EU je i najveći proizvođač maslinova ulja u svijetu, s godišnjom proizvodnjom većom od dva milijuna tona. Italija je uz Španjolsku i Grčku najveći proizvođač maslinova ulja s 800.000 tona godišnje. U usporedbi s Portugalom, koji je veličinom i brojem stanovnika sličan Hrvatskoj, ali ima 340.000 hektara pod maslinicima s ukupno 38 milijuna maslinovih stabala, Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stabala na površini, prema procjeni struke, oko 25.000 hektara.
Što se tiče poticaja, u Ministarstvu kažu kako će se poticaji usmjeravati prema EU-modelu koji podrazumijeva poticanje evidentiranoj površini maslinika, koja će se formirati pri Ministarstvu. Poticat će se i skladištenje maslinova ulja, te će se potpora usmjeravati organizacijama sudionika na tržištu maslinova ulja (uključujući proizvođače i prerađivače). U Ministarstvu napominju kako su skladišni kapaciteti za maslinovo ulje nedostatni i potrebno ih je povećati. Zaključuju kako zakonski propisi za maslinova ulja zahtijevaju odgovornost proizvođača za kvalitetu hrane, a osim zadovoljavanja zakonskih propisa nužno je razmišljati o pozicioniranju i brandiranju proizvoda.

Veći poticaji za otoke
Prema popisu Državnog zavoda za statistiku od 2003. godine, u Hrvatskoj je bilo 2,54 milijuna stabala maslina, dok je procjena struke da se danas u Hrvatskoj uzgaja između 4,5 i pet milijuna stabala masline, koje rastu na 25.000 do 30.000 hektara. Operativni program podizanja trajnih nasada odvija se od 2004. godine i trajat će do ulaska Hrvatske u EU. Programom je, naime, planirano zasaditi i obnoviti ukupno 5500 hektara maslinika, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Kroz sustav poticajnih mjera stimulira se i podizanje nasada maslina na otocima, a poticaj je tada veći, jer je riječ o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja.

Podizanje razine znanja
Pred konačni ulazak Hrvatske u EU trebalo bi povećati proizvodnju i naročito konkurentnost domaće proizvodnje, te poticati potrošnju i stvarati tržište za izvoz ulja te educirati proizvođače, kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Dodaju kako je, uz povećanje površine maslinika i uspostavljanje maslinarskog katastra, temeljni cilj hrvatskog maslinarstva povećanje razine znanja proizvođača o potrebi primjene novih tehnologija, o njezi maslinika te suvremenoj berbi i preradi. Pored toga, vrlo je važna edukacija i certificiranje stručnjaka za provođenje panel-testa maslinova ulja, te organiziranje proizvođača.