Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2019

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/IMS/HRT  

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu, električne uređaje... Uz to, barem 30 posto te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora.

Studentski dom u Varaždinu je primjerice zgrada gotovo nulte potrošnje energije. Na krovu ima solarnu elektranu, za sanitarnu vodu upotrebljava se kišnica. Jedna je to od rijetkih zgrada javne namjene koja pripada u energetski razred A. No što je zgrada nulte potrošnje?

- To znači da se zgrada grije i hladi na dizalicu topline, da koristi solarne kolektore za potrošnju tople vode, da se dio električne energije koristi iz fotonaponskih panela ili da ima kotao na biomasu, na pelete, na sječku. Toga se kod nas već dosta može vidjeti, objašnjava Julije Domac, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Ti standardi od iduće godine neće vrijediti samo za škole, bolnice i vrtiće, nego i za stambene zgrade. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod objašnjava da zgrade u kojima žive naši građani trebaju taj standard zadovoljiti ako je zahtjev za građevinsku dozvolu za takvu građevinu predan nakon 31. prosinca 2019.

Primjerice, neće se moći dobiti građevinska dozvola ako u projektu nije planirana ušteda energije ili dio potrošnje iz obnovljivih izvora energije. Građanima novi zahtjevi znače novi trošak.

- U idealnom svijetu građani bi trebali imati vrlo jasne upute kako to raditi, pa i servise koji se vani zovu "one stop shop", kojima se to rješava. Građani ne bi smjeli trpjeti zbog regulative odnosno novih zahtjeva. Praksa je nažalost u Hrvatskoj da građani uvijek trpe zbog svake regulative pa će se to nažalost, barem u prijelaznom razdoblju, dogoditi i kod nas, komentira Domac iz Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Stručnjaci naglašavaju da na novi propis treba gledati dugoročno.

- Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili 5% do 10%, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju, nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš, objašnjava Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Uz to, kažu stručnjaci, očekuje se da će takvi stanovi i kuće građanima donijeti uštede pa bi im se dodatni trošak na kraju mogao isplatiti jer bi iznosi na računima na grijanje mogli biti manji.

- To znači da će projektanti itekako naći optimalna rješenja koja neće biti ni poddimenzionirana niti predimenzionirana za konkretnu situaciju. To će se u svakom slučaju vrlo brzo isplatiti, a trošak energenta će se smanjiti bez obzira na opće poskupljenje energenata, kaže pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod.

Julije Domac kaže kako Europska unija ne predviđa posebno sufinanciranje takvih zgrada iz europskih fondova. Moguće je, kaže, predvidjeti nacionalna sredstva financiranja, ali ističe kako se načelno smatra da nema potrebe za sufinanciranjem jer se ta investicija vraća kroz životni vijek građevine.

Taj novi standard uvele su sve članice Unije. No svaka zemlja samostalno određuje kolika smije biti potrošnja zgrade da bi se zadovoljio propis.

- Činjenica jest da je naš standard, naš tehnički propis, relativno među strožima u Europi. Je li to dobro ili loše, to je uvijek stvar diskusije. Mi možemo plakati da je to loše za nas jer smo mi zaostali, no činjenica jest da su se u nekom trenutku zgrade u Hrvatskoj radile loše, s visokom potrošnjom energije i neracionalnim planiranjem, komentira Domac.

Taj se propis odnosi na nove zgrade. U one već izgrađene, zasad, prema zakonu, ne treba ulagati kako bi štedjele energiju. No zgrade su najveći potrošači energije.

- Kada promatramo promet, industriju i zgrade, zgrade su najveći potrošač. One troše preko 40% ukupne energije u Hrvatskoj i tu je najveći potencijal za energetske uštede. Puno je zgrada koje možemo energetski obnoviti, smanjiti njihovu potrošnju za 60 do 70%, možemo graditi zgrade gotovo nulte energije, kaže Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Do 2050. očekuje se da će sve zgrade u Europi biti u skladu sa standardom nulte potrošnje. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj pokazala je da se ono što je propisano zakonom ipak selektivno primjenjuje.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati smislili kako legalno prevariti državu pa pronašli način kako da novac ostane u obitelji

06.11.2019.

Nije novost da su građani državu varali i na poticajnoj stanogradnji.

Nekretnine nikad dostupnije, više od 60 posto kupaca stan kupuje u gotovini

29.10.2019.

Razdoblje višegodišnje kontrakcije hrvatskog tržišta stambenih nekretnina odavno je za nama, a u posljednje tri godine primjetan je oporavak tržišta u vidu rasta broja ukupnih transakcija te viših kupoprodajnih cijena. Rast cijena počeo je i ubrzavati, pa

Cijene nekretnina divljaju: U Zagrebu porast od 15 posto u samo godinu dana

16.10.2019.

Puno ljudi je u jednoj fazi u zadnjih 30 godina izgubilo novac. Ili su imali u štedno-kreditnim zadrugama, pa su propali, ili u štedionicama. U našim krajevima ljudi ne vjeruju u dionice, ne vjeruju bankama i najjednostavnije im je uložiti u nekretninu. V

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

10.10.2019.

Uglavnom potaknute niskim kamatnim stopama, cijene nekretnina u zemljama EU protekle tri godine u prosjeku su godišnje rasle po stopi od četiri posto, znatno brže od rasta plaća i BDP-a. Istodobno, u mnogim glavnim gradovima cijene stanova i kuća porasle

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija