Od 2016. novo zakonsko razvrstavanje poduzetnika

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih na snazi je od 1. siječnja 2015. godine dok novi Zakon o računovodstvu stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine. Oba zakona donose novosti u poslovanje i izvještavanje svih profitnih i neprofitnih organizacija koje posluju na području Republike Hrvatske, a najznačajnije promjene navodimo u nastavku.

Promjene u poslovanju i izvještavanju neprofitnih organizacija

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvorile su se mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova i za veliki dio neprofitnih organizacija. Kako korištenje sredstava iz EU fondova zahtijeva izgrađen, uređen i transparentan sustav financijskog upravljanja i kontrola, promjene u Zakonu o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija samo će olakšati takvim organizacijama prilikom apliciranja za sredstvima iz EU fondova odnosno pomoći će u praćenju izvršavanja sredstava. U listopadu 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 121/14; u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine. Temeljem Zakona donesena su dva pravilnika:

Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu (Narodne novine, br. 1/15) i
Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 31/15).

Osnovna značajka Zakona je uvođenje obveze dostave financijskih izvještaja za sve neprofitne organizacije te javna objave financijskih izvještaja kroz Registar neprofitnih organizacija kojeg vodi Ministarstvo financija. Prvi financijski izvještaji, propisani ovim Zakonom, sastavljaju se za izvještajno razdoblja od 1. siječnja 2015. godine. Da će neprofitne organizacije u budućnosti biti više nadzirane, navodi i činjenica da je revizija financijskih izvještaja potrebna ukoliko je neprofitna organizacija u prethodnoj (odnosno 2014. godini) imala prihode iznad deset milijuna kuna. Neprofitne organizacije s prihodima između 3 i 10 milijuna kuna u 2014. godini biti će predmetom revizorskog uvida.

Upis u Registar neprofitnih organizacija obvezan je za domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fondacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Sve neprofitne organizacije bi trebale provjeriti svoj knjigovodstveni sustav, a to su one koje imaju vrijednost imovine i prihoda na kraju svake od prethodne tri godine,uzastopno manju od 230 tisuća kuna i u mogućnosti su koristiti jednostavno knjigovodstvo koje zahtjeva vođenje većeg broja poslovnih knjiga (kao što su knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, popis dugotrajne nefinancijske imovine.

Dvojno knjigovodstvo je potrebno voditi u prve tri godine poslovanja od osnivanja neprofitne organizacije bez obzira na razinu prihoda i imovine. Neprofitne organizacija koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva morat će provesti samoprocjenu učinkovitoga i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola koji bi trebao osigurati postizanje ciljeva i zaštitu resursa od neadekvatnog korištenja, prijevara i gubitaka. Uz to, iste su obvezne izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu, a prvi financijski planovi temeljem odredbi Zakona izrađuju se za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. a trebaju bit predani najkasnije do 31.prosinca 2015.

Promjene u Zakonu o računovodstvu
Novi Zakon o računovodstvu bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2016. godine a posljedica je stupanja na snagu računovodstvene Direktive 2013/34/EU. Prema posljednjim podacima Financijske agencije u Republici Hrvatskoj ima ukupno 101.186 poduzetnika (pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit) te se ova promjena Zakona odnose na sve njih. Osnovne promjene Zakona odnose se na razvrstavanje poduzetnika i definiranje uvjeta za velike, srednje, male i mikropoduzetnike, zatim je uređena definicija knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga, njihovo sastavljanje i čuvanja. Uvjeti za razvrstavanje poduzetnika su ukupna aktiva, uveden je novi pojam - neto prihod koji je zamijenio ukupne prihode, te broj radnika. Neto prihod je definiran kao prihod ostvaren prodajom proizvoda i usluga nakon oduzimanja popusta i PDV-a te drugih poreza izravno povezanih s prihodima.

Prijedlog Zakona o računovodstvu uvodi termin mikropoduzetnika koji se odnose na poduzetnike koji ne prelaze dva od tri sljedeća uvjeta: ukupna aktiva do 2,6 milijuna kuna, netoprihod do 5,2 milijuna kuna, prosječan broj zaposlenika do (i uključujući) 10. Za mikropoduzetnike, kojih je na hrvatskom tržištu, ali i na tržištu Europske unije, najviše, prijedlogom novog Zakona o računovodstvu, a posljedično i izmjenama u Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, najavljeno je značajno pojednostavljenje financijskog izvještavanja i mogućnost ukidanja primjene metode fer vrijednosti u vrednovanju određenih stavaka bilance.

U male poduzetnike spadaju poduzetnici koji ne prelaze dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva do 30 milijuna kuna, neto prihod do 60 milijuna kuna, prosječan broj radnika do (i uključujući) 50. U srednje poduzetnike spadaju poduzetnici koji ne prelaze dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 150 milijuna kuna, neto prihod 300 milijuna kuna, prosječan broj radnika do (i uključujući) 250. Zakonom se uvode i male, srednje i velike grupe poduzetnika koje se određuju obzirom na konsolidirane podatke o ukupnoj aktivi, neto prihodima i prosječnom broju radnika te su male grupe poduzetnika one koje na konsolidiranoj osnovi ne prelaze dva od tri slijedeća uvjeta: 30 milijuna kuna, neto prihod do 60 milijuna kuna, prosječan broj radnika do 50.

Matična društva nisu dužna sastavljati konsolidirane godišnje financijske izvještaje za male grupe a isto tako nisu ni obveznici revizije dok reviziji financijskih izvještaja podliježu godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika od javnog interesa te ostalih velikih i srednjih poduzetnika koji nisu poduzetnici od javnog interesa. Nadalje, novim Zakonom se ukida obveza potpisivanja računa ako račun sadržava sve bitne elemente koje uređuju porezni propisi i ako sadrži ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Za potrebe nadzora te za statističke i druge potrebe, Financijskoj agenciji se do 31. ožujka tekuće godine mora dostaviti bilanca, račun dobiti i gubitka i dodatni podaci za prethodnu kalendarsku godinu (što će ponešto skratiti rokove izvještavanja u 2016. godini i nadalje).

Isto tako, produljeni su rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava sa sadašnjih 7 na 11 godina u dijelu koji se odnosi na pomoćne knjige. Novim Zakonom je proširena odgovornost za sastavljanje i objavljivanje financijskih izvještaja, te su financijske izvještaje dužni potpisati svi članovi uprave (direktori). Također, osim uprave, za financijske izvještaje odgovorni su i svi članovi nadzornog odbora u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti. Donošenjem ovog Zakona bit će potrebno izmijeniti i Hrvatske standarde financijskog izvještavanja te donijeti novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja. Zaključno, tijekom ove godine očekuje se još dosta izmjena.