Od 400 eko sadnica kupina do vlastite vinarije

Polazeći od povijesti koja kazuje kako su Grci i Rimljani koristili plodove, lišće, koru i korijenje kupine za liječenje blagih infekcija pa sve do otrovnih ugriza, a čiju su tisućljetnu terapijsku primjenu dokazala i novija istraživanja, marljiva se nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Ana Koprivčić u ovo vrijeme može pohvaliti ekološkom proizvodnjom kupina pod 1,5 ha. Rezultat toga, džemovi su i medicinsko vino od kupine koje je od 1999.godine do danas privuklo mnoge stalne kupce.

Htjeli očuvati tradiciju koju je pokrenula baka

U proizvodnju su zakoraknuli s 400 sadnica, a danas ih, zahvaljujući izreci: zasaditi biljku znači vjerovati u sutra, broje 2400, vlastitu opremljenu vinariju i podrum na gospodarstvu gdje se vino može i kušati. Odlučili su se na sadnju zahvaljujući baki koja se dičila s desetak sadnica, zbog čega su se osjećali dužnim očuvati tradiciju te tako, shvaćajući potrebe tržišta, krenuti u preradu.

Pri preradi kupine u vino, najteža je berba

"Ako plod sam otpadne, onda je zreo i možete ga ubrati. U slučaju da je šaren, nije zreo i ne smijete ga ubrati jer vino neće postići zadovoljavajuću kvalitetu. Za jednu litru vina potrebno je 2 kg kupina. S obzirom na to da kupina sadrži 6-9% vlastitih šećera, neophodno je dodati još oko 20-25% šećera kako bi se uskladili šećeri i kiseline u samom vinu. Nakon toga slijedi drucanje, a potom stavljanje u posude za fermentaciju. Neposredno u vremenskom slijedu između 5-10 dana slijedi cijeđenje pri kojem se vrši zaštita tekućim sumporom koji se u vinu koristi kao vinobran.

Govorimo li o otežavajućim okolnostima proizvodnje kupinovog vina, tada govorimo o višestrukoj berbi koja se odvija 6-7 puta godišnje zbog čega je svaka proizvodnja kontrolirana za sebe. U skladu se navedenog, problematika ogleda u tome što brojimo onoliko proizvodnji koliko je i berbi. Pri tome, pomno vodimo računa o sirovini te pažljivo odabiremo plodove", objašnjava Ana u okviru čijeg se gospodarstva vino čuva u podrumu pri temperaturi od 14-16 stupnjeva, te vlazi od 60-70%.

Zbog antraknoze i kestenjaste pjegavosti izdanka kupine rezali nasade

Za vrijeme kišne godine Koprivčići imaju znatne probleme sa štetnicima. Većinom je riječ o paucima i puževima i koji se uvlače u samu kupinu. S obzirom na to da su ekološki proizvođači, ozbiljnije bolesti ih dovode do toga da moraju rezati nasade kako bi se isti iduće godine oslobodili bolesti. Antraknoza im je tako zadala mnoge teške udarce kada su na listovima između glavnih žila uočili crvenkastoljubičaste pjege nepravilnog ruba, veličine 1 do 2 mm sa sivim središtem. S obzirom na to da su rubovi pjega nekrotizirali, zbog čega je došlo do ispadanja zaraženog dijela tkiva, listovi su bivali sve šupljikaviji, a zaraženi plodovi deformirani.

"Osim antraknoze, velike nam je probleme zadala Didymella applanate (kestenjasta pjegavost izdanka kupine) koje se nismo mogli riješiti tri godine, a pri kojoj promjene počinju od ruba lista i šire se prema glavnoj žili. Širenjem nastaje prijevremeno sušenje lišća, a preko peteljke se zaraza širi u izboj, gdje se pojavljuju pjege, koje, ako prstenasto zahvate izboj, dovode isti do sušenja.", tvrdi.

Srećom, Koprivčići se protiv suše uspješno bore navodnjavanjem kap na kap, a poticaji su im znatna olakšica.

Raste potražnja i za vinom i za džemom

Uzimajući u obzir da kupine jačaju imunitet, poboljšavaju pamćenje i koncentraciju, liječe bolesti srca i krvnih žila, pomažu kod anemije te tegoba glede dišnih puteva, iz godine u godinu raste potražnja kako za vinom, tako i za džemom koje prodaju na kućnom pragu, sajmovima i manifestacijama.

S obzirom na to da se u ovo vrijeme primjetan broj proizvođača bavi uzgojem kupina, Koprivčići su se susreli s konkurencijom, koja ih - tvrde oni, motivira da budu još bolji. "Voljeli bi imati još više konkurenata jer nas oni motiviraju na još više rada, truda i odricanja", poručuje Ana.