Od države prisilno naplaćeno 800 milijuna kuna

Unatoč aktiviranju reprogramiranja kreditnih aranžmana za hrvatska brodogradilišta, Vlada ipak nije uspjela potpuno izbjeći udar neplaćenih kredita pokrivenih državnim jamstvima.

Kako piše Poslovni dnevnik, na teret državnog proračuna palo je, od početka godine oko 800 milijuna kuna kredita za koje je država dala jamstvo, čime se, kako je s Nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu u Šibeniku poručio ministar financija Ivan Šuker, ukupna razina potpora hrvatskom gospodarstvu iz proračuna povećala se na 8 milijardi kuna.

Tako je već sada gotovo udvostručen iznos plaćanja po protestiranim jamstvima u odnosu na cijelu prošlu godinu, u kojoj je država za kredite pokrivene njezinim jamstvima platila 447 milijuna kuna. Osim za kredite poduzećima iz državnog portfelja, mahom neprivatiziranih hotelskih kuća, Ministarstvo financija najveći pojedinačni iznos uplatilo je na račun ciparske Depha banke, i to tik prije zaključivanja riznice, a bilo je riječi o iznosu od 55 milijuna američkih dolara, odnosno o 289,7 milijuna kuna. Taj je iznos plaćen za kredit brodogradilišta 3. maj, koje ga nije bilo u stanju servisirati, a to je brodogradilište, kako potvrđuju naši izvori iz Vlade, glavni razlog povećanja plaćanja države po protestiranim jamstvima i u ovoj godini.

Jamstvo je ciparska banka ponovno pokrenula u ožujku, pa je umjesto 3. maja koji to nije bio u stanju sam financirati, država morala platiti za kredit 31 milijun eura. Tako se u samo tri mjeseca iz državnog proračuna moralo osigurati oko 550 milijuna kuna za pokrivanje obveza riječkog škvera.

Za razliku od ciparske banke, sa Zagrebačkom bankom Vlada je dogovorila šestomjesečni reprogram za brodogradnju, kojoj je ta banka ujedno i najveći kreditor.

Za prolongiranje plaćanja kredita samo 3. maj morao bi osigurati dodatnih 200 milijuna kuna, dok se procjenjuje da je ukupan godišnji trošak reprogramiranja kredita za sva brodogradilišta na razini oko 500 milijuna kuna.