Od globalnog igrača do lokalnog gubitnika

ZAGREB - Trebalo je znati upropastiti kompaniju poput Plive, čuje se ovih dana, nakon što je objavila 107 milijuna kuna gubitka u prvih devet mjeseci 2008.

Prihodi su manji za 28,3 posto, bruto dobit 41,5 posto, ukupna imovina za 1,65 milijardi kuna... Od najvećeg ponosa hrvatskog gospodarstva, prve tvrtke koja je ponijela pridjev multinacionalke, prve čijim se dionicama trgovalo na Londonskoj burzi, prve koja je svijetu prodala sofisticiran i vrijedan proizvod, slavni azitromicin, Pliva je danas spala na lokalnu farmaceutsku kuću čija je sudbina potpuno neizvjesna. Od Plive su danas jače gotovo sve farmaceutske kompanije u regiji, premda se, ne tako davno, izgledale kao njezini izdvojeni pogoni.

Tko je kriv?
Krivcem za sadašnje stanje kritičari jednoglasno proglašavaju prvog čovjeka Uprave Željka Čovića. I to ne zato što nema obrazovanja ili znanja, naprotiv, toga je, kažu, stekao poprilično, nego zbog njegova karaktera. Tvrde kako je Čovićev osjećaj veličine i nevjerojatno jak ego godinama iz Plive sustavno izbacivao sve koji su se usudili drukčije misliti, dok nisu ostali samo oni koji su bespogovorno podržavali njegove ideje.

Plivina poslovna strategija posljednjih godina zbunjuje čak i u Hrvatskoj, zemlji gdje su menadžeri razvili praksu učenja na pogreškama. Čovićeva je ideja bila forsirati Plivin proboj na zapad, u Europu i Ameriku, jer mu se orijentacija na srednju i istočnu Europu činila nedovoljno uglednom i važnom.

Srednju i istočnu Europu prepustio je konkurenciji, a istodobno se neuspješno borio s farmaceutskim divovima na razvijenim tržištima.

Prodaja akvizicija
No, Čović se osjećao kao važan svjetski igrač kad je Pliva kupovala kompanije u Njemačkoj, Španjolskoj, Danskoj, SAD-u... Sve su te velike zapadne akvizicije prodane.

Lijepo je bilo i kad je u listopadu 2002. pompozno otvaran istraživački centar, vrijedan 80 milijuna eura, koji je trebao iz male Hrvatske dati svijetu nove, važne lijekove, čiji je azitromicin samo početak. U prvoj polovici 2006. centar je prodan Glaxo Smith Klineu. Tako je Pliva malo bila velika istraživačka tvrtka i proizvođač novih lijekova, a malo generička kompanija koja će zarađivati na proizvodnji i razvoju već otkrivenih.

Čekanje sudbine
Bilo je pitanje trenutka kad će Pliva od velikog igrača postati nečiji sastavni dio. Američki Barr i islandski Actavis borili su se za preuzimanje 2006., ali je bilo jasno da će pobijediti Barr jer je iza sebe imao ne samo menadžment Plive nego i politiku. Čović se jasno opredijelio za Barr, a razlog je, kažu upućeni, bio taj što mu je američka kompanija zajamčila ostanak na čelu Uprave.

Danas je Pliva definitivno samo lokalna kompanija za proizvodnju generičkih lijekova. Milijarde eura od zarade na azitromicinu su se istopile, a više od 2000 zaposlenih može samo sjediti i čekati procjenu izraelske Teve, novog vlasnika Barra, pa time i Plive, koliko im pogona i radnika treba za poslovne planove. Pesimistična je ocjena da će Pliva ostati na 600-tinjak zaposlenih.