Od litre soka država prisvoji 2,56 kn, proizvođaču 12 lipa

Iz maloprodajne cijene litrene boce soka koja primjerice, stoji 4,83 kune državni proračun kroz nekoliko kanala (PDV, trošarine, zbrinjavanje otpada, naknade) prisvoji više od polovice, čak 2,56 kuna. Trgovac kroz maloprodajnu maržu uzme 0,30 kuna, a proizvođaču, nakon što podmiri sve troškove za sirovine, ambalažu, energente te plaće i doprinose zaposlenih ostane samo - 12 lipa!

Nelogični nameti
Zbog sve evidentnije nekonkurentnosti domaće industrije, opterećene brojnim i skupim (ne)poreznim nametima, a posebice radi očekivanih posljedica koje već dogodine donosi brisanje granica pristupanjem Europskoj uniji, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, konkretno Udruzi za prehrambenu industriju i poljoprivredu, odlučili su ponovno upozoriti Vladu i mjerodavna ministarstva na probleme i zatražiti rasterećenje gospodarstva, kaže direktorica Udruge Milka Kosanović. Unutar cijele skale (ne)poreznih nameta koje gospodarstvo plaća u odnosu na pojedine skupine djelatnosti postoji dodatni set nameta, a među najproblematičnijima u HUP-u drže namete na bezalkoholna pića. Dijelom su generirani kroz trošarine (40 kuna za hektolitar), dijelom kroz propise koji se odnose na gospodarenje otpadom.

"Dva ključna zahtjeva HUP-a su smanjenje trošarina i obračunavanje posebnog poreza na bezalkoholna pića za uvezene proizvode tek u trenutku otpreme proizvoda na tržište, a ne u momentu carinjenja što je sadašnja obveza", ističe Kosanović. Sve dosadašnje strukture vlasti, iznosi, godinama su pokušavali upoznati s problematikom. Posebno aktivni bili su unatrag dvije-tri godine ne bi li Ministarstvu financija predočili dimenzije tereta međutim, od nijednog ministra nisu dobili nikakav odgovor. S obzirom na najave nove Vlade o mjerama pomoći gospodarstvu od ministra Slavka Linića očekuju poziv, prigodu da ga industrija informira o nizu nelogičnosti koje proizvodnju čine nekonkurentnom. Osim toga, upozorit će ministra da su kod nekih poduzetnika nadzori inspektora vrlo redovni i vrlo restriktivni dok u dijelu poduzeća uopće ne postoje što također potiče nelojalnu konkurenciju.

Europska unija ne poznaje trošarine na bezalkoholna pića, iznimka su Belgija, Danska, Finska i Nizozemska. Još 2007. i Gospodarsko-interesno udruženje proizvođača pića (GIUUP) uputilo je Vladi inicijativu da ukine Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića te trošarine za 2008. smanji sa 40 na 20 kuna po hektolitru, a da ih od siječnja 2009. potpuno ukinute. Trošarine na bezalkoholna pića koja su zapravo hrana, opominjao je GIUPP, znatno opterećuju poslovanje tvrtki, a zapravo su zanemariv prihod proračuna. Čine samo 0,02 posto priljeva u državni proračun, u ukupnim poreznim prihodima sudjeluju sa 0,29 i ukupnim trošarinama 1,70 posto.

Novi model za otpad
HUP traži i promjenu sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. Iz maloprodajne cijene od 4,83 kune danas Fondu za zaštitu okoliša odlazi 0,95 kuna! Neusklađenost regulative s Direktivom EU, monopol Fonda, neefikasan i tržišno neutemeljen sustav, previsoke naknade ali, i prestanak opravdanja postojanja nekih naknada, argumenti su HUP-a. "Statistika Fonda otkriva apsurde, prikupljeno je 130 posto plasiranog ambalažnog otpada," ističe Kosanović i dodaje "Po uzoru na EU tražimo da sama industrija prikuplja otpad po tržišnim principima, to će smanjiti naknade i oteretiti gospodarstvo." Sustav u EU funkcionira kao "dobrovoljni sporazum", država propisuje pravila i nadzire, a zbrinjavanje otpada prepušteno je tržišnom natjecanju zainteresiranih tvrtki.