Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ruj 2019

Od Savudrije do Prevlake: Smokve podbacile više od 50 posto

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Od Savudrije do Prevlake: Smokve podbacile više od 50 posto

Suša u ožujku i velike kiše u svibnju glavni su razlog. Zbog velikih kiša u svibnju izostala je uspješnja cvatnja i oplodnja jer smokvina osa, bez koje nema oplodnje, ne egzistira ako je previše vlage. To je smrt za smokvu, kaže Radoslav Bobanović. U cijeloj RH, umjesto prosječnih 4.000 u najboljem slučaju obrat će se 2.000 tona smokava

Računica po kojoj na uloženih 15 kuna smokva vraća 30 eura ove godine ne vrijedi. Razlog je jednostavan: na stablima nema prosječno po 30 kg plodova nego puno, puno manje.

"Smokva je ovu godinu drastično podbacila", kaže i novopečeni doktor znanosti Radoslav Bobanović.

Vlaga omela oplodnju

Na plantažama Masvina u Tinju na 600 stabala smokava berba, doduše, još traje, ali sporadično jer je urod bitno manji nego prijašnjih godina. Bobanović smatra da su uzrok tome prirodne nepogode i loša oplodnja.

"Suša u ožujku i velike kiše u svibnju glavni su razlog. Smokva u ožujku nije krenula u vegetaciju, a zbog velikih kiša u svibnju izostala je uspješnja cvatnja i oplodnja jer smokvina osa, bez koje nema oplodnje, ne egzistira ako je previše vlage. A nijedan dan u svibnju nije bio bez kiše ili bez rose. To je smrt za smokvu. Pogotovo za petrovku", pojašnjava Bobanović.

Slično govore i ostali uzgajivači smokava. Oni sa zapadnog djela Zadarske županije nepovoljnim klimatskim uvjetima dodaju i neočekivano jaku buru sa posolicom početkom svibnja koja je "spržila" sve što je bilo zeleno pa tako i list na smokvama, pogotovo na onima koje su nezaštićene, na izravnom udaru bure. A posolica nošena burom je harala cijelim podvelebitskim krajem, od Paga i Vira, te Ravnim kotarima sve do Škabrnje.
Plodovi ne zriju

"Treba reći da su nakon posolice uslijedile kiše i oprale sol", kaže Eugen Novaković koji u Posedarju na više lokacija ima oko 200 stabala smokava. Biljke i list su se brzo "opertali", ali vegetacija je kasnila, potom i zrioba pa, logično, i berba.

Prijašnjih godina, kaže Novaković, prve smokve bi brali najkasnije 25. srpnja, a ove godine početak berbe se protegao na 5. kolovoza.

"Prvi urod je bio solidan, ali poslije sve slabiji. U normalnim godinama, pojašnjava naš sugovornik, svaka tri dana za berbu bi prispjelo 10 do 15 kilograma po stablu, a ove godine umisto da ubereš 5 kašeta, ubereš pola kašete. Da sve bude neobičnije na stablima smokava ima, ali su "prenule", kako kaže Novaković. Zastale su u razvoju i sada izgledaju kao da je ožujak. Plod je volumena jednog kvadratnog centimetra, a da bi počeo zrijati treba dostići tri centimetra.

Znači, plodova ima, tu su ali se ne razvijaju. Zašto, o tome bi struka trebala reći svoje. Novaković ponavlja da je 95 posto smokava na području Posedarja otpada na sortu koju zovu Nosatka, ovo je njezino područje, ovdje najbolje uspijeva od svih sorata. Nosatke imaju tanku pokožicu i crvenu pulpu, u kilogramu svježe ubranih ima ih 26 ili 63 suhe.

Gdje je smokvina osica?

"Ovo je njezino podneblje i nadamo se da će se pokrenuti. Sunca ima dovoljno, list je zdrav, nema bolesti, ušiju ni drugih parazita, plodovi ne žute, ne otpadaju i samo je pitanje kad će krenuti. Nadamo se da hoće", optimist je Novaković.

Na pitanje nije li možda problem u smokvinoj osici koja, kao što reče Bobanović, nije odradila svoj posao oplodnje, Novaković odgovara: "Smokvina osica nema veze. Neka mi netko kaže kad je vidija smokvinu osicu. Dao bih glavu odsići da nitko nije. Smokvine osice ima samo u teoriji, ali u praksi je nitko nije vidija", odriješit je Eugen Novaković za kojega kažu da o smokvama i to ne samo u uzgoju, nego i u preradi pa i prodaji "ima sve u malom prstu". On smatra da za konačnu ocjenu sezone treba još pričekati jer vjeruje da će na stablima na kojima ima plodova biti još berbe jer, ne zaboravimo, da berba smokava traje sve do početka listopada,

Hoće li tako biti i ove godine i kako oni ocijenjuju dosadašnju smokvarsku godinu upitali smo i stručnjake dr. sc. Željka Prgometa, najvećeg autotiteta na području smokvarstva u RH, i dip. ing. agro. Gordanu Dragun, pročelnicu Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Zadarske županije.
Riječ stručnjaka

"Više je razloga zašto su smokve ove godine podbacile. Jednim dijelom tome je kumovala suša u ožujku, zatim obilje kiše u svibnju, izostanak aktivnosti smokvine osice. Ali, tu su i agrotehničke mjere, napadi štetnika i klimatske promjene koje utječu na stres biljaka", nabrojio je dr. Prgomet i najavio da će o svemu tome biti više govora ovih dana na Međunardonom simpoziju o smokvi u Rovinju i u Zadru.

Pročelnica Dragun bila je u svom osvrtu puno rječitija:

"Klimatski uvjeti, posebice temperatura zraka određuju rasprostranjenost i uspješnost uzgoja smokve. Godišnji ciklus rasta stabla smokve i to razdoblje vegetacije pratimo kroz fenofaze rasta i razvoja vegetativnih i generativnih organa (bubrenje pupova, listanje, cvatnja, rast mladice, rast ploda, zrioba plodova, promjena boje lišća, opadanje lišća). Kritične fenofaze (kada je stablo više osjetljivo i podložno negativnom utjecaju različitih stresova okoliša) su: otvaranje pupova, cvatnja i rast i razvoj ploda", pojašnjava Dragun.
Izostala kaprifikacija

U Zadarskoj županiji radi elementarnih nepogoda tijekom vegetacije, dakle svih kritičnih fenofaza (posolica s jakom burom 13.-14.05.2019., zahvatila zapadni dio županije; tuča 7.7.-8.7.2019., zahvatila šire benkovačko područje - proglašena elementarna nepogoda, tuča 9.7.2019., zahvatila područje Zemunika; 24.8.2019., tuča zahvatila područje Paljuva i Podgradine u općini Novigrad) urod smokve je znatno smanjen zbog nemogućnosti oplodnje.

U vezi toga Gordana Dragun podsjeća da sorte pitome smokve, koje imaju ženske cvjetove s potpuno razvijenom plodnicom mogu se oploditi kaprifikacijom koju omogućava osica Blastophaga grossorum. Upravo ona prenosi i unosi pelud muških cvjetova divlje smokve na ženske cvjetove u cvati pitome smokve. Ona je nužna za zrenje ljetno-jesenskih plodova kod nekih sorata smokve, kod nekih je vrlo korisna, kod nekih djelomično korisna, a kod nekih nepotrebna.

Vremenski uvjeti nisu pogodovali oplodnji ove godine stoga imamo pobačaj u rodu nekih sorata smokve na području Zadarske županije, zaključila je Gordana Dragun.

Urod i do 90 posto manji

No, nisu podbacile samo smokve u Zadarskoj županiji. O lošem urodu hraniteljice, kako nazivaju smokvu, javljaju iz svih područja jadranske Hrvatske, od Savudrije do Prevlake pa i u Hercegovini, gdje prije 5 godina, zbog kiše i drugih vremenskih nepogoda, berbe uopće nije bilo.

Dodajmo na kraju da Hrvatska u najboljim godinama ubere oko 4.000 tone smokava. Iako berba, tamo gdje smokava ima, još traje ove godine će biti ubrano od 50 pa čak do 90 posto manje ili, u naboljem slučaju 2.000 tona smokava. Za usporedbu Turska ubere 260.500 tona od ukupne svjetske proizvodnje koja iznosi okruglo milijun tona smokava.


Komentari članka

Vezani članci

Isplaćene im potpore za nepokupljeno i neobrano voće

05.12.2019.

Sa po 20 mil. kuna ublažit će se troškovi nastali zbog neubranih ili nepokupljenih jabuka i mandarina da ne bi bili izvor bolesti

Jug: Ponosan sam što sam ostao na selu

03.12.2019.

Jabuke su ujedinile obitelj Jug u maloj Nizi, pokraj Koške te tako osigurale prihode i posao i mlađim generacijama

Masakr motornom pilom u voćnjacima

26.11.2019.

Zbog niske otkupne cijene i uvoza krče se nasadi jabuka u Slavoniji. Proizvodnja kažu voćari više nema računice. Velika su ulaganja, nema hladnjača, a prodaja ovisi uvijek o nekom drugom.

Mirko Veić među više od 300 sorti jabuka uspješno uzgojio i japanski kaki

23.11.2019.

Konačno se moja upornost isplatila i nakon puno vremena i truda obilje plodova, pohvalio se Mirko Veić i na stranici "Sačuvajmo stare sorte jabuka".

Nikola Velicki: Dokazujemo da premium segment jabuke ne mora biti rezerviran samo za Talijane

15.11.2019.

Kad počnete ozbiljno izvoziti, tek tada vidite koliko tu ima prostora. Vidite koliko ste mali, ali isto tako vidite svoje prednosti. Postoje, recimo, tržišta na čiji bi spomen mnogi samo odmahnuli rukom, no pritom se previđa da i slabije razvijene zemlje

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1555 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 924 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 594 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 357 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg