Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Srp 2009

Od studentskog pothvata do lidera u distribuciji higijenskih proizvoda

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Od studentskog pothvata do lidera u distribuciji higijenskih proizvoda

Iako je svaka uspješna poslovna priča specifična, ona tvrtke Tardi ide i korak dalje. Kad su od studentskog pothvata napravili najjaču tvrtku u distribuciji higijenskih potrepština, vlasnici Alen Krajačić i Krunoslav Kišak okrenuli su se proizvodnji salveta i toaletnog papira. Srednjoškolski prijatelji Alen Krajačić i Krunoslav Kišak još na početku fakulteta odlučili su pokrenuti vlastiti posao. Ideju o higijenskim proizvodima - držačima za papirnate ručnike i tekuće sapune - dobili su od poznanika iz inozemstva još 1994. godine.

Prvi posao
"Dobili smo držače za papire i sapun i zapravo smo htjeli provjeriti možemo li naći kupca za njih", kaže Krajačić. Tako su se jedno poslijepodne uputili kroz zagrebačku Metalčevu ulicu u blizini Doma sportova, u kojoj je brojka kafića respektabilna u odnosu na dužinu ulice. "Ušli smo u njih deset, a u osam prodali prve držače i ostvarili promet od oko osam tisuća kuna". O kolikom je pothvatu bilo riječi govori i podatak da je u to vrijeme higijena ugostiteljskih objekata bila na "razini zelenih ručnika iz vremena JNA i krutih sapuna". Ipak, većina vlasnika pozitivno je reagirala jer su preko granice u Italiji i Austriji već vidjeli višu razinu higijene. Oni pak koji su odbili to su učinili iz bojazni da bi gosti držačima vandalskim ponašanjem brzo došli glave. No od 400.000 postavljenih držača tijekom proteklih 17 godina promijenili su ih možda oko 3000.

Postupan razvoj
U jesen 1994. dvojac je krenuo s talijanskom tvrtkom Scott, a u početku im je, kažu, najteže bilo uvjeriti poslovne partnere da dvojici mladaca prodaju kamion robe jer su imali po 23 godine. Tvrtka Scott, na čija su vrata zakucali, već je tada imala širokorasprostanjeno poslovanje i zapošljavala 35.000 djelatnika u svijetu, no njezinu je veličinu u doba prije interneta bilo teško zamisliti. "Odnos snaga bio je kao da danas primjerice pokucate na vrata u Ericssonu i kažete: 'Dobar dan, mi bismo kupili vašu robu', a oni kažu: 'Dobro, u redu'", priča suvlasnički dvojac. Kad je prvi šleper stigao, 11 tona robe istovarili su sami, a automobile za razvažanje posuđivali su od prijatelja i rodbine. "Sve smo radili sami. Ujutro bismo radili montaže od 7 do 9 ujutro. Potom bismo se obukli u odijela i kravate, pa otišli na sastanke do 14 sati, da bi nakon toga dostavljali", kaže Alen Krajačić. Nakon godinu dana došla je tajnica, a potom vozač.

Danas tvrtka Tardi zapošljava 90 zaposlenika, ima 12 poslovnica i drži 55 posto tržišnog kolača. Paleta proizvoda obuhvaća profesionalna sredstva i opremu za čišćenje, hotelsku kozmetiku i osvježivače prostora. Prošle je godine ukupan prihod Tardija dosegnuo 82,5 milijuna kuna, a prije krize rastao je po stopi 30 posto godišnje. Iako je Tardi izrastao na trgovini, danas je fokus toga poduzetničkog dvojca usmjeren na proizvodnju u koju su dosad uložili oko 4,2 milijuna eura. Vođeni idejom da kod jednoga kupca prodaju što više proizvoda, a da ne izlaze iz segmenta higijene, 2005. pokrenuli su proizvodnju salveta pod brendom "O la la". Već ovo ljeto lansiraju i svoju liniju toaletnog papira. "Vizija je od samog početka bila da nešto proizvodimo. Ideja za papir rodila se vrlo jednostavno jer konkurencija nije mogla proizvoditi salvete s otisnutim logom hotela", kaže Krajačić. Stoga su počeli obilaziti sajmove, no čak ni u Italiji nije bilo dovoljno fleksibilnog dobavljača. Prije četiri godine naišli su na potencijalnog proizvođača strojeva, započeli vlastitu proizvodnju salveta i dobili status domaćeg proizvođača.

Preuzimanje tvrtki
U želji da prošire proizvodnju prošle godine Tardi je preuzeo dvije konkurentske tvrtke (Delt papir i Linea Pro Domo) koje su radile "veleprogram" koji je tvrtka uvozila. "Paradoks je bio da smo zadnjih tjedan dana srednjoškolske prakse imali u Tvornici papira Zagreb, a danas smo u proizvodnji papira", kažu uz smijeh. Prije nego stigne na police Tardijev toaletni papir neće imati gromoglasnu marketinšku potporu. Već su sad njihove salvete na policama svih većih trgovačkih lanaca poput Mercatora, Konzuma, Spara i Metroa. Za njih proizvode i robne marke - za Konzum salvete robne marke K plus, za Metro marku Aro, a u planu je i Spar.

Problemi s naplatom
Iako veći dio prometa, gotovo 90 posto, i dalje dolazi od trgovine, salvete su prošle godine uprihodile 10 milijuna kuna. Samo je sestrinsko poduzeće Delt papir proizveo 15 milijuna kuna vrijednosti robe koja se prodaje i u susjednim zemljama. U proteklih 15 godina posao su podigli vlastitim snagama uz manju pomoć banaka. Problem nelikvidnosti nije zaobišao ni Tardi. Uvedena su stroga pravila vezana za plaćanje i automatske blokade kupaca. S dijelom kupaca, ponajviše trgovačkim lancima, roba i usluge se kompenziraju. Da zadrže kupce, i usto opstanu, Tardi je čak podignuo revolving kredit za dospjela potraživanja u svojoj poslovnoj banci. "Mi dužnicima otvaramo kreditnu liniju, od njih uzimamo mjenice koje eskontiramo, a oni dug podmire u listopadu nakon turističke sezone. To je bio jedini način da s nekim kupcima, a ima ih dosta, riješimo naplatu bez suda", kaže Krajačić. Isti modus operandi vjerojatno će primijeniti i sljedeće godine, nadajući se da ni ove godine neće biti prevelikog podbačaja u turizmu.


Komentari članka

Vezani članci

Nova zalogajnica u kvartu: 4 mušketira zbog kojih se isplati posjetiti novo hit-mjesto u Zagreb

24.03.2018.

Savica Casual Urban Eatery mjesto je na koje se dolazi po zanimljive gablece nadahnute modernom kuhinjom...

Plaća nije loša, ali nitko ne želi raditi taj posao

22.03.2018.

Možda je stvar u tome što je ovdje mala konkurencija ili pak ljudi sa Zavoda zapravo ne žele raditi, te bi ih se trebalo drugačije tretirati

Putevima vrhunske čokolade: Kolači u Rijeci i Voloskom koje nećete zaboraviti

21.03.2018.

Nakon slastičarnice u Voloskom vlasnica Anja Žulić proširila je ponudu i otvorila kavanu i bar Grad gdje se osim bajkovitih slastica poslužuju i marende, kao i finger food do kasnih večernjih sati...

Michelinova preporuka i za slavonske restorane

05.03.2018.

Hrvatska ima tri restorana s Michelinovom zvjezdicom, te 55 restorana s preporukom, među kojima su i Muzej okusa, te Club Waldinger iz Osijeka

Dva hrvatska restorana dobila Michelinove zvjezdice

02.03.2018.

Novi Michelinov online vodič za Hrvatsku rezultat je obilaska hrvatskih restorana profesionalnih Michelinovih inspektora, koji su tijekom 2017. godine obilazili restorane diljem zemlje

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija