Odbijete li posao, brišu vas iz evidencije

U situaciji kakva trenutno vlada na tržištu rada svako je radno mjesto važno. I dok su neki nezaposleni kivni na Zavod za zapošljavanje jer im dugo nije ponudio posao, drugi negoduju jer im ponuđeni posao financijski ne odgovora. Tako je Puljaninu koji nam se javio ponuđen posao pomoćnog vrtlara u Osnovnoj školi Veli Vrh. Kada ga je odbio, rečeno mu je da će biti skinut s evidencije Zavoda, a on tvrdi da posao nije mogao prihvatiti jer bi više potrošio nego zaradio.

- Plaća bi mi bila 2.200 kuna, plus 300 kuna za prijevoz. Samo na benzin potrošio bih oko 800 kuna, nešto svaki dan za marendu i meni se za taj novac ne isplati ni raditi, naveo je te se pita koliko puta ima pravo odbiti ponuđeni posao. Drugi je, pak, Puljanin imao suprotan problem - negodovao je jer mu sa Zavoda nisu ponudili posao u okviru mjera "javni radovi", u što spada i posao pomoćnog vrtlara. Nažalost, u taj program nije mogao biti uključen jer su svoju šansu ovoga puta dobili oni koji su nezaposleni više od tri godine. Što se događa kada nezaposlena osoba odbije posao, provjerili smo kod Tanje Lorencin Matić, rukovoditeljice Odjela posredovanja i pripreme za zapošljavanje. Kako veli, glavni razlozi za odbijanje posla najčešće su mala plaća i dislociran posao, a to se ne smatra opravdanim razlogom. Naime, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji ako ne prihvati ponuđena zaposlenja u okviru stečene stručne spreme i radnog iskustva do utvrđivanja profesionalnog plana, a po potpisivanju profesionalnog plana mora prihvatiti poslove definirane tim planom. U oba slučaja (jer profesionalni plan se uobičajeno potpisuje unutar 15 dana od ulaska u evidenciju nezaposlenih) osoba je u obvezi prihvaćati poslove u mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta, izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta udaljenom do 50 kilometara - ali pod uvjetom da poslodavac snosi troškove putovanja sredstvima javnog prijevoza ili organizira prijevoz na posao i s posla.

Zakon propisuje da je nezaposlena osoba u obvezi prihvatiti i poslove izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta bez obzira na udaljenost, pod uvjetom da je osiguran smještaj. Pa ipak, veli Lorencin Matić, na takve poslove upućujemo osobe koje su ranije u razgovoru rekle da su spremne na preseljenje zbog posla. Nadalje, pojašnjava, zakon propisuje da Zavod nezaposlenu osobu koja se vodi u evidenciji duže od 12 mjeseci prestaje voditi kao nezaposlenu ako ne prihvati ponuđeno zaposlenje koje odgovara njezinim procijenjenim psihofizičkim sposobnostima - dakle bez obzira na stručnu spremu i iskustvo. Ukoliko netko smatra da posao ne može prihvatiti iz zdravstvenih razloga, to treba potvrditi nalazom specijalista medicine rada. Na pitanje koliko puta nezaposlena osoba može odbiti posao, rukovoditeljica kratko odgovara - odbijanja naprosto nema. O sankcijama u ovakvim slučajevima, navodi, jasno govori članak 19. istog zakona koji kaže da se osoba koja je odbila zaposlenje odjavljuje s evidencije i gubi sva prava po osnovi nezaposlenosti (tu se između ostalim misli i na materijalna prava, odnosno na naknadu za nezaposlene), i to na rok od šest mjeseci. O tome se donosi rješenje o prestanku vođenja nezaposlene osobe u evidenciji i osoba po njegovu primitku ima rok od 15 dana da uloži žalbu. Ukoliko se u žalbenom postupku utvrdi da osoba nije prekršila zakon, vraća se u evidenciju nezaposlenih. U suprotnom u evidenciju nezaposlenih može ući tek po isteku tih šest mjeseci.-

Osoba koja se u zakonom definiranom roku po prestanku rada ili školovanja javi na HZZO, stječe pravo na zdravstveno osiguranje bez obzira je li ili nije prijavljena u evidenciji nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te samo brisanje s evidencije Zavoda ne znači neimanje zdravstvenog osiguranja, zaključuje Lorencin Matić.