Odzvonilo dužnicima bez zaposlenih

Svaki gospodarski subjekt koji nema zaposlenih, a račun mu je blokiran duže od 60 dana, ići će u ubrzani stečajni postupak, koji će pokretati Porezna uprava, prema prijedlogu Zakona o izmjeni dopunama Stečajnog zakona, što ga je Vlada uputila Saboru. Na taj način država želi što brže i efikasnije riješiti problem čak 19.215 trgovačkih društava koja duguju više od 12 milijardi kuna, a najvećim dijelom su osnovana samo radi izbjegavanja plaćanja dugova. Ako članovi uprave tvrtke nad kojom je pokrenut stečaj u roku od 15 dana ne podnesu popis imovine i ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloži stečaj, nadležni trgovački sud će otvoriti i odmah zaključiti stečajni postupak, te tako likvidirati tvrtku dužnika. Skraćeni postupak provodit će sudski savjetnici najkasnije do kraja 2012. godine.

Vlada nije odustala od izgradnje novog terminala Zračne luke Zagreb, ali je odustala od modela po kojem bi ga sa 60 posto financirala država, a sa 40 posto Grad Zagreb. Kako ni država ni Grad nemaju novca, do 15. listopada bit će raspisan javni natječaj za koncesiju, a ministar Božidar Kalmeta da će se na natječaj javiti strateški partner koji će ne samo izgraditi novi terminal, nego i dovesti nove putnike i robu na zagrebačku Zračnu luku. Lani je na Pleso sletjelo ili s njega poletjelo oko 2,1 milijuna putnika, a dugoročni je plan do 2030. godine tu brojku povećati na 4 do 5 milijuna.

Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio je od Vlade novo zaduženje: pratiti i predviđati potrebe tržišta rada za pojedinim zanimanjima, te o tome izrađivati preporuke. Preporuke HZZ-a, prema uredbi Vlade, morat će uzimati u obzir obrazovne ustanove i tijela lokalne smouprave prilikom predlaganja i utvrđivanja kvota za upis učenika i studenata.

Usklađivanje obrazovanja i tržišta rada trebalo bi pripomoći i ravnomjernijem razvoju svih područja Hrvatske, koja su sad drastično različita, pokazao je izračun indeksa razvijenosti. Tako Grad Zagreb ima indeks 187,54, a Virovitička-podravska županija 20,51, što je čini čak devet puta manje razvijenom. Iznad prosjeka Hrvatske još su samo Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Dubrovačko-neretvanska županija, a indeks manji od 50 posto prosjeka imaju još i Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Sisačko-moslavačka županija. Čak 256 općina i gradova ima indeks manji od 75 posto prosjeka Hrvatske, a negativni rekorder su općine Kistanje i Ervenik, šest puta siromašnije od prosjeka i čak 12 puta od Grada Zagreba. Županije, gradovi i općine razvrstani su kako bi se odredilo koje će od njih steći status potpomognutih područja, koja će zamijeniti sadašnja područja od posebne državne skrbi.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira do kraja 2012. godine uprihoditi 3,4 milijarde kuna, od čega 1,5 milijardi od naknada za ambalažu i ambalažni otpad. U prošloj je godini Fond smanjio naknade i naplatio 250 milijuna kuna manje, što je iznos koji je ostao gospodarstvu. Unatoč tome, pohvalio se direktor Fonda Vinko Mladineo, projekti Fonda nisu zaustavljeni, već su upravo raspisani i novi natječaji za područja zaštite okoliša i obnovnljivih izvora energije. Fond bi trebao postati i posrednik prema fondovima Europske unije, gdje ima šanse povući i do 200 milijuna eura, bude li imao dovoljno kvalitetnih projekata.