OECD: Kamatne stope moraju rasti unatoč usporavanju gospodarstva

Svjetske središnje banke moraju nastaviti s podizanjem kamatnih stopa u borbi protiv rastuće i sveprisutne inflacije, unatoč značajnom usporavanju globalnog gospodarstva, poručili su iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Neočekivani skok cijena i njegov utjecaj na prihode čini štetu ljudima diljem svijeta, stvarajući probleme koji će se u narednom razdoblju samo pogoršati ukoliko kreatori politike ne poduzmu mjere, priopćila je organizacija. OECD je također povisio prognoze inflacije za 2023. godinu u usporedbi sa svojim rujanskim projekcijama i predviđeni rast cijena sljedeće godine ostat će znatno iznad ciljeva središnje banke: na 3,4 posto u eurozoni, 3,3 posto u UK-u i 2,6 posto u SAD-u.

- Kontrola inflacije trenutno mora biti glavni prioritet. U suprotnom bismo mogli završiti sa wage-price spiralom baš kao 1970-ih, ili ćemo završiti u situaciji da inflacija postane toliko ukorijenjena da će bolni napor za njezino kontroliranje biti čak i veći - rekao je privremeni glavni ekonomist OECD-a, Alvaro Santos Pereira za Bloomberg.

Takvi savjeti dolaze u teškom trenutku za svjetsko gospodarstvo, koje već usporava pod teretom rastućih troškova energije dok Rusija vodi svoj rat u Ukrajini. Još jedan rizik viših kamatnih stopa je sve veća cijena kredita, posebno za zemlje s niskim dohotkom. Prema OECD-u, dvije trećine njih već su u velikim dužničkim problemima.

Ipak, iz organizacije su kazali da neki rani znakovi uspjeha u kroćenju cijena pokazuju da bi središnje banke trebale ostati na restriktivnom kursu. Istaknui su Brazil kao zemlju u kojoj brzi početak povećanja stopa znači da je inflacija počela jenjavati posljednjih mjeseci. Nedavni podaci također ukazuju na određeni napredak u borbi protiv inflacije u SAD-u, prenosi Bloomberg.

Makar će globalo gospodarstvo pretrpjeti značajno usporavanje rasta, OECD trenutno ne predviđa recesiju. Štoviše, revidirao je neke od svojih predviđanja rasta, osobito za europodručje, gdje je vidljiv rast od 0,5 posto u 2023. umjesto 0,3 koliko je prognozirano u rujnu.

Pereira je rekao da ušteđevina kućanstava od pandemije ublažava potrošnju i da je potpora fiskalnoj politici u Europi bila ‘prilično značajna‘ u usporedbi s procjenom OECD-a iz rujna. Upozorio je da, međutim, mora biti bolje usmjerena kako bi se osigurala zaštita isključvio ranjivih kućanstava bez daljnjeg poticanja inflacije ili pretjeranog opterećivanja javnih financija.

- U borbi protiv rastućih cijena također je bitno da fiskalna politika radi ruku pod ruku s monetarnom politikom. Fiskalni izbori koji povećavaju inflatorne pritiske rezultirat će još višim stopama za kontrolu inflacije - zaključio je Pereira.