Online kupnja raste i kod nas: Tipičan hrvatski online kupac je 42-godišnja udana žena, veće platežne moći

Vrijeme pandemije trajno je promijenilo navike u svim dijelovima naših života, posebno način na koji kupujemo. Jednom kada smo prisilno brzo preseljeni na internet ondje smo i ostali. Ljetos objavljeno istraživanje E-shopper tvrtke Geopost, pokazuje da online kupnja i u Hrvatskoj raste - čak tri četvrtine Hrvata kupuje putem interneta čime smo dosegli europski prosjek (77 posto). Tipičan je hrvatski online kupac 42-godišnja udana žena, veće platežne moći koja živi u urbanoj sredini. U prosjeku hrvatski web kupci mjesečno naruče, prema istraživanju E-shopper, 4,3 paketa. A najčešće naručuju odjeću, obuću i kozmetiku. Danas već mnogi proizvođači rade isključivo za online prodaju, jer im se fizičke trgovine jednostavno ne isplate, zbog čega se mnogi trgovački centri u Americi ubrzano gase. Statistika veli da im je broj s 2500, koliko ih je bilo osamdesetih godina prošlog stoljeća, pao na samo 700. Tehnologija očito trajno mijenja trendove.

No, inflacija je ponovno promiješala karte, jer neovisno o tome kupujemo li online ili fizički, dohodak nam je s inflacijom obezvrijeđen. Upravo je ona, ruku pod ruku s racionalizacijom potrošnje, obilježila 2023. godinu i u dijelu internet kupnje, barem tako pokazuje analiza marketinške kuće Valicon. Naime, vrijednost za novac i cijena važni su za više od polovice anketiranih, a 52 posto ih kaže da pažljivije razmišljaju o tome kako trošiti. Razumljivo, postali su i odgovorniji u kupnji. Gotovo polovica (45 posto) kaže kako je vjerojatnije da će popraviti stvari nego ih zamijeniti, uostalom, promjena ponašanja potiče i više svjesnih, jeftinijih potrošačkih navika poput preprodaje, iznajmljivanja ili pretplate.

Ograničenja potrošnje
Rizici koji će najmanje kratkoročno utjecati na rast svih sektora jesu inflacija, ali i zabrinutost zbog geopolitike kao i prava na smanjenje troškova. Uz to, rastuća inflacija vodi ka trendu prelaska na jeftine stavke i ograničenja potrošnje i to za čak 69 posto kupaca. To postaje problem i za tvrtke, ne samo zbog smanjenja prodaje, dakle i prihoda, nego i neučinkovitoga upravljanja zalihama koje pogađa tvrtke za e-trgovinu i to s nevjerojatnim gubitkom od 1,75 bilijuna američkih dolara godišnje.

Očito, rast e-trgovine usporava i to zbog više razloga - normalizacije prodaje nakon što se potrošač ipak dijelom vratio kupnji u trgovini nakon Covida; problema u lancu opskrbe (iscrpljene razine zaliha, kašnjenja u otpremi i povećani troškovi prijevoza); utjecaja inflacije. Valiconova analiza pokazuje kako je najveća promjena nastupila kod onih koji su na internetu kupovali najviše. Dok ih je 2022. više puta mjesečno kupovalo 39 posto, lani je to bilo 36 posto. Promijenila se i dobna struktura najfrekventnijih kupaca. Dok je u 2022. 44 posto kupaca bilo starije od 45 godina, lani je njihov udjel pao na 28 posto, ali uz rast najstarijih, onih između 60 i 75 godina koji sada čine čak 29 posto ukupnih internet kupaca. Očekivano, raste i udjel najmlađih s preklanjskih 12 posto na prošlogodišnjih 17 posto.

Promatrano generacijski, od Baby boomera do Gen Z, generacije su se nekako poredale kronološki – najmanje kupuju Baby boomeri – no, u vrhu je red malo poremećen činjenicom da najviše online ipak ne kupuje Gen Z (djeca streaminga i Tik Toka) nego stepenicu starija Gen Y (Milenijalci) koja postaje glavnom potrošačkom skupina na mreži kako se njihova kupovna moć povećava. Čak 66 pripadnika te generacije online kupuje vrlo intenzivno.

Pri tome nijedna generacija nije ograničena ‘lokalno‘, dakle online svi kupujemo prekogranično (Amazon, E Bay, Ali Express, Best secret...). Iako je inozemna trgovina s pandemijom pala (sa 36 na 14 posto), lani se počela oporavljati, pa se ukupna vrijednost sada vrti oko 11 posto. Među onima koji najfrekventnije kupuju domaće trgovine još uvijek čine većinu, no kupnja je s inozemnih stranica u godinu značajno porasla – s 39 posto inozemne kupnje na 49 posto u 2023.