Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2015

Online učenje - jeftiniji i jednostavniji način za stjecanje novih znanja i vještina

Izvor: liderpress.hr · Autor: dr.sc. Ivica Katavić, prof.v.š.  

Online učenje - jeftiniji i jednostavniji način za stjecanje novih znanja i vještina

Iako model učenja na daljinu postoji više od 160 godina, još se uspoređuje s klasičnim načinom poučavanja i učenja (licem u lice) te se vode rasprave o njihovoj sličnosti odnosno različitosti te kvaliteti provedbe takve vrste obrazovanja.

Prije elektroničke i digitalne revolucije poštanska je usluga bila medij koji je spajao polaznike i mentore. Takvo obrazovanje, poznato kao dopisno, bilo je vrlo sporo i ponajprije namijenjeno populaciji niže razine naobrazbe. Zbog fleksibilnosti, troškovne prihvatljivosti, praktičnosti i atraktivnosti razvoj online učenja na daljinu postao je fokus visokih učilišta. Od prethodne paradigme o učenju na daljinu razlikuje se sposobnošću da stvori kritičnu masu potražnje na globalnoj razini.

U čemu je razlika

Dok učenje na daljinu podrazumijeva sve oblike poučavanja i učenja u kojima su studenti i mentori/nastavnici geografski razdvojeni, online učenje na daljinu odnosi se na posebnu online okolinu u kojoj se poučava i uči s pomoću računala kao medija za komuniciranje (npr. World Wide Web, e-pošta, softver za upravljanje učenjem kao što je Blackboard, koji ima pristup putem širokopojasnog interneta, satelita, kabelske i bežične tehnologije). Online učenje na daljinu sastavni je dio učenja na daljinu i još se naziva online učenjem, e-učenjem ili učenjem utemeljenim na webu (web-based). Iako postoji mnogo definicija učenja na daljinu, zajednička su obilježja svih njih metoda poučavanja i učenja u kojoj su skupine studenata razdvojene, korištenje interaktivnim komunikacijskim sustavom za povezivanje studenata, sredstava i mentora/nastavnika te trokut učenja na daljinu (tehnologija, sadržaji i usluge). U online okolini postoje četiri ključne vrste interakcije: student – online interaktivni komunikacijski sustav, student – sadržaj, student – student i student – mentor/nastavnik. Navedene su interakcije temelj za razvoj kolaborativnog učenja koje promiče učenje u online okolini.

Na koji način

Online učenje na daljinu može biti sinkrono, u kojemu mentor i student imaju međusobnu interakciju u stvarnom vremenu (uživo). Primjerice, dvosmjerna videokonferencija ili web-konferencija, telefonski razgovori i Skype samo su neki načini sinkrone komunikacije online učenja na daljinu. Asinkrono online učenje na daljinu ne provodi se u stvarnom vremenu. U tom slučaju mentor/nastavnik dostavlja studentu instrukcije videom, sustavom za učenje (Learning Management System – LMS), forumom, web-stranicom, elektroničkom poštom, blogom, tekstom poruke ili drugim medijima. Metode procjena znanja u online okolini usklađeni su s ishodima učenja i prema planu procjene znanja i kriterijima definiranim u ocjenjivačkoj shemi pojedinog predmeta. Obično se upotrebljavaju stalna procjena znanja prema metodi Tutor-marked Assignments (TMAs) i Computer-marked Assignments (CMAs) te ispitna komponenta u kontroliranim uvjetima (u organiziranom ispitnom centru ili videokonferencijom, oba puta uz potvrdu identiteta studenta). Iako nema razlike u ishodima učenja između sinkrone i asinkrone komunikacije, istraživanja pokazuju da studenti više vole sinkronu web-konferenciju nego tekstne nastavne materijale.

Zašto na daljinu

Zbog brzoga tehnološkog napretka, a posebno zbog lakšeg pristupa obrazovnim uslugama i promjene paradigme poučavanja i učenja, integriranih u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, obrazovni modeli drastično se mijenjaju. Zbog tih dramatičnih promjena, ubrzanih globalnim trendovima mobilnosti i razvojem suvremene svjetske ekonomije, potreba za visokoobrazovanom radnom snagom prelazi kapacitete konvencionalnog obrazovanja (npr. Indija i Kina). Nadalje, globalna obrazovna konkurencija i sve veći kapaciteti online sustava utjecali su na radikalnu promjenu uloge nastavnika. U interaktivnoj online okolini nastavnik nema ulogu predavača i prenositelja znanja, nego ulogu mentora, trenera i facilitatora učenja. Fokus nastavnika nije na prenošenju znanja, nego na njegovu stvaranju i učenju kako učiti.

U skladu s tim promjenama i trendovima prouzročenima razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije sve više obrazovnih ustanova spoznaje da konvencionalni način poučavanja i učenja (licem u lice) ne zadovoljava povećanu potražnju za visokim obrazovanjem i ograničava studente i mentore/nastavnike u njihovoj kreativnosti i uporabi multimedijskih materijala za poučavanje i učenje. Rezultat takvih spoznaja jest restrukturiranje metoda poučavanja i učenja kako bi se osiguralo pravo na obrazovanje (raspoloživost, pristupačnost, prihvatljivost i prilagodljivost) onima koji imaju ograničene obrazovne resurse i poboljšala kvaliteta obrazovanja iskorištavanjem velikog potencijala interaktivnog komunikacijskog sustava. U Europi se metodom online učenja na daljinu koristi oko 1,5 milijun studenata, a predviđa se da će ih do 2025. u svijetu biti više od trideset milijuna.

Prilika za mnoge

Kvaliteta i učinkovitost online učenja na daljinu često se uspoređuju s klasičnim načinom obrazovanja. Recentna istraživanja pokazuju da nema znatne razlike između online učenja na daljinu i klasičnog obrazovanja kad je riječ o ECTS bodovima, kompetencijama koje se stječu, rezultatima učenja, sadržajnom okviru, provjeri znanja i drugim mjerenjima studentskog napredovanja. Međutim, online učenje na daljinu i klasično obrazovanje imaju i prednosti i nedostatke.

Obrazovni stručnjaci smatraju da su ključne prednost online učenja na daljinu mogućnost izbora kada i gdje učiti. Ono je velika prilika za pojedince koji imaju posao i obitelj, a žele dodatno obrazovanje (visoko ili cjeloživotno obrazovanje).

Ključni izazovi

Uspješna provedba online učenja na daljinu zahtjeva znatno obrazovanje i trening studenata i mentora/nastavnika, a posebno temeljna znanja kao što su sadržajno, pedagoško i tehnološko.

Međutim, ključni je izazov promijeniti percepciju da je učenje na daljinu lagan i jednostavan način zaobilaženja konvencionalnog obrazovanja (licem u lice). Tu percepciju dijele i mentori/nastavnici i studenti. Mentori/nastavnici misle da je glavna funkcija mentora/nastavnika diseminacija nastavnog sadržaja, a studenti računaju na to da je opterećenje manje jer nemaju obvezu slušati predavanja. U svrhu uspješne provedbe online učenja na daljinu treba ispuniti nekoliko ključnih pretpostavki (vidi tablicu) i rastati se s idejom da će ono biti mnogo lakše.

Online učenje na daljinu vjerojatno je budućnost visokog obrazovanja. Ideja da se s online nastavom može doći do ciljane skupine bilo gdje i bilo kada upućuje na zaključak da visoka učilišta mogu konkurirati za studente, nastavnike i resurse ne samo na nacionalnoj nego i na regionalnoj i globalnoj razini. Iako je online učenje na daljinu strateška odluka visokih učilišta kojom se može povećati broj studenata bez znatnog povećanja prostornih kapaciteta i studentskih domova, provedba tog modela obrazovanja još je izazov. Planiranje online nastave vrlo je zahtjevno i složeno, a međusobni odnosi nastavnika i studenata ključni su čimbenik uspjeha njezine provedbe. Pogriješi li se u tome, ponovno stjecanje studentskog povjerenja u online okolinu može biti mukotrpno i dugotrajno.


Komentari članka

Vezani članci

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

SK Hynix po prvi put prestigao Samsung i postao najvrjednija tvrtka u Južnoj Koreji

23.06.2026.

Uspjeh SK Hynixa posebno je značajan s obzirom na to da su prije dvadesetak godina bili u ozbiljnim financijskim problemima

Novi val otkaza pogodio industriju videoigara: "Stvarna brojka mogla bi biti i veća"

23.06.2026.

Otkazi u tehnološkom sektoru najviše pogađaju cloud i SaaS, e-trgovinu i IT usluge. Autori analize podatke su prikupljali iz platformi za praćenje otkaza (TrueUp, TechCrunch, Layoffs.fyi, WARN).

Hrvatski start-up razvija AI platformu za upravljanje javnom nabavom

19.06.2026.

Hrvatski start-up TOP razvio je platformu koja upotrebljava umjetnu inteligenciju za pronalazak i analizu javnih natječaja te pripremu prijava, a namijenjena je tvrtkama koje sudjeluju u javnoj nabavi vrijednoj više od 14 milijardi eura godišnje u Hrvatsk

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

Tag cloud

  1. 2876 članka imaju tag turizam
  2. 1507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2718 članka imaju tag hrvatska
  4. 1815 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 542 članka imaju tag krediti
  9. 1660 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1258 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 699 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 693 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 366 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 540 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 493 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk