Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ou 2009

Opasnost od štetnih tvari u porastu na europskim radnim mjestima

Izvor: osha.europa.eu  

Opasnost od štetnih tvari u porastu na europskim radnim mjestima

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) sastavila je izvješće pod nazivom Stručna prognoza novih kemijskih rizika, definirajući glavne skupine tvari koje bi mogle predstavljati nove i rastuće rizike za radnike, i tako doprinijeti raznim bolestima, od alergija, astme, neplodnosti i raka. “Procjenjuje se da je svake godine 74,000 smrtnih slučajeva vezanih uz radno mjesto izazvano opasnim tvarima koje se susreću na radu. To znači da 10 puta više ljudi umre od opasnih tvari nego od nezgoda na radu. Mnoge kompanije ne vode dovoljno računa o uklanjanju ili zamjeni opasnih tvari. Upravljanje kemijskim rizicima posebno je slabo u malim i srednjim tvrtkama, te među kooperantima”, rekao je Jukka Takala, direktor Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu. Oko 15% radnika u Europi prijavilo je da rukuje kemijskim proizvodima četvrtinu radnog vremena, 10% je prijavilo da udiše pare, do 19% udiše prašinu, isparenja i dim na radnom mjestu.

Vezano za opasne tvari Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je krajem prošle godine propisalo Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu. Početkom 2009. propisan je i Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima. Premda u Hrvatskoj još jema preciznijih statistika koje govore o bolestima ili ozljedama izazvanim opasnim radnim tvarima, u Ministarstvu očekuju da će pravilnici doprinijeti sigurnijem i sistematičnijem odnosu prema opasnim radnim tvarima.

„Stručna prognoza novih kemijskih rizika“, na kojoj je radilo 49 stručnjaka iz cijele Europe, stavlja nano-čestice na vrh liste tvari od kojih radnici trebaju zaštitu. Nanotehnologija se koristi primjerice u kozmetičkim i informatičkim proizvodima, a očekuje se da će brzo izrasti u globalno tržište vrijedno milijarde eura. Nadalje, u mnogim zanimanjima, koža radnika izložena je kemikalijama, zbog čega raste broj oboljelih od alergija. Procjenjuje se da su kemikalije uzrok 80-90% oboljenja kože, a ta su oboljenja druga po redu (13,6%) na listi bolesti vezanih uz radno mjesto, odmah nakon bolesti mišića i kostiju. Usprkos tome, ne postoje dogovorene znanstvene metode kojima bi se utvrdio učinak štetnih tvari na kožu, ili kojima bi se odredile sigurne razine izloženosti kože.

Prognoza također ističe tvari koje mogu dovesti do razvoja karcinoma, a među njima su dizelska isparenja. Što se tiče reprotoksičnih tvari, koje mogu štetno utjecati na reprodukciju, razina svijesti još je jako niska i pod stigmom pitanja ženskog zdravlja. Zanimanja rastuće opasnosti, na kojima su radnici suočeni s visokim rizikom dodira s opasnim tvarima, uključuju gospodarenje otpadom, građevinu i uslužne djelatnosti poput čišćenja ili kućne njege.Kombinirana izloženost opasnim kemikalijama je izrazito česta, pa kada gledamo svaki pojedinačan rizik, stvarna razina opasnosti najčešće bude prenisko ocijenjena. Zabrinutost zbog višestrukog rizika danas ipak raste. To se vidi i u prognozama agencije EU-OSHA o biološkim, tjelesnim i psihološkim rizicima u porastu. Ove godine započinje se s radom na široj studiji, koja će se usredotočiti na radne rizike od novih tehnologija tijekom idućih deset godina.

Europsku agenciju za sigurnost i zdravlje na poslu osnovala je Europska unija kako bi se pripomoglo u informiranju o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Sjedište agencije je u Bilbau u Španjolskoj. Agencija nastoji poboljšati živote ljudi na poslu potičući protok tehničkih, znanstvenih I ekonomskih informacija između svih onih na koje se odnosi zaštita zdravlja i sigurnost na radu.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Revolucija u EU: tvrtka za 48 sati bez kapitala i birokracije

20.03.2026.

Europska komisija predstavila je prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila koji će u svim zemljama članicama omogućiti ista pravila igre: osnivanje tvrtke u roku od 48 sati, za manje od 100 eura i bez ikakvih minimalnih kapitalnih

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk