Opstat će samo najkvalitetniji projekti

Unatoč ekonomskoj krizi i gospodarskom usporavanju, ovu je godinu obilježilo otvaranje triju trgovačkih centara u Zagrebu i njegovoj široj okolici, a iduće će se na tržištu pojaviti njih još nekoliko, i to diljem Hrvatske. Time se ostvaruje najavljena disperzija malotrgovačkih centara iz glavnoga grada u ostale regije.

Početkom iduće godine prvi će se otvoriti varaždinski Lumini s 80 trgovina na 34.000 četvornih metara, sa šest kino-dvorana i 1400 parkirališnih mjesta. Proljeće iduće godine bit će vrijeme otvaranja i Avenue Malla u Osijeku, centra kojem s pola sata vožnje gravitira više od pola milijuna stanovnika. Gradi se i osječka Portanova, investicija »teška« 80 milijuna kuna, čije se otvorenje očekuje ujesen iste godine. U isto vrijeme će vrata otvoriti i gospićki Lykosa s 34 prodajnih jedinica na 11.700 četvornih metara te 320 parkirnih mjesta. Centar se gradi na autocesti A1 iz Zagreba prema Splitu. Za jesen se najavljuje i Lagoon Plaza u Zagrebu, »kvartovski centar« koji će niknuti u Vrbanima na raskrižju Horvaćanske i Palinovačke ulice. Imat će 55 trgovina i 450 parkirališnih mjesta.

Mnogim od tih projekata budućnost je, međutim, vrlo neizvjesna. Samo tri centra na području Zagreba i okolice, naime, imaju osigurano financiranje, te se očekuje njihovo otvorenje onako kako je i planirano, dok je njih desetak »na ledu«. Projekt kojem je osigurano financiranje zasad je Trigranitova Arena na Laništu u Zagrebu koja bi se trebala završiti 2011. godine. Siguran je i dolazak centra 3D u Španskom, koji bi trebao biti dovršen 2011. ili 2012., a izvjestan je i dolazak Ikee u Ivanjoj Reci pokraj Zagreba.

Svi ostali najavljeni projekti na području Zagreba su pod velikim upitnikom jer nemaju osigurane izvore kreditiranja. Iako još nitko nije objavio da odustaje od tih projekata (a za neke od njih nisu pronađene još ni lokacije) sasvim je neizvjesno hoće li se i početi graditi. »Iduća će godina za projekte biti vrlo teška, jer su uvjeti za dobivanje kredita za to vrlo nepovoljni. Od toga da se od investitora očekuje da osigura od 30 do 40 posto vlastita novca za gradnju do toga da je jedan od uvjeta dobivanja kredita zahtjev da centar bude od 50 do 70 posto unaprijed popunjen, odnosno iznajmljen. To je pak trenutačno nemoguće«, objasnila je Tea Dujmović iz konzultantske tvrtke King Sturge. Dobiti zakupce prije gradnje teško je ne samo zato što na hrvatskom tržištu takva praksa nije uobičajena, nego i zbog nepovoljnog ozračja za trgovinu uopće, jer je ove godine pala za 14 posto u odnosu na lani. Takav pad maloprodaje svakako utječe na razvoj projekata trgovačkih centara koji itekako vode brigu o potrošačkoj moći stanovnika, ali i potrošačkom optimizmu, odnosno pesimizmu, koji trenutačno vlada.

No Tea Dujmović, kao i drugi analitičari, očekuje da bi se oporavak trgovine, a tako i investicijskog ciklusa na tržištu trgovačkih centara, mogao početi nazirati potkraj 2010. »Dobra posljedica ove krize je da će ostati i opstati samo kvalitetni projekti koji su u obzir uzeli mnoge kriterije, počevši od pomnog odabira lokacije do u detalje razrađene ponude trgovina i popratnih sadržaj kao što su razonoda i sport. Takvo 'pročišćavanje' tržišta od loših projekta zapravo je dobrodošlo«, kaže Vjesnikova sugovornica. Strani investitori trenutačno su suzdržani prema Hrvatskoj. Povukli su se u matične zemlje i svoj kapital preusmjerili na domicilna tržišta koja su im trenutačno najisplativija. No budnim okom prate razvoj događaja u Hrvatskoj, te će nam se sasvim vjerojatno vratiti s prvim naznakama oporavka gospodarstva. I to se, međutim, očekuje potkraj 2010. godine.

Tržište bi se u nekoliko godina moglo utrostručiti
Do otvorenja »West Gatea« u neposrednoj blizini Zagreba i inače trenutačno najvećeg Hrvatskog i jednog od najvećih europskih trgovačkih centara, kao i »Garden Malla« u Dubravi te »Cascade centra« u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu, tržište maloprodajnih prostora u metropoli dosezalo je 340.000 četvornih metara. Ipak je to bilo manje od prosjeka EU-a, gdje na tisuću stanovnika ima 200 četvornih metara maloprodajnih prostora, kod nas samo 100. S obzirom na najave projekata, tržište bi u svega nekoliko godina moglo porasti na milijun četvornih metara maloprodajnih prostora, što je svakako respektabilan rast. No vrlo je upitan ovako najavljivani rast jer bi mnogi od projekata mogli u dogledno vrijeme »otpasti«, prije svega zbog nemogućnosti financiranja.