Oročena štednja građana porasla za četiri milijarde kuna

Hrvatski građani najviše vole štedjeti u eurima, a pri tome su najskloniji oročenoj štednji. Razlog tome je ponuda atraktivnih kamata na oročenu štednju, ali i smanjena potrošnja građana u uvjetima recesije. Stoga se može zaključiti da u vrijeme krize građani prepoznaju važnost štednje.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupna oročena štednja građana u bankama iznosi 105 milijardi kuna, dok je oročena štednja tvrtki 25 milijardi kuna. Tijekom samo prva dva mjeseca ove godine oročena štednja građana u bankama porasla je za četiri milijarde kuna. I sve velike banke u Hrvatskoj potvrđuju kako bilježe veći interes građana za oročenom štednjom u ovoj godini.

Protekla je godina u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) završila s povećanjem štednje građana za više od 10 posto. Oko 80 posto štednje klijenata banke odnosi se na oročenu štednju, dok se preostali dio ukupne štednje odnosi na štednju po viđenju položenu na računima i štednim ulozima. Oko 85 posto oročene štednje je devizna štednja, i to uglavnom u eurima, dok je oko 15 posto oročeno u kunama.

Prema riječima glavnog ekonomista Raiffeisen banke Antona Starčevića, mogućnosti za nastavak pozitivnog trenda u razvoju štednje građana su bitno sužene u ovoj godini. Naime, prošle godine zabilježen je značajan učinak bijega iz ulaganja na tržištu kapitala prema sigurnosti na povećanje bankovnih depozita. U ovoj godini nema više mogućnosti za prijenos novca iz investicija u depozite, a ujedno su ugroženi i redovni dohoci građana zbog smanjenja plaća i zaposlenosti. Dakle, ističe Starčević, do kraja godine možemo očekivati tek blagi rast depozita, ukupno ne iznad raspona od šest do osam posto nakon eliminacije utjecaja promjene tečaja.

Ukupna oročena štednja građana u RBA u kontinuiranom je porastu, pa je tako u zadnjih godinu dana zabilježen porast oročene štednje za 27 posto. I u prva dva mjeseca ove godine nastavio se trend rasta oročene štednje. Građani najviše štede u eurima, no bilježi se i primjetan rast kunske štednje.

I u Hypo banci bilježi se stalni trend porasta oročenih depozita građana koji depozite oročavaju pretežno u eurima i kunama.

Erste banka i u ovoj godini ostvaruje kontinuiran porast depozita građanstva. Ukupni depoziti građanstva potkraj veljače ove godine iznosili su oko 17,7 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje veće od devet posto. U strukturi štednje građanstva dominiraju devizni depoziti s udjelom od oko 65 posto, oko 25 posto odnosi se na štednju u kunama, a ostatak čine depoziti u kunama uz valutnu klauzulu.
Od deviznih depozita, više od 90 posto čini štednja u eurima, a manji dio čini štednja u švicarskim francima i dolarima. U prva dva mjeseca ove godine najveći porast bilježe oročeni depoziti građana, i to u iznosu od 2,5 posto u odnosu na kraj 2008. godine.

U Ersteu kažu kako depoziti građana na ukupnom tržištu ove godine nastavljaju relativno stabilno rasti. Pri tome izraženiji je rast oročenih i štednih depozita, dok je primjetan pad depozita po viđenju, što govori u prilog orijentiranosti građana na štednju, a koja je potaknuta trendom rastućih kamatnih stopa, objašnjavaju u Erste banci. Nastavak sličnih trendova može se očekivati i u idućem razdoblju, uz ipak očekivano usporavanje rasta, a kao posljedica u jednoj mjeri teže gospodarske situacije.

Štednja građana u Splitskoj banci premašila je 8,2 milijarde kuna. Bilježe 6,33 milijarde oročenih kuna građana, što je 10 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Ako se rast usporedi s krajem prošle godine, tada je veći za četiri posto. Čak 82 posto oročenog novca građana je u eurima.

ZABA: Ove godine ušteđeno milijardu kuna više

U Zagrebačkoj banci ukupni depoziti građana u iznosu su većem od 36 milijardi kuna. Oročena štednja je lani ostvarila porast od 3,6 milijardi kuna, što je tri puta više u odnosu na godinu ranije. Štednja građana ove godine porasla je pritom za više od milijardu kuna. Pretpostavljaju da će i ove godine, iako skromnije nego u prethodnom razdoblju, građani štedjeti. I dalje se tradicionalno preferira klasična oročena štednju u devizama te se najviše štedi u eurima. Udio štednje u toj valuti je 77 posto.