Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2018

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

Hrvatska je ove godine pala na gotovo svim listama globalne konkurentnosti, a da statistika ima i realnu podlogu u pogoršanju poslovnog okruženja potvrđuju i predstavnici stranih gospodarskih i industrijskih komora u Hrvatskoj.

Njih šest, koji okupljaju 1300 stranih tvrtki s gotovo 150 tisuća zaposlenih, a čije investicije čine gotovo 50 posto ukupnog ulaska stranog kapitala u našu zemlju u proteklih 30-ak godina, ujedinili su se u inicijativi kojom žele detektirati, a zatim i upozoriti na ključne probleme s kojim se strani poduzetnici, a isto tako i oni domaći, susreću prilikom pokretanja te razvoja poslovanja u Hrvatskoj. Istraživanju je provedeno od svibnja do listopada na 473 strana poduzetnika u Hrvatskoj, od multinacionalnih korporacija do malih obiteljskih tvrtki, a koji su redom članovi: Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore ili pak Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da su komore, osim tradicionalnih boljki hrvatskog gospodarstva i društva na koje se upozorava već dugi niz godina: neučinkovita javna uprava, porezna presija te pravna sigurnost, sada pojavio i problem kvalitetne radne snage. Na taj problem posebno upozoravaju njemački poduzetnici u našoj zemlji, a koji su više vezani uz radno intenzivne djelatnosti koje zapošljavaju veći broj ljudi. Isti problem ističu i Austrijanci čija predstavnica Sonja Holocher-Ertl kaže da je nedostatak radne snage i uzrok što se mnoge investicije iz te zemlje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti. Strani poduzetnici generalno upozoravaju da je nužno unaprijediti sustav javnih usluga jer, smatraju, da bi javna uprava trebala biti na usluzi poduzetnicima, a i građanima, a ne im otežavati život i poslovanje.

“Javna bi uprava trebala biti potpora tvrtkama i omogućiti im da se usredotoče na svoju osnovnu djelatnost pružajući im pravodobne i predvidljive usluge te pritom biti odgovorna za svoj rad. Potrebno je uvesti odgovarajuće sankcije u situacijama kada javni službenici neučinkovito obavljaju zakonski propisane dužnosti, ali i nagrade za one službenike koji nadmašuju očekivanja. Komore također pozivaju na digitalizaciju javnih institucija i usluga što bi rezultiralo bržim i transparentnijim javnim uslugama”, kazala je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj – AmCham. Dodala je da komore također po tom pitanju smatraju da Agencija za investicije i konkurentnost treba ostati samostalna agencija jer je ključna instanca za investitore koji razmatraju ulaganje u Hrvatsku te je kao takva već stekla određenu reputaciju među postojećim i budućim investitorima.

Strani poduzetnici se žale i na činjenicu da je Hrvatska sve manje konkurentna po pitanju plaća, a u odnosu na usporedive zemlje iz šire regije zbog visokih ukupnih davanja poslodavaca te relativno niskih neto plaća koje primaju radnici. Tako Gordana Fuštar, izvršna direktorica Nordijske komore u Zagrebu upozorava da je oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno je veće nego u zemljama koje investitori razmatraju za svoje ulaganje uz Hrvatsku, a to su Bugarska, Češka, Rumunjska, Srbija ili Slovačka. “U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici i dalje su “skupi”, što nije poticajno za privlačenje investicija i nova zapošljavanja u poslovnim aktivnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Također, ukupna dobrobit zaposlenika znatno će se povećati ako se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje”, navodi Fuštar.

Dodaje da same komore, kao i njihove članice, prepoznaju i pozdravljaju napore hrvatske Vlade u smanjivanju poreznog opterećenja rada u 2017. i 2018. godini te smatraju nužnim provođenje daljnjih mjera koje bi povećale konkurentnost troškova rada u Hrvatskoj i pomogle zadržati zaposlenike. Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, upozorava da se strani investitori u Hrvatskoj susreću sa sve nekvalitetnijom radnom snagom te da je hitno nužno povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. “Poduzetnici često ističu kako postoji neusklađenost između vještina i znanja potrebnih na tržištu rada i onih koji se stječu kroz obrazovni sustav. U većini slučajeva tvrtka mora uložiti resurse i vrijeme kako bi mlada osoba stekla praktično znanje u zanimanju za koje se prethodno obrazovala. Komore smatraju da bi praktična znanja i znanja stečena kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama (srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje) rezultirala boljim obrazovnim sustavom i lakšim prijelazom na tržište rada”, kaže Potthoff. Komore se nadaju da bi uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja moglo popraviti situaciju, ali pozivaju na jače uključivanje tvrtki i potreba gospodarstva kod izrade kurikuluma. Također, inzistiraju na većoj primjeni digitalizacije u obrazovanju kako bi učenici i studenti stekli znanja koja su tehnološki usklađena s potrebama tržišta.


Komentari članka

Vezani članci

Radnici iz Nepala polako uče hrvatski jezik

19.08.2019.

Iako je dobio ugovor na godinu dana, kaže da bi zbog načina života, plaće i uvjeta rada rado ostao i duže. S njim se slaže i mesar Prakash Bk, kazavši nam kako je do sada od hrvatskog naučio tek “dobar dan, hvala, i doviđenja”, ali da bi rado naučio i viš

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1239 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 904 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 557 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 922 članka imaju tag kriza
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 343 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija