Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2018

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

Hrvatska je ove godine pala na gotovo svim listama globalne konkurentnosti, a da statistika ima i realnu podlogu u pogoršanju poslovnog okruženja potvrđuju i predstavnici stranih gospodarskih i industrijskih komora u Hrvatskoj.

Njih šest, koji okupljaju 1300 stranih tvrtki s gotovo 150 tisuća zaposlenih, a čije investicije čine gotovo 50 posto ukupnog ulaska stranog kapitala u našu zemlju u proteklih 30-ak godina, ujedinili su se u inicijativi kojom žele detektirati, a zatim i upozoriti na ključne probleme s kojim se strani poduzetnici, a isto tako i oni domaći, susreću prilikom pokretanja te razvoja poslovanja u Hrvatskoj. Istraživanju je provedeno od svibnja do listopada na 473 strana poduzetnika u Hrvatskoj, od multinacionalnih korporacija do malih obiteljskih tvrtki, a koji su redom članovi: Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore ili pak Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da su komore, osim tradicionalnih boljki hrvatskog gospodarstva i društva na koje se upozorava već dugi niz godina: neučinkovita javna uprava, porezna presija te pravna sigurnost, sada pojavio i problem kvalitetne radne snage. Na taj problem posebno upozoravaju njemački poduzetnici u našoj zemlji, a koji su više vezani uz radno intenzivne djelatnosti koje zapošljavaju veći broj ljudi. Isti problem ističu i Austrijanci čija predstavnica Sonja Holocher-Ertl kaže da je nedostatak radne snage i uzrok što se mnoge investicije iz te zemlje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti. Strani poduzetnici generalno upozoravaju da je nužno unaprijediti sustav javnih usluga jer, smatraju, da bi javna uprava trebala biti na usluzi poduzetnicima, a i građanima, a ne im otežavati život i poslovanje.

“Javna bi uprava trebala biti potpora tvrtkama i omogućiti im da se usredotoče na svoju osnovnu djelatnost pružajući im pravodobne i predvidljive usluge te pritom biti odgovorna za svoj rad. Potrebno je uvesti odgovarajuće sankcije u situacijama kada javni službenici neučinkovito obavljaju zakonski propisane dužnosti, ali i nagrade za one službenike koji nadmašuju očekivanja. Komore također pozivaju na digitalizaciju javnih institucija i usluga što bi rezultiralo bržim i transparentnijim javnim uslugama”, kazala je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj – AmCham. Dodala je da komore također po tom pitanju smatraju da Agencija za investicije i konkurentnost treba ostati samostalna agencija jer je ključna instanca za investitore koji razmatraju ulaganje u Hrvatsku te je kao takva već stekla određenu reputaciju među postojećim i budućim investitorima.

Strani poduzetnici se žale i na činjenicu da je Hrvatska sve manje konkurentna po pitanju plaća, a u odnosu na usporedive zemlje iz šire regije zbog visokih ukupnih davanja poslodavaca te relativno niskih neto plaća koje primaju radnici. Tako Gordana Fuštar, izvršna direktorica Nordijske komore u Zagrebu upozorava da je oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno je veće nego u zemljama koje investitori razmatraju za svoje ulaganje uz Hrvatsku, a to su Bugarska, Češka, Rumunjska, Srbija ili Slovačka. “U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici i dalje su “skupi”, što nije poticajno za privlačenje investicija i nova zapošljavanja u poslovnim aktivnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Također, ukupna dobrobit zaposlenika znatno će se povećati ako se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje”, navodi Fuštar.

Dodaje da same komore, kao i njihove članice, prepoznaju i pozdravljaju napore hrvatske Vlade u smanjivanju poreznog opterećenja rada u 2017. i 2018. godini te smatraju nužnim provođenje daljnjih mjera koje bi povećale konkurentnost troškova rada u Hrvatskoj i pomogle zadržati zaposlenike. Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, upozorava da se strani investitori u Hrvatskoj susreću sa sve nekvalitetnijom radnom snagom te da je hitno nužno povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. “Poduzetnici često ističu kako postoji neusklađenost između vještina i znanja potrebnih na tržištu rada i onih koji se stječu kroz obrazovni sustav. U većini slučajeva tvrtka mora uložiti resurse i vrijeme kako bi mlada osoba stekla praktično znanje u zanimanju za koje se prethodno obrazovala. Komore smatraju da bi praktična znanja i znanja stečena kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama (srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje) rezultirala boljim obrazovnim sustavom i lakšim prijelazom na tržište rada”, kaže Potthoff. Komore se nadaju da bi uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja moglo popraviti situaciju, ali pozivaju na jače uključivanje tvrtki i potreba gospodarstva kod izrade kurikuluma. Također, inzistiraju na većoj primjeni digitalizacije u obrazovanju kako bi učenici i studenti stekli znanja koja su tehnološki usklađena s potrebama tržišta.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Radni tjedan od 4 dana sve popularniji među poslodavcima: 'Tri dana odmora puno znače'

15.03.2019.

Niz manjih britanskih kompanija prebacuje svoje poslovanje na četverodnevni radni tjedan zbog sve prisutnije ideje da bi skraćeni radni tjedan mogao poboljšati produktivnost radnika te osigurati bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, piše Gu

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija