Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Tra 2019

Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor Mikulić  

Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

Osječko-baranjska županija ostvarila je prošle godine, promatrano po županijama, drugi najveći suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom - 911 milijuna kuna. Veći je suficit imala samo Sisačko-moslavačka županija - 1,27 milijardi kuna. Pokazuje to analiza Hrvatske gospodarske komore o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u 2018. godini koja se temelji na privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku.

Prednjači Zagreb
Iz analize se tako može vidjeti kako su tvrtke s područja Osječko-baranjske županije lani izvezle roba u vrijednosti 4,84 milijarde kuna, a uvezle u vrijednosti 3,93 milijarde kuna. Prema tim su pokazateljima imale udio od 4,5 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, kao i udio od 2,2 posto u ukupnom hrvatskom uvozu. Osječko-baranjska županija je na šestom mjestu po vrijednosti izvoza iza Zagreba, Varaždinske, Zagrebačke, Istarske i Međimurske županije.

Robna razmjena općenito je koncentrirana na Grad Zagreb, koji ostvaruje više od 30 posto ukupnog hrvatskog izvoza i gotovo polovinu ukupnog uvoza. Hrvatska je lani izvezla roba za 107,7 milijardi kuna, od čega se na Grad Zagreb odnosi 33,28 milijardi kuna. Kod robnog uvoza, koji je u 2018. iznosio ukupno 175,5 milijardi kuna, udio Zagreba iznosi 48,9 posto, odnosno tvrtke sa sjedištem u Zagrebu uvezle su roba u vrijednosti 85,8 milijardi kuna.

Koncentraciju robne razmjene na Zagreb i manji broj županija iz HGK-a potkrepljuju i podatcima da prvih pet županija s najvećim izvozom čine 53,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a prvih deset čak 72,1 posto. Koncentracija je kod uvoza još izraženija pa prvih pet županija uvozi 71,5 posto ukupne vrijednosti uvoza, a prvih deset čak 83,3 posto.

Saldo robne razmjene po županijama pokazuje da njih 11 ostvaruje robni suficit. Najveći deficit ima Zagreb - 52,5 milijardi kuna, čime najviše utječe i na ukupni saldo na nacionalnoj razini. Naime, Hrvatska je lani u robnoj razmjeni s inozemstvom zabilježila ukupni deficit od 67,8 milijardi kuna.

Kada se pogledaju ostale slavonske županije, Brodsko-posavska županija imala je u prošloj godini robni izvoz vrijedan 2,33 i uvoz od 1,73 milijarde kuna te je ostvarila suficit od 594 milijuna kuna. Znatno veći izvoz od uvoza lani je imala i Virovitičko-podravska županija. Tvrtke iz te županije izvezle su robe vrijedne 1,26 milijardi, a uvezle za 522 milijuna, ostvarujući pozitivnu razliku od 741 milijun kuna. Vrijednost izvoza roba iz Požeško-slavonske županije u 2018. dosegnula je 1,02 milijarde, a uvoz 751 milijun kuna te je i ta županija ostvarila suficit od 272 milijuna kuna. Vukovarsko-srijemska županija jedina je slavonska županija koja je lani imala uvoz veći od izvoza, i to za 1,39 milijardi kuna. Izvoz je bio vrijedan 2,14 milijardi, a uvoz 3,53 milijarde kuna.

Osvrćući se na podatke i trendove po županijama, analitičari HGK-a napominju da raspoloživi podatci pokazuju kako je većina županija dosegnula pretkriznu razinu robnog izvoza. Izuzetak su samo Sisačko-moslavačka županija, i to zbog znatno smanjenog izvoza kutinske Petrokemije i sisačke Željezare, te četiri jadranske županije na čiju je razinu izvoza pretežno utjecala manja vrijednost izvezenih brodova.

Vrijednost izvoza Zagreba je 154 puta veća od izvoza Dubrovačko-neretvanske županije, a vrijednost uvoza čak 596 puta veća nego kod Ličko-senjske županije, čija je vrijednost uvoza najmanja. Vrijednost izvoza per capita u najuspješnijoj Međimurskoj županiji je čak 26 puta veća nego u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - neki su od zaključaka iz analize.

Prerađivačka industrija
Promatrano po stopi rasta izvoza, najviše su se isticale Ličko-senjska i Zagrebačka županija. Naime, izvoz Ličko-senjske županije u 2018. (u iznosu od 395,8 milijuna kuna) bio je čak devet puta veći nego u 2008., a izvoz Zagrebačke županije 3,4 puta veći (lani je iznosio 6,35 milijardi kuna).

Podatci prema djelatnostima pokazuju da u najvećem broju županija po izvozu prednjači prerađivačka industrija, no postoje županije u kojima to nije slučaj pa se tako primjerice izvoz u Ličko-senjskoj županiji temelji na djelatnosti rudarstva i vađenja, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Zagrebu visok udio izvoza ostvaruje se u djelatnosti trgovine.

Najvažnija izvozna tržišta u prošloj su godini bila Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija, a te su zemlje ujedno najzastupljenije u izvozu većine županija. U osam županija tih pet zemalja nije zauzimalo sva tri prva mjesta prema vrijednosti ukupnog izvoza. Analitičari HGK-a pritom izdvajaju Karlovačku županija, koja je zahvaljujući izvozu naoružanja lani najviše izvozila u SAD, potom Njemačku, a na trećem mjestu po izvozu joj je Irak. "Vrijednosti izvoza i uvoza, a djelomično i njihova struktura još su jedan pokazatelj koji naglašava velike razlike u gospodarstvima županija Hrvatske te potrebu za naglašenijim poticanjem robnog izvoza pojedinih županija", zaključak je analize Komore.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski inženjer osmislio softver koji koriste tisuće velikih svjetskih tvrtki

15.09.2019.

Njihova aplikacija koristi se u cijelom svijetu, no najviše kupaca imaju u DACH regiji, odnosno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Dosta kupaca imaju i u Velikoj Britaniji, a sada žele značajnije širenje i na jugoistočnu Europu. Svaki se mjesec registrir

Uložit će još 350 milijuna kuna, sada ciljaju na jednu skupinu potrošača

06.09.2019.

Najveći proizvođač ribe na Jadranu u prosjeku raste 22%, ostvarit će pola milijarde kuna prihoda.

Marićev je vrhunski crveni začin i u Kini

05.09.2019.

Sa 4,5 hektra proizvest će dvije do 2,5 tone mljevene slatke, ljute i dimljene paprike, cijena i dalje 100 kuna za kilogram

Solinska tvrtka ugovorila vrijedne poslove u Rusiji, radit će u autoindustriji

03.09.2019.

S alijansom Renault-Nissan-AvtoVAZ ugovoreno je 24 milijuna eura poslova za novi model Granta Square, nasljednika trenutno najprodavanijeg modela na ruskom tržištu Lade Granta.

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija