Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Sij 2009

Osniva se centar za poljoprivredu, hranu i selo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Osniva se centar za poljoprivredu, hranu i selo

Programom Vlade za ovaj mandat određeno je i osnivanje instituta za selo i seoski prostor radi istraživanja, analiza te stručne i znanstvene podloge za potrebe planiranja, provođenja i kontrole mjera poljoprivredne i ruralne politike, povećanja konkurentnosti domaće poljoprivrede te pregovora s Europskom unijom.

Stoga se zakonom, po uzoru na neke zemlje u Uniji, predlaže osnivanje Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo kao ustanove koja pokriva zadaće iz programa Vlade te istodobno obuhvaća dio postojećih ustanova, i to Zavod za voćarstvo, Zavod za tlo, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Stanicu za južne kulture.

Hrvatska poljoprivreda opterećena je teškim naslijeđem i promjenama koje su ograničenja u daljnjem razvitku, poput nepovoljne agrarne strukture, neadekvatne edukacije poljoprivrednika, ali i evidentne depopulacije seoskih prostora i nestanak zaselaka pa i čitavih sela. U gospodarskom smislu, glavni cilj je da poljoprivreda postane ekonomski zdravo, perspektivno zanimanje i centralna gospodarska aktivnost ruralnih prostora. Poljoprivreda treba biti ne samo izvor zaposlenosti poljoprivrednika i njihovih obitelji, već i izvor mnogih malih i većih prerađivačkih djelatnosti u seoskom prostoru. Ona je izvor i proizvodnog i uslužnog zanatstva, turizma stvarajući vrlo raznoliku proizvodnu strukturu. Predstojeće kratko razdoblje pridruživanja Hrvatske i ulazak u EU zahtijeva, kad su u pitanju poljoprivreda i selo, posebna istraživanja i znanja i vrlo promptno djelovanje u razvojnom smislu, a jednako tako i u drukčijim uvjetima nakon pridruživanja Uniji.

Rasprave o selu, ruralnom prostoru, uglavnom se kod nas povezuju samo s poljoprivredom, iako na selu živi pola milijuna ljudi. Ubuduće će se smanjivati udio poljoprivrede u ukupnim aktivnostima u ruralnim prostorima, jer agrar ne može sam oživjeti zapuštena ruralna područja. U Hrvatskoj prevladavaju dva pristupa u kojem smjeru treba razvijati poljoprivredu uključujući i ruralni razvoj. Prema prvom, do sada dominantnom, poljoprivreda mora biti vrlo intenzivna, efikasna i produktivna, odnosno globalno konkurentna, a glavni cilj je dobit, odnosno profit.

U drugom pristupu dominira »seljačka poljoprivreda«, koja se zasniva na stvaranju dodatne vrijednosti i života u skladu s prirodom. Poljoprivredom se rješava seljačko pitanje, čuva tradicijski način življenja, ali i jamči puna zaposlenost, dostojan život svih u ruralnom prostoru bez obzira na zanimanje i posao kojim se bave, socijalna sigurnost, očuvanje i nastanjenost prostora, te zaštita okoliša. Ona je nezamjenjiv proizvođač hrane. No, budući da je dio poljoprivrede, posebno ratarstvo, sezonskog karaktera, ima i praznog hoda, što se tiče laboratorijske opreme i stručnih kadrova u instutima koji ih opslužuju te bi se mogli koristiti i u druge svrhe. Za osnivanje centra sa sjedištem u Zagrebu u državnom proračunu za ovu godinu osigurano je dva milijuna kuna.

Prilika za spas najnerazvijenijih ruralnih krajeva
Hrvatska je predominantno ruralna zemlja, ali i neujednačeno razvijena. No, kako se težište europske zajedničke agrarne politike, koja čini 50 posto proračuna Unije, premješta s poljoprivrede na strukturalne politike ruralnog razvoja, to bi mogla biti prilika za spas hrvatskog sela. Stoga ovo istraživačko područje treba izučavati glavne socijalne i ekonomske trendove u ruralnim područjima, utvrditi čimbenike ruralne diferencijacije i regionalizacije, osobito za najmanje razvijena ruralna područja koja sve teže drže korak s razvijenim krajevima zemlje.


Komentari članka

Vezani članci

Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti

19.07.2019.

Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".

SAD predložio proširivanje carina na još proizvoda iz Europske unije

03.07.2019.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) danas je radi javnih konzultacija predložio dopunsku listu proizvoda koji bi mogli podlijegati dodatnim carinama

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

02.07.2019.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Sade voćke za građane na Dunavskom otoku - prednost daju starim sortama

02.07.2019.

Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama

"Zagorski mlinci" zaštićeni na razini EU-a

26.06.2019.

"Zagorski mlinci" novi su, 23. po redu, hrvatski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija