Ostvarili ste dobit. Kako platiti manje poreza, a da je sve po zakonu?

Većina poduzetnika do kraja travnja mora podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopi od 20 posto, ali postoje i olakšice pomoću kojih je moguće potpuno izbjeći tu vrstu plaćanja državi

Obveznici poreza na dobit su sva trgovačka društva, ali i dio fizičkih osoba (obrtnici, slobodna zanimanja) koje posluju u sustavu tog poreza. Porezna osnovica je razlika između ukupnih prihoda i rashoda poslovanja u financijskoj godini.

U praksi računovodstveno iskazana dobit nije jednaka iznosu dobiti koja podliježe oporezivanju. Naime, postoji niz stavki koje uvećavaju ili umanjuju poreznu osnovicu. Tipične stavke koje podižu poreznu osnovicu su rashodi vezani uz vrijednosno usklađivanje materijalne imovine, potraživanja i vrijednosnih papira (nerealizirani gubici), amortizacija iznad propisanih stopa, dio troškova reprezentacije i korištenja osobnim vozilom i sl.

S druge strane, poreznu osnovicu umanjuju stavke poput ostvarenih gubitaka iz prethodnih razdoblja, prihoda po osnovi vrijednosnog usklađivanja imovine, troškova za istraživanje i razvoj (od 100 do 150 posto opravdanih troškova), troškova obrazovanja, prihoda od dividendi ili udjela u dobiti i sl.

Na utvrđenu osnovicu obračunava se porez na dobit po stopi od 20 posto. U praksi, poduzetnici tijekom godine plaćaju predujmove poreza na temelju rezultata iz prethodne godine, a na temelju godišnje porezne prijave utvrđuje se razlika poreza za plaćanje ili povrat.

Kako bi umanjili ili potpuno izbjegli porez na dobit poduzetnici mogu koristi nekoliko vrsta poreznih olakšica. Kako se ta prava često mijenjaju, dobro je znati koje su porezne olakšice trenutno na snazi.

Olakšice za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima

Visoke porezne olakšice dobivaju poduzetnici koji djelatnost obavljaju na tzv. potpomognutim područjima. Ako posluju u jednoj od 47 jedinica lokalne samouprave razvrstanih u prvu skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara i zapošljavaju više od pet zaposlenika, oslobođeni su od poreza na dobit.

Pod istim uvjetima olakšicu od 50 posto propisane stope poreza imaju poduzetnici koji obavljaju djelatnost na području gradova i općina razvrstanih u drugu skupinu, u kojoj se nalazi 217 jedinica.

Olakšica za reinvestiranu dobit

Porezna olakšica može se koristiti i za ulaganja u dugotrajnu imovinu (materijalnu i nematerijalnu), uz uvjet provođenja dokapitalizacije. Visina olakšice ovisi o vrijednosti realizirane investicije i to maksimalno do iznosa ostvarene dobiti.
Porezne olakšice

U primjeru navedenom u infografici ostvarena je olakšica od 50 posto, a moguće je ostvariti i 100-postotnu olakšicu, ako je vrijednost investicije jednaka ostvarenoj dobiti.

Uvjet za priznavanje ove olakšice je pretvaranje dobiti u temeljni kapital odnosno provođenje postupka povećanja temeljnog kapitala i to do kraja kolovoza iduće godine. Dodatan zahtjev poduzetniku je da ne smije smanjiti broj zaposlenika najmanje dvije godine od godine ulaganja.

Porezni poticaji za obavljena ulaganja

Maksimalne porezne olakšice mogu se ostvariti i na temelju Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja.

Zakon koji je stupio na snagu u rujnu prošle godine omogućuje smanjenje porezne osnovice za 50, 75 ili 100 posto ovisno o veličini poduzetnika i iznosu ulaganja, uz uvjet očuvanja radnih mjesta.

Tako se, primjerice, mikropoduzetnicima za investiciju u vrijednosti do 50 tisuća eura stopa poreza na dobit umanjuje za 50 posto u razdoblju do 5 godina, a velikim poduzetnicima za investiciju iznad 3 milijuna eura porezna stopa se umanjuje za 100 posto u razdoblju od 10 godina.

Vlada zaoštrila pravila o olakšicama

Na zadnjoj sjednici Vlade održanoj u petak predložene su izmjene Zakona o porezu na dobit kojima se utvrđuju ograničenja na korištenje poreznih olakšica u slučajevima kada je razvidno da se pravo na olakšice koristi samo za utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza. Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da je riječ o pravilima koja se odnose uglavnom na poslovanje velikih multinacionalnih kompanija, koje primjerice svu dobit prebacuju na svoje tvrtke-kćeri u zemljama s manjim porezima, a potom tu dobit isplaćuju matičnim kompanijama u vidu dividendi.