Otvoren terminal Zračne luke Franjo Tuđman

Riječ je o impresivnoj građevini atraktivne i suvremene arhitekture koja predstavlja spoj "betonskog podnožja u kojem se nalaze svi sadržaji terminala i valovite čipkaste čelične konstrukcije krova koja zgradi daje poseban arhitektonski izričaj."

Novi putnički terminal zagrebačke Zračne luke "Franjo Tuđman" svečano je otvoren u utorak navečer u nazočnosti 500 uzvanika, među kojima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković i državni tajnik za vanjske poslove Francuske Republike Harlem Desir te mnogi partneri te zračne luke koja se za redoviti promet otvara 28. ožujka.

Novi putnički terminal Zračne luke "Franjo Tuđman" najveći je infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u zadnjih deset godina u koji je uloženo oko 300 milijuna eura, a tri godine gradile su ga većinom domaće tvrtke, uključujući Kamgrad i Zagreb Montažu te Viadukt, koji je i član konzorcija koji stoji iza investicije, odnosno tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) koja je 30-godišnji koncesionar te zračne luke od 2013., krajem koje je i počela gradnja.

MZLZ, osim Viadukta, čini još pet tvrtki - članica s međunarodnim iskustvom u izgradnji i upravljanjem zračnim lukama te financiranju i upravljanju projektima - Aeroports de Paris Management, Bouygues Batiment International, Fond Marguerite, IFC i TAV Airports. Luka je u vlasništvu RH (55 posto), Grada Zagreba (35 posto) te Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice (po pet posto).

Njihovi su predstavnici zajedno s premijerom Plenkovićem i francuskim državnim tajnikom Desirom te zagrebačkim i velikogoričkim gradonačelnicima Milanom Bandićem i Draženom Barišićem, sinom Franje Tuđmana Miroslavom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, izaslanikom Hrvatskoga sabora Markom Sladoljevim i županom zagrebačke županije Stjepanom Kožićem svečano otvorili novi terminal presijecanjem vrpce. Tome je uz govore prethodila hrvatska himna "Lijepa naša" koju su izveli Ansambl Lado, a na svečanosti je nastupila plesna skupina s koreografijom Larise Lipovac.

Naglasivši da mu je velika čast biti na otvorenju Zračne luke "Franjo Tuđman", koja odiše Europom i svijetom 21. stoljeća, premijer Plenković je istaknuo da su to nova vrata Hrvatske na koje bi bio ponosan i Franjo Tuđman. Zahvalio je svim prošlim hrvatskim vladama, koncesionarima - investitorima te svima drugima uključenim u taj projekt kojim je Hrvatska došla u prometnom smislu na višu razinu.

"Siguran sam da će ovakva predivna Zračna luka pridonijeti imidžu Hrvatske te daljnjem povećanju broj turista u Zagrebu i Hrvatskoj, ali i biti poticaj da se završe slični projekti u Splitu i drugim zračnim lukama. Sretan sam i ponosan što luka nosi ime prvoga hrvatskog predsjednika, kao i da se prometna infrastruktura stavlja u funkciju građana i turista. Vjerujem da će ta luka postati hub za jugoistočnu Europu i pridonijeti jačanju gospodarstava", istaknuo je Plenković poručujući da će se Vlada truditi da ojača i svu drugu prometnu infrastrukturu pa i željeznicu koja tek treba doći na razinu 21. stoljeća.

Na svečanosti su bili i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjeg poduzetništva Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, ministar turizma Gari Cappelli te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je naglasio da Zagreb konačno ima dostojnu luku koja ga uvodi u zračni promet 21. stoljeća.

"Put do svega ovoga nije bio lagan, bilo je poteškoća, ali je sve uspješno riješeno", rekao je Butković najavljujući da bi se u iduća tri mjeseca mogla znati i odluka Europske komisije u vezi s financiranjem još jednog velikog projekta - Pelješkog mosta.

Poručivši kako su sretni što su u planiranom roku od tri godine uspjeli izgraditi terminal, predsjednik Uprave MZLZ-a Jacques Feron je rekao da je "gradnja novog terminala bila velik izazov jer je to fantastičan projekt, no uspjeli su i krajem ovog mjeseca očekuju prve putnike te nastavak pozitivnih trendova u njihovu broju i poslovanju".

Francuski državni tajnik Desir rekao je da je sretan što je u Zagrebu i što se tako važna zračna luka otvara u 25. godini od međunarodnog priznanja Hrvatske.

"Pohvaljujem hrvatske arhitekte i izvođače kao i francuske koji su tu radili jer to pridonosi jačanju ekonomske i druge suradnje Hrvatske i Francuske. To je izvanredna prilika za jačanje hrvatske ekonomije i jačeg međunarodnog prepoznavanja Hrvatske i kao članice Europske unije", ocijenio je Desir.

Osim predstavnika investitora, hrvatske i francuske Vlade te vlasnika Zračne luke, na svečanom otvorenju su bili i potpredsjednici Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, Željko Reiner i Ivan Vrdoljak, a u ime predsjednika Sabora Bože Petrova bio je zastupnik Marko Sladoljev. Na svečanosti otvorenja Zračne luke "Franjo Tuđman" bila je kći pokojnog predsjednika Nevenka, sinovi Miroslav i Stjepan te mnogi gosti među kojima i partneri iz zrakoplovnih kompanija.

- Zagrebačka zračna luka napokon izgleda impresivno, a posebno zbog imena - rekao nam je Stjepan Tuđman.

Nakon svečanog otvorenja visoki uzvanici su obišli novi putnički terminal.

Impresivno zdanje

Na novi će se terminal točno u ponoć 28. ožujka prebaciti sve operacije sa starog terminala, a isti dan rano ujutro kreće i prvi redoviti let Croatia Airlinesa iz Zagreba u Dubrovnik.

Novi terminal impresivno je zdanje površine 65 tisuća metara četvornih na četiri etaže sa specifičnim i prepoznatljivim valovitim krovom, a uz 30 šaltera za prijavu (chek-in) i devet prolaza za sigurnosni pregled putnika, osam mostova za zrakoplove i tri stajanke za manje zrakoplove, sortirnicu za prtljagu, mnoge ugostiteljske sadržaje i prodavaonice, više od tisuću parkirališnih mjesta, prostor za molitvu i njegu dojenčadi i sl., zagrebačka Zračna luka prvi put omogućuje izravni ulazak iz zgrade u zrakoplov.

Djelo je domaćih arhitekata Branka Kincla i Velimira Neidhardta te konstruktora Jure Radića, a projektiran je za pet milijuna putnika u prvoj fazi, s mogućnošću povećanja njihova broja do osam milijuna. U zgradu je ugrađeno 35 tisuća prostornih metara betona, još 40 tisuća u vanjske radove, pet tisuća tona armature te čelična konstrukcija teška dvije tisuće tona, a ima i najmoderniju tehnologiju za praćenje, kontrolu i nadzor prometa te pet tisuća rasvjetnih tijela koja usmjeravaju putnike i tako tu luku čine jednom od najatraktivnijih i najmodernijih u regiji.