Ove žene godinama suvereno vladaju hrvatskom poslovnom scenom

Liderova konferencija Žene u biznisu 7. prosinca doživjet će svoje sedmo izdanje. Tom će prilikom 13. puta biti predstavljena lista 300 najmoćnijih poslovnih žena u Hrvatskoj, a deset predvodnica ovogodišnje liste dobit će nagrade.

Ususret tom događanju, koje je nastalo iz želje da se uspješnost žena u biznisu učini vidljivijom i posluži kao poticaj za povećanje udjela ženske populacije na upravljačkim pozicijama, prisjetit ćemo se dugogodišnjih vladarica Liderove liste 300 najmoćnijih žena.

Lider i Bisnode i ove godine sastavljaju listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Osnovni kriterij za rangiranje je upravljačka moć kompanija u čijim su upravama, odnosno nadzornim odborima najmoćnije poslovne žene, temeljena na ukupnim prihodima u 2016. Lider i Bisnode rangiraju 50 najmoćnijih predsjednica uprava, 150 članica uprava/prokuristica i 100 predsjednica i članica nadzornih odbora. U izboru deset najmoćnijih žena uz upravljačku moć kriterij je i utjecaj koji najistaknutije hrvatske menadžerice imaju na poslovanje svojih kompanija i donošenje ključnih odluka, ali i njihova moć u odnosu na ukupno gospodarstvo.

Upravljačka moć 300 najmoćnijih žena 2015. godini iznosila je 36 milijardi eura u odnosu na 33,7 milijardi eura godinu prije, a 7. prosinca saznat ćemo je li taj trend ostao pozitivan i u 2016.

Na pozicijama prvih deset najmoćnijih žena Hrvatske postala su nezaobilazna imena nekoliko dama iz poslovnog društva. Listu od 2015. godine predvodi predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

– Ne razmišljam više o tome da kao žena radim u muškom svijetu. Svi imaju mogućnost raditi promjene. Treba početi od sebe, izjavila je Kovačević prilikom preuzimanja nagrade za najmoćniju ženu Hrvatske prije nekoliko godina i pokazala da oživotvoruje ključne ciljeva ove Liderove konferencije. Osim što svojim primjerom nadahnjuje, ukazuje na to da promjena dolazi od pojedinaca te da se stakleni stropovi ne probijaju razmišljanjem o preprekama koje treba preskočiti, već upornim djelovanjem. Iako se u IT svijetu osjeća domaće i njime suvereno vlada, teško je poreći kako je to još uvijek područje muške dominacije.

Gordana Kovačević

Dvogodišnja laureatkinja Liderovog izbora diplomu i magistarsku titulu stekla je na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER-u) čiju studentsku populaciju danas tvori oko 20 posto studentica. U svojim medijskim istupima često motivira žene da ne oklijevaju oko odluke da nastave obrazovanje u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT-a) i STEM-a jer ‘trudom i odgovornošću mogu postići dobre rezultate i brzo uspjeti u poslu’. To se potvrđuje i u njezinoj kompaniji Ericsson Nikola Tesla koja je po postotku žena na odgovornim funkcijama ispred globalnog Ericssona i brojnih drugih kompanija u ICT sektoru gdje je omjer muškaraca i žena 8:2.

S time se slaže i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je prošle godine na konferenciji Žene u biznisu, istaknula da je viziju o muškim i ženskim zanimanjima potrebno iskorijeniti. – Već u vrtiću djecu se uči da postoje muška i ženska zanimanja. Premda na papiru drugačije piše, tek kada potpuno iskorijenimo takvo razmišljanje iz glava ljudi, ravnopravnost će biti moguća i dogodit će se napredak, kazala je predsjednica koja je ujedno i pokroviteljica ove Liderove konferencije.

Među deset najmoćnijih žena na prošlogodišnjoj listi bila je još jedna Gordana, koja s laureatkinjom ne dijeli samo ime, već i ona zasjeda na čelu tvrtke u čijem djelokrugu žene nisu tipična pojava. Njezino ime je Gordana Deranja i predsjednica je Uprave brodogradilišta Tehnomont. U toj tvrtki počela je raditi 1987. godine, iz odjela računovodstva postepeno je napredovala, a na sadašnju funkciju imenovana je 1998. Uz tu dužnost, već tri godine predsjednica je Hrvatske udruge poslodavaca i ujedno prva žena koja je ikada bila na čelu te udruge. Borbena i elokventna, Deranja je aktivna i u Hrvatskoj udruzi poslovnih žena Krug kojoj je cilj poboljšati položaja poslovnih žena u društvu.

Deranja u medijima naglašava važnost Vlade i zajednice za poslovni uspjeh žena.

– Bez podrške obitelji i okoline žena teško može napredovati, ako primjerice nema svu potrebnu infrastrukturu, od dječjeg vrtića za djecu, a u kasnijoj dobi domove umirovljenika gdje bi bezbrižno mogla smjestiti svoje najbliže ako im nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu. Zbog toga bi društvo trebalo biti senzibiliziranije kako bi se mogle posvetiti poslu ako imaju ambicije i uspjeh jer s druge strane imaju puno ograničavajućih faktora, kazala je za tportal.

Među prvih pet najmoćnijih upisale su se i direktorica marketinga u koncernu Agrokor Iva Balent, koja je raspolagala s najvećim marketinškim budžetom u zemlji te predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban, koja je hrabro prije dvije godine preuzela svoju prvu rukovodeću poziciju. Ta samozatajna tridesetšestogodišnjakinja završila je dva fakulteta – građevinarstvo te studij ekonomije i poduzetništva, a odgovorna je za tvrtku čiji prihodi prelaze pet milijardi kuna godišnje.

Miodrag Šajatović i Vedrana Jelušić Kašić

– Imamo sve preduvjete u Hrvatskoj da budemo uspješne, da zajedno radimo, družimo se i pomažemo jedne drugima, zaključila je prošle godine direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Mađarsku Vedrana Jelušić Kašić. S obzirom na to da djeluje u sektoru bankarstva, ova vladarica Liderove liste najmoćnijih žena, upozorava na važnost informiranja o pristupu financiranju jer žene najčešće započinju svoj posao s trećinom manje dostupnih sredstava nego muškarci.

Anita Letica prvi se puta na listu deset najmoćnijih žena Hrvatske upisala 2015. godine kada je postala predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb. Prije toga obnašala je dužnost direktorice poslovnog razvoja i planiranja za regiju Jugoistočna Europa koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Rumunjsku, Sloveniju i Srbiju.

Anita Letica

Letica tajnom uspješnog upravljanja smatra odnos prema i među zaposlenicima.

– Organizacija, da bi bila uspješna, mora razvijati svoje zaposlenike na temelju njihovih sposobnosti i potencijala. Pritom je osnovni preduvjet ozračje poštenih poslovnih odnosa s jednakim šansama za sve, pa tako i za muškarce i žene, kaže prva žena Philip Morrisa Zagreb.

Predsjednicu Nadzornog odbora Euroherc osiguranja Mladenku Grgić gotovo da i nije potrebno predstavljati s obzirom na njezinu dugogodišnju prisutnost u hrvatskom biznisu. Na početku pravničke karijere kao odvjetnica stekla je bogato iskustvo u sferi međunarodnih šteta u automobilskom osiguranju, a potom je to iskustvo koristila iz perspektive osiguravatelja. Tijekom izgradnje koncerna Agram zajedno sa suprugom upravljala je i Poliklinikom Sunce.

Nezaobilazno ime među najmoćnijim Hrvaticama svakako je i Lada Tedeschi Fiorio, zamjenica predsjednika NO i predsjednica Komisije za reviziju unutar NO Atlantic Grupe. Svoje dvadesetogodišnje iskustvo rada u Atlantic Grupi rado koristi kako bi kao mentor pomogla mladima. Rijetko medijski istupa, ali iz nekoliko se intervjua saznaje kako se u slobodno vrijeme bavi trčanjem koje joj je, kako kaže, puno pomoglo u životu s obzirom da ta aktivnost zahtijeva trud, samodisciplinu i upornost. A te su vrline, ističe, potrebne za uspješne odnose u svim aspektima života.

Među najmoćnijim ženama svakako treba istaknuti Ružicu Vađić, predsjednicu Uprave Auctora i nadzornih odbora tvrtki u kojima Auctor ima većinsko vlasništvo te glavnu direktoricu tvrtke Coca-Cola HBC Adria Mariu Anargyrou-Nikolić.