Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Pro 2018

Ovo je Prelog, gradić koji može biti uzor cijeloj Hrvatskoj

Izvor: www.index.hr · Autor: G.J.  

Ovo je Prelog, gradić koji može biti uzor cijeloj Hrvatskoj

MEĐIMURSKI grad Prelog, koji smo posjetili ovog tjedna, ima samo osam tisuća stanovnika, no u njemu su u posljednjih dvadesetak godina dom pronašle brojne domaće i strane kompanije te je, za razliku od ostatka Hrvatske, doživio snažan ekonomski razvoj. Daljnji uzlet grada može spriječiti jedino nedostatak radnika, koji i od tamo odlaze u obližnju Austriju i Njemačku.

Plaće su u tim državama i više nego dvostruko veće.

Tijekom vožnje kroz hrvatski sjever mogu se zamijetiti brojni jumbo plakati koji oglašavaju potrebu za radnicima. Traže se tokari, zavarivači, strojari, obućari, tekstilci, građevinari, tesari, zidari, vozači, bravari…

U Prelogu smo također doznali kako je najteže pronaći stručan kadar, pogotovo visoko obrazovan.

Ne rade samo oni koji ne mogu ili ne žele

U poslovno razvijenoj Međimurskoj županiji poduzetnici se već nekoliko godina muče s pronalaskom radnika.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih u Međimurskoj županiji kreće se oko tri i pol tisuće. U gradu Prelogu, koji ima dvije poduzetničke zone, ne radi tek stotinjak ljudi prijavljenih na HZZ-u.

''To su većinom socijalni slučajevi, ljudi s velikim zdravstvenim problemima, ili oni koji baš neće raditi'', izjavio je za Index Saša, sociolog iz Preloga.

I on nam je potvrdio kako se Prelog dosta razvio posljednjih godina. No također je naveo kako bi se grad razvio i više da je situacija u Hrvatskoj bolja, odnosno da se građane u najboljoj životnoj i radnoj dobi ne stimulira na iseljavanje.

Sve više rade na zadržavanju mladih stručnjaka

Tehnički direktor podružnice američke kompanije LPT i dogradonačelnik Preloga Zdravko Kvakan opisao nam je kako problem nedostatka radnika još uvijek rješavaju pronalaskom ljudi u susjednim županijama, Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj. No napomenuo je kako to uskoro neće biti dovoljno ako se nešto ne promijeni u državi i zaustavi masovni odljev ljudi.

''U Prelogu gradimo poduzetnički inkubator kako bismo zadržali što više visokoobrazovanih ljudi, što pokušavamo i kroz stipendiranje studenata. Predložio sam svim preloškim tvrtkama da uzimaju što više praktikanata iz međimurskih srednjih škola, kako bi ih se kasnije zadržalo kao radnike'', naveo je Kvakan za Index.

Poduzetnički inkubator namijenjen je razvoju preloških startupova, koje će grad sufinancirati prostorom i režijama. Gradska tvrtka za EU fondove tamo će pomagati u pisanju projekata i dobivanju financija.

Prelog kao grad nije uveo prirez, kao što ga imaju gradovi Čakovec ili Zagreb. To ga čini pogodnim za investicije. No golem državni porez na dohodak i dalje opterećuje poslovanje, a pogotovo onemogućuje podizanje plaća radnicima. A time i zadržavanje kvalitetnih kadrova.

Kvakan je naveo kako je u politiku ušao upravo zato da kao čovjek s međunarodnim poslovnim iskustvom (inženjer strojarstva koji je poslovno boravio na više kontinenata) nešto prenese zajednici. Podsjetimo, mali postotak menadžerskog kadra s međunarodnim iskustvom istaknut je kao jedan od negativnih pokazatelja pri rangiranju Hrvatske na ljestvici uspješnosti država u privlačenju stranih stručnjaka.

''Uvidio sam, nažalost, da u Hrvatskoj puno toga ovisi o politici pa sam se aktivirao, tražeći način da pomognem u što boljem razvoju cijelog donjeg Međimurja, a to se može samo kroz razvoj poduzetništva. Postavši dogradonačelnik, strani kolege i poslovni partneri više su mi vjerovali da će gradske vlasti stajati uz njih i podržati njihove napore da razviju poslovanje u Prelogu. Sudjelujem u vlasti jer su mi politički partneri obećali da grad neće cijediti tvrtke kroz nametanje raznih prireza'', naveo je Kvakan.

Intenzivni pozivi stranim investitorima

Soren Jensen, glavni izvršni direktor u danskoj tvrtki Holtec Automatic, otvorio je prije tri i pol godine u Prelogu malu firmu za proizvodnju ormarića za struju, nazvanu Cromatic. S Kvakanom se prethodno upoznao surađujući s američkom tvrtkom LPT. U početnu, probnu proizvodnju, Jensen je krenuo sa samo tri zaposlena Preložana.

Ulaganje je uspjelo. To potkrepljuje podatak da je do danas tvrtka narasla na 17 zaposlenih. Voditelji su nam zadovoljno pokazali novu halu od 1450 metara kvadratnih, u koju će preseliti proizvodnju iz tri puta manjeg dosadašnjeg prostora. Novi prostor omogućit će povećanje proizvodnje, nova ulaganja, dodatna zapošljavanja...

Osim na europsko tržište, planiraju izvoziti i na američko, za što su dobili potrebnu certifikaciju.

U tvrtki su nam naveli kako su od Međimuraca koji rade u Danskoj čuli da i drugi danski poslovni ljudi razmišljaju o ulaganju u Prelog, nakon što je priča o Cromaticu došla do njih.

Spomenuta američka tvrtka LPT poznata je kao najveći proizvođač žičanih jezgri u regiji. Osnovana je još 2000. godine kao tvrtka kći multinacionalne američke korporacije Leggett & Platt. Prihodi joj neprestano rastu iz godine u godinu. U 2017. iznosili su preko 450 milijuna kuna.

Neprestano raste i broj zaposlenih, a trenutno ih je 490. Raste i proizvodni prostor. Godine 2016. počela je gradnja dodatnih hala s kojima će prostor tvrtke narasti na 38.000 metara kvadratnih.

Tvrtku za izradu madraca i namještaja Hespo 2005. godine kupili su pak Šveđani, točnije tvrtka Hilding Anders.

LPT je drugi, a Hilding Anders treći na top 10 ljestvici međimurskih tvrtki s najvećim prihodima, koje većinom ostvaruju izvozom. Po čistoj dobiti je LPT prvi na ljestvici.

Pogoni LPT-a

Vrijedni međimurski zaposlenici šire dobar glas

Godine 2013. u Prelogu je tvrtka za proizvodnju ženske modne obuće Paul Green iz Salzburga u preloškoj Gospodarskoj zoni Sjever izgradila tvornicu i logistički centar.

''Više godina prije toga Paul Green je već surađivao s jednom tvrtkom iz obližnjeg sela pa su njezini šefovi dobro znali kako su Međimurci vrijedni radnici'', rekao nam je mlađi preloški poduzetnik koji nam je opisao gospodarsku sliku Preloga.

Glasine kolaju da se intenzivno pregovara i o dolasku njemačke tvrtke Varta, proizvođača poznatog po baterijama i akumulatorima. U gradu to nisu željeli ni potvrditi ni opovrgnuti. Rečeno nam je samo da se pregovara s više stranih tvrtki, među njima i Vartom, ali da se ne želi istrčavati s informacijom ''dok je još zec u šumi''.

Od većih tvrtki tu su i one hrvatske

Od većih tvrtki u Prelogu vrijedi spomenuti Komet, osnovan 1992. godine, koji proizvodi metalne konstrukcije, strojeve za obradu granita i mramora, cjevovode, kućišta generatora i transformatora, izmjenjivače topline, rezervoare za gorivo i dr..

Tu je i Šestan-Busch, tvrtka koja izvozi kacige.

Tvrtka Heplast-pipe je poznata po tvornici za proizvodnju plastičnih cijevi.

Zbog interesa i stranih i domaćih tvrtki, gospodarske zone Preloga stalno se šire. Trenutno se zona Sjever prostire na površini od 60 hektara.

''Na proljeće krećem s kompletiranjem infrastrukture na novih 16 hektara. To će postati dodatni produžetak postojeće zone'', najavio nam je Kvakan.

Problemi daljnjeg razvoja

Poduzetnici i menadžeri s kojima smo razgovarali žalili su se jedino na poteze državnih vlasti. Pogotovo na i dalje visok porez na dohodak, zbog čega se ne mogu povisiti plaće zaposlenika a da se ne ugrozi poslovanje tvrtke.

''Također se ne mogu isplatiti 13. i 14. plaća a da nas se porezno ne zgazi'', rekao nam je mladi preloški poduzetnik koji je želio ostati anoniman, ''da mu porezna i druge inspekcije ne pokucaju na vrata''.


Komentari članka

Vezani članci

Sadnja krumpira u sjeni energetske krize

27.03.2026.

Iako početak sezone obećava, poljoprivrednike na sjeveru zemlje muče ograničenja u točenju, a ponegdje i nestašica plavog dizela. Pritisak stvaraju i visoki troškovi proizvodnje, posebno kada je riječ o umjetnom gnojivu, no unatoč svemu, radovi ne staju.

Emanuel Pintarić besplatno dijeli mrkvu i krumpir: Zdravo je, ali nije dovoljno lijepo za trgovine

12.02.2026.

Iako je riječ o potpuno zdravstveno ispravnoj i kvalitetnoj mrkvi te krumpiru, proizvodi nisu zadovoljili stroge tržišne kriterije. Umjesto da završi kao otpad, Pintarić je odlučio podijeliti povrće sugrađanima

Pušipel je postao punoljetan i sada na velika vrata ubire prestižne nagrade

24.12.2025.

Od 173 Decanterove medalje, koje su od 2016. godine došle u Međimurje, brend Pušipel ih je dobio čak 70, čulo se na obilježavanju njegovih 18 godina

Međimurski vinogradari zadovoljni - grožđe zdravo, a omjer šećera i kiselina optimalan

17.09.2025.

U vinogradima gornjeg Međimurja berba traje već već dva tjedna. Urod je dobar i obilan, očekuje se vino vrhunske kvalitete. Ipak, problema ima - od nedostatka radne snage do žutice vinove loze.

Međimurci dominiraju: Šest od deset najvećih proizvođača uljne tikve dolazi iz ove županije

16.06.2025.

Najviše proizvođača nalazi se u Varaždinskoj županiji, njih 1.253 koji su uljnu tikvu imali na 752 hektara što pokazuje da nose 34 posto domaće proizvodnje, međutim šest od deset najvećih proizvođača dolazi iz Međimurske županije

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk