Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Stu 2015

Ovo su odgovori na 15 najvažnijih pitanja o konverziji švicarca

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ovo su odgovori na 15 najvažnijih pitanja o konverziji švicarca

Nakon što je počeo teći rok za prihvaćanje konverzije kredita u švicarcima pokazalo se da zakon ministra financija Borisa Lalovca ne donosi svim dužnicima dobrobit. Iako je većina dužnika zadovoljna izračunima koje su dobili od banaka, mnogi, a osobito oni kojima je rata porasla, i dalje su uvjereni da ih bankari varaju

Bez obzira na to tko je u pravu, što će se u spornim slučajevima utvrditi tek naknadno, svi dužnici do 15. prosinca moraju donijeti odluku o prihvaćanju ili odustajanju od konverzije.

Nema sumnje da će se u najvećoj dilemi naći korisnici kredita kojima izračun pokazuje da su platili manje nego da su u startu uzeli kredit u euru. Njima će biti umanjena glavnica, ali ubuduće će morati plaćati veću ratu ako prihvate konverziju. Ako se pak odluče ostati u švicarskom franku, rata će im porasti jer tečaj švicarca od sredine siječnja 2016. više neće biti zamrznut na razini od 6,39 kuna.

Kako bi dužnicima u švicarcima olakšao tešku odluku, tportal.hr izdvojio je 15 najvažnijih pitanja i odgovora koja ih progone ovih dana.

1. Na što trebate obratiti pažnju kod provjere izračuna?

Nakon što ste zaprimili dokumentaciju od banke dobro proučite izračun koji ste zaprimili i provjerite visinu nove glavnice i mjesečnog anuiteta (rate) te iznos preplate ili manjka uplata.

Posebno provjerite jesu li točno navedene euro kamatne stope po kojima se vrši konverzija. Povijesni pregled kamatnih stopa možete naći web-stranicama banke i Udruge Franak.

Posebnu pozornost obratite na činjenicu jeste li imali pogodnosti kao klijent banke (krediti za mlade, povlašteni krediti za zaposlene i sl.) te jesu li te pogodnosti uzete u obzir u izračunu konverzije.

2. Što ako sumnjate u točnost izračuna?

Posavjetujete se sa stručnjacima iz Udruge Franak i Udruge Kreda, svojim financijskim savjetnikom ili odvjetnikom. Nakon toga sve elemente izračuna još jednom provjerite sa svojim osobnim bankarom.

Ako i dalje smatrate da ste prevareni, primjedbe vezane uz izračun pošaljite pismeno svojoj banci, ministarstvu financija i HNB-u. Ako se nadzorom utvrdi da ste bili u pravu, banka će vam morati ponuditi ispravljeni izračun i nadoknaditi štetu.

3. Što ako izračun pokazuje preplatu kredita?

U slučaju da je preplata manja od preostalog duga, koristi se tako da se budući anuiteti umanje za 50 posto do iskorištenja cjelokupnog iznosa preplate. U slučaju da je preplata veća od preostalog duga, banka zatvara kredit i vraća vam preostali iznos.

4. Što ako izračun pokazuje manjak uplata?

To znači da ste vi banci dužni platiti razliku ako prihvatite konverziju.

5. Što ako ne prihvatite konverziju?

Otplata kredita nastavlja se prema početno ugovorenim uvjetima. Zamrznuti tečaj od 6,39 kuna za švicarski franak vrijedi do veljače 2016., a kamatna stopa ostaje 3,23 posto sve dok je tečaj švicarskog franka 20 posto iznad tečaja na dan ugovaranja kredita.

6. Koliku ratu trebam plaćati u prijelaznom razdoblju do konverzije?

U prijelaznom razdoblju od 30. rujna (tada su na snagu stupile zakonske izmjene o konverziji) do dana sklapanja dodatka ugovoru dužni ste nastaviti plaćati anuitete utvrđene otplatnim planom važećim prije konverzije kredita.

Razlika između uplaćenog iznosa u prijelaznom razdoblju i iznosa za uplatu po novom otplatnom planu utvrdit će se i obračunati kod dospijeća prvog sljedećeg anuiteta po novom otplatnom planu u eurima.

7. Na koji se način prihvaća konverzija?

Ako odlučite prihvatiti konverziju, trebate u roku od 30 dana banci predati potpisani dokument o prihvatu konverzije. Potpisani obrazac za prihvaćanje konverzije (koji ste dobili od banke) možete poslati preporučenom poštom ili ga predati u poslovnici banke.

8. Što slijedi nakon prihvata konverzije?

Nakon primitka potpisanog dokumenta o prihvatu konverzije banaka priprema dodatak ugovoru o kreditu nakon te vas poziva na potpisivanje.

9. Tko potpisuje dodatak ugovoru?

Dodatak ugovoru o kreditu potpisuju svi sudionici u kreditnom odnosu – dužnik, sudužnici, jamci, založni dužnici – trenutačni vlasnici nekretnine na kojoj je upisan zalog u korist banke. Zato je termin potpisivanja dodatka ugovoru potrebno uskladiti s ostalim sudionicima.

10. Koje dokumente treba pripremiti za potpis dodatka ugovoru?

Dodatak ugovoru o kreditu sklapa se u istoj formi u kojoj je sklopljen osnovni ugovor o kreditu, sa svim instrumentima osiguranja iz osnovnog ugovora o kreditu. Na potpisivanje dodatka ugovoru potrebno je donijeti postojeći ugovor i vlasnički list kojim se dokazuje vlasništvo nad nekretninom te, podrazumijeva se, osobne dokumente.

Svi krediti koji su osigurani nekretninom moraju se ovjeriti i solemnizirati kod javnog bilježnika.

11. Tko snosi troškove konverzije?

Troškove javnog bilježnika i sve ostale troškove konverzije snosi banka.

12. Može li banka postavljati nove uvjete i mijenjati druge elemente ugovora o kreditu?

U izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju jasno stoji da banka ne smije tražiti dodatne instrumente osiguranja plaćanja u odnosu na ugovorene, niti postavljati dodatne uvjete potrošaču kojima bi se derogirala njegova druga prava.

13. Kada možete očekivati anuitete po novom otplatnom planu?

U zakonu rok nije jasno preciziran, ali s obzirom na to da je krajnji rok za prihvaćanje konverzije 15. prosinca, za očekivati je da će nakon potpisivanja dodataka ugovora prve rate po novom otplatnom planu početi stizati u siječnju ili veljači iduće godine.

14. Što ako Ustavni sud sruši konverziju?

Prema tumačenju Ustavnog suda, postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i njegove odredbe koje se tiču švicarca ustavan je sve dok se ne ukine što znači da i svi dodaci ugovorima sklopljeni u vrijeme dok je zakon na snazi vrijede i u slučaju ukidanja zakona.

15. Možete li nakon konverzije kredita u euro provesti konverziju kredita u kunu?

Nakon sklapanja dodatka ugovoru možete, ako procijenite da vam se to isplati, uzeti kredit u kunama i zatvoriti postojeći eurski kredit.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

HAMAG-BICRO i banke počinju financiranja za male poduzetnike

29.12.2025.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) sklopila je sporazum o suradnji s devet banaka, čime je pokrenuta provedba financijskog instrumenta EFRR Portfeljna jamstva, priopćio je HAMAG-BICRO u utorak.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk