Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2010

Ovog proljeća više povrća i voća, manje kukuruza i uljarica

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Ovog proljeća više povrća i voća, manje kukuruza i uljarica

Kresanje poticaja za sve poljoprivredne kulture, osim za proizvodnju mlijeka, moglo bi nagnati ratare da dobro promisle što će sijati ovoga proljeća, jer kukuruz i uljarice, a posebno pšenica, više nisu »u modi«. U Hrvatskoj je u prošloj godini proizvedeno 2,168.000 tona kukuruza, što je 13 posto manje nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u Hrvatskoj. Šećerne repe je lani proizvedeno 1,06 milijuna tona, a u odnosu na godinu prije prirod šećerne repe je smanjen 17 posto. No, urod šećerne repe je napokon dosegao onaj od prije rata. Šećer je i dalje naš glavni izvozni poljoprivredni proizvod. Ove godine, pak, smanjeni su i poticaji za proizvodnju šećerne repe s 2600 na 2300 kuna po hektaru, pa će trebati dodatno povećati prinose da se proizvodnja koliko-toliko isplati. Lani je smanjena i proizvodnja soje i krumpira (kasnog i sjemenskog), i to za šest posto.

Poljoprivredni proizvođači u Slavoniji okrenuli su se većoj proizvodnji soje i prošle jeseni smanjili proizvodnju pšenice, koja sve teže nalazi kupce na tržištu. Naime, prošle je godine u Hrvatskoj proizvedeno nešto više od 900.000 tona pšenice, što je gotovo 300.000 tona više od domaćih potreba, koje iznose oko 600.000 tona. Pokušaj udruga poljoprivrednih proizvođača da se sijanje pšenice, zbog hiperinflacije u njezinoj proizvodnji, ograniči na 100.000 hektara, koliko su otprilike i domaće potrebe, nije naišao na razumijevanje u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo je uvelo tržišne redove za većinu stočarskih proizvoda, ali nije odredilo sjetvene kvote, smatrajući da na slobodnom tržištu ne treba ograničavati poduzetničku inicijativu.

No, proizvodnja krumpira ne bi smjela više padati, jer taj osnovni poljoprivredni i prehrambeni proizvod, koji je i najjeftiniji, ima svoje mjesto na domaće tržištu. Posebno se to odnosi na pokretanje proizvodnje robnih marki, primjerice, ličkog krumpira, koji je svoje mjesto našao i u velikim trgovački lancima. Uz to, trebalo bi više iskoristiti vrlo dobre prirodne uvijete, posebno na većim otocima, gdje se krumpir može brati i do Božića. U DZS-u napominju da je lanjsko smanjenje priroda usjeva posljedica nepovoljnih vremenskih prilika. Inače, hrvatska poljoprivredna proizvodnja u odnosu na poljoprivredu u EU zaostaje najviše po prinosima. Uz to, zaostajemo i po korištenju poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu, bilo da je riječ o usporedbi komercijalnih korisnika potpora ili svih gospodarstva. Vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj je 0,61 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u zemljama EU-a, te je cilj u nekoliko sljedećih godina povećati domaću poljoprivrednu proizvodnju, posebno povrća, voća i uljarica.

Po proizvodnji duhana šesti u Europi
U Europskoj uniji 14 milijuna poljoprivrednih gospodarstva koristi 182 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska poljoprivreda koristi 0,7 posto zemljišta u odnosu na onu u EU, ili tri do pet hektara po domaćinstvu. Domaća poljoprivredna proizvodnja u većini slučajeva je manja od jedan posto u odnosu na poljoprivrednu proizvodnju u zemljama EU-a. Proizvodnja žitarica je na granici od jedan posto, dok smo po proizvodnji duhana (4,76 posto u odnosu na zemlje EU-a) na šestom mjestu u Europi. Domaća ekološka poljoprivreda, s eko-površinama od samo 0,14 posto, pet puta je manja od ekološke poljoprivrede u EU. Unija pod ekološkom poljoprivredom ima 7,2 milijuna hektara, a Hrvatska samo 14.300 hektara. Tu je najveća prilika domaće poljoprivrede u odnosu na EU, ocjenjuju u Ministarstvu.


Komentari članka

Vezani članci

Napokon i oni s jednim zaposlenim mogu računati s gradskim potporama

21.11.2019.

Poslodavci koji se prijave na natječaj obvezuju se na zadržavanje poslovne aktivnosti najmanje 12 mjeseci od dana dodjele potpore, kao i zadržavanje broja zaposlenih uz, što je i isticano kao najvažnije, povećanje brutoplaće od minimalno deset posto za sv

Slaba iskorištenost vinske omotnice

11.11.2019.

Ovaj mjesec otvaraju se dva nova natječaja iz takozvane vinske omotnice, europskih potpora za proizvođače grožđa i vina. Do sada smo iskoristili manje od polovine raspoloživih 57 milijuna eura. Razlog je, tvrde vinari, spora birokracija.

Program potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva

18.10.2019.

Tema savjetovanja je: Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga programa potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva

Sommet de l elevage ili sad nam je jasno zašto su Francuzi uspješni poljoprivrednici

18.10.2019.

Salers, Limousin, Hereford, Charolais, Mont Billiard. To su samo neke od pasmina goveda koje smo gledali u pompoznoj areni Sommet de l'elevage 2019 poljoprivrednog sajma u francuskom gradu Clermont Ferrand. No, u toj čudesnoj polukružnoj areni pred komisi

Dizajniram odjeću za poslovne žene

15.10.2019.

Oduvijek me zanimala moda, pa, iako sam završila Ekonomsku školu i upisala Ekonomski fakultet, na trećoj sam godini shvatila da želim krenuti u posve drugom smjeru te sam u Zagrebu upisala Visoku školu Callegari za modnog dizajnera. Dvije sam godine viken

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija