Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2019

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Izvor: lider.media · Autor: Vedran Harča  

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Gotovo polovica tvrtki koje posluju kod nas ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju, pokazalo je novo gospodarsko istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, čije su rezultate u utorak predstavili predsjednik Komore Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih šezdeset osam na pedeset i četiri posto, pri čemu treba naglasti da je ta brojka do 2017. godinama iznosila visokih osamdeset posto. Ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi sedamdeset devet posto. Kao glavne razloge nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Prognoze rasta također su lošije nego lani pa samo devetnaest posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije (prošle godine trideset tri posto). Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu, točnije s trideset devet na šezdeset jedan posto.

Vlastitu poslovnu situaciju ispitana su poduzeća ocijenila nešto pozitivnije pa je dvadeset šest posto opisuje kao dobru, šezdeset posto kao nepromijenjenu i četrnaest posto kao lošu.

Četrdeset dva posto smatra da će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta je brojka u 2018. godini bila viša za petnaest posto. Dodajmo i da je šezdeset devet posto anketiranih rad Vlade ocijenilo lošim.

VEZANI ČLANCI
>>>Sven Thorsten Potthoff novi direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

>>>FOTO: Postotak potencijalnih investitora u Hrvatsku pao s 80 na 68 posto

>>>Imenovan novi predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Usprkos tome, Hrvatska je s osmim mjestom od dvadeset zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (peto mjesto), atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska je deveta, Srbija jedanaesta, Bosna i Hercegovina osamnaesta…). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu. Na vrhu liste najatraktivnijih zemalja za poslovanje ove se godine našla Estonija.

Po prvi puta provedeno je i istraživanje o digitalizaciji hrvatskih poduzeća koje je pokazalo da se polovica ispitanih smatra vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od osamdeset posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, iako trideset posto od toga broja priznaje da im nedostaju potrebne kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok osamdeset posto drži da digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Kao najveće prednosti digitalizacije ocijenili su povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenje podataka. Preprekama i rizicima smatraju neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Protokol oko Covid-19 za privatne iznajmljivače

13.07.2020.

Ova turistička sezona ostavlja gorak okus obiteljskim iznajmljivačima. Ne samo da im je popunjenost upitna već je koronakriza donijela i nove obveze, čini se, s mnogo neodgovorenih pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja je - što s turistom za kojega se utv

HTZ: U Hrvatskoj više od pola milijuna turista

13.07.2020.

U Hrvatskoj boravi više od pola milijuna turista od kojih je oko 430.000 stranih, a najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Franšizni se model poslovanja pokazao vrlo otporan na krizu

07.07.2020.

Smatramo da ima puno dobrih tvrtki i projekata koji se mogu franšizirati, ali nisu svjesni te prilike, kazala je Domanovac

Dvije trećine naših vina su vrhunska

07.07.2020.

"Kroz vinsku omotnicu uveli smo novu mjeru, promociju vina na tržištima trećih zemalja. Reagirali smo brzo i mjerama nakon korone, za destilaciju i skladištenje vina, u vrijednosti od 43 milijuna kuna", naglasio je Karalić o mjerama koje je Vlada RH usvoj

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici