Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2019

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Izvor: lider.media · Autor: Vedran Harča  

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Gotovo polovica tvrtki koje posluju kod nas ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju, pokazalo je novo gospodarsko istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, čije su rezultate u utorak predstavili predsjednik Komore Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih šezdeset osam na pedeset i četiri posto, pri čemu treba naglasti da je ta brojka do 2017. godinama iznosila visokih osamdeset posto. Ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi sedamdeset devet posto. Kao glavne razloge nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Prognoze rasta također su lošije nego lani pa samo devetnaest posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije (prošle godine trideset tri posto). Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu, točnije s trideset devet na šezdeset jedan posto.

Vlastitu poslovnu situaciju ispitana su poduzeća ocijenila nešto pozitivnije pa je dvadeset šest posto opisuje kao dobru, šezdeset posto kao nepromijenjenu i četrnaest posto kao lošu.

Četrdeset dva posto smatra da će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta je brojka u 2018. godini bila viša za petnaest posto. Dodajmo i da je šezdeset devet posto anketiranih rad Vlade ocijenilo lošim.

VEZANI ČLANCI
>>>Sven Thorsten Potthoff novi direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

>>>FOTO: Postotak potencijalnih investitora u Hrvatsku pao s 80 na 68 posto

>>>Imenovan novi predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Usprkos tome, Hrvatska je s osmim mjestom od dvadeset zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (peto mjesto), atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska je deveta, Srbija jedanaesta, Bosna i Hercegovina osamnaesta…). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu. Na vrhu liste najatraktivnijih zemalja za poslovanje ove se godine našla Estonija.

Po prvi puta provedeno je i istraživanje o digitalizaciji hrvatskih poduzeća koje je pokazalo da se polovica ispitanih smatra vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od osamdeset posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, iako trideset posto od toga broja priznaje da im nedostaju potrebne kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok osamdeset posto drži da digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Kao najveće prednosti digitalizacije ocijenili su povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenje podataka. Preprekama i rizicima smatraju neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Hrvatska nije samo turistička nego i investicijska destinacija

17.06.2019.

RH treba osnažiti gospodarsku poziciju i upisati se na investicijsku kartu

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Rimac: Država nije majka, nema novca od VC fondova i banaka, snašli smo se sa strancima

14.06.2019.

Investori su Mati Rimcu do sada ‘dali’ 150 milijuna eura. Velik dio toga je već ‘otišao’, rekao je Mate Rimac na Finijoj nagradi Zlatna bilanca.

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija