Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2019

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Izvor: lider.media · Autor: Vedran Harča  

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Gotovo polovica tvrtki koje posluju kod nas ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju, pokazalo je novo gospodarsko istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, čije su rezultate u utorak predstavili predsjednik Komore Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih šezdeset osam na pedeset i četiri posto, pri čemu treba naglasti da je ta brojka do 2017. godinama iznosila visokih osamdeset posto. Ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi sedamdeset devet posto. Kao glavne razloge nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Prognoze rasta također su lošije nego lani pa samo devetnaest posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije (prošle godine trideset tri posto). Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu, točnije s trideset devet na šezdeset jedan posto.

Vlastitu poslovnu situaciju ispitana su poduzeća ocijenila nešto pozitivnije pa je dvadeset šest posto opisuje kao dobru, šezdeset posto kao nepromijenjenu i četrnaest posto kao lošu.

Četrdeset dva posto smatra da će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta je brojka u 2018. godini bila viša za petnaest posto. Dodajmo i da je šezdeset devet posto anketiranih rad Vlade ocijenilo lošim.

VEZANI ČLANCI
>>>Sven Thorsten Potthoff novi direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

>>>FOTO: Postotak potencijalnih investitora u Hrvatsku pao s 80 na 68 posto

>>>Imenovan novi predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Usprkos tome, Hrvatska je s osmim mjestom od dvadeset zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (peto mjesto), atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska je deveta, Srbija jedanaesta, Bosna i Hercegovina osamnaesta…). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu. Na vrhu liste najatraktivnijih zemalja za poslovanje ove se godine našla Estonija.

Po prvi puta provedeno je i istraživanje o digitalizaciji hrvatskih poduzeća koje je pokazalo da se polovica ispitanih smatra vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od osamdeset posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, iako trideset posto od toga broja priznaje da im nedostaju potrebne kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok osamdeset posto drži da digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Kao najveće prednosti digitalizacije ocijenili su povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenje podataka. Preprekama i rizicima smatraju neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Zbog velikog interesa javnosti, ministarstvo objavilo stanje robnih zaliha: Evo za koliko imamo

16.03.2020.

Ukoliko bi se u Hrvatskoj dogodio slučaj proglašenja karantene, aktivirao bi se sav potreban asortiman robnih zaliha.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija