Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2008

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Snježana Vujisić Sardelić  

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Ovih je dana u Hrvatskoj pokrenut opći apel za pokušaj zamjene uvoza domaćom proizvodnjom kao jednim od mogućih rješenja za ublažavanje recesijskog udara na hrvatsko gospodarstvo. I dok je predsjednik HGK Nadan Vidošević, novi ciklus akcije "budimo kroativni", ponovno prekrojio u "kupujmo hrvatsko", doznaje se da su neki veliki poslodavci u Hrvatskoj već dali nalog za analizu razine uvoza sirovina i repromaterijala u svojim tvrtkama u želji da se kupnja u onoj mjeri u kojoj to neće ugroziti konkurentnost, preusmjeri na domaće izvore.

Najveća sindikalna središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, također je pozvala građane na štednju, odnosno na kupnju hrvatskih proizvoda. Samo tako se, kaže Ana Knežević predsjednica SSSH, mogu očuvati radna mjesta u Hrvatskoj. Akciji podizanja svijesti o važnosti domaće proizvodnje priključilo se i Ministarstvo gospodarstva. Iz Ministarstva je otišao nalog kojim se prikupljaju podaci o strukturi i kapacitetima u prerađivačkoj industriji, kako bi se pronašle grane i proizvodi u kojem je supstitucija moguća te kako bi se osmislile mjere koje se ne kose s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Europske unije. Iako to zbog procesa pristupanja EU neće dobiti status "službene državne politike", jasno je da se u svjetlu sve raširenijeg intervencionizma u državama EU, traže načini da se zaštiti domaća proizvodnja.

Prema podacima iz 2007. ukupni prihod domaće prerađivačke industrije je iznosio oko 200 milijardi kuna ili oko 30 milijardi eura. Vrijednost uvoza bila je 18,8 milijardi eura. "Bilo bi sjajno kad bismo uz određene mjere države, u pola godine uspjeli smanjiti uvoz za nekoliko postotaka. Ali, to i dalje neće riješiti naš ključni problem - nisku razinu izvoza. Po stanovniku Hrvatska uvozi proizvoda u vrijednosti 4,5 tisuće eura, a iza nas su Bugarska, Rumunjska i Poljska" - kaže Ruđer Friganović, direktor Sektora industrije u HGK. Većina se sugovornika slaže kako je utjecaj na svijest potrošača na razini marketinških akcija jedno, a stvarna realizacija zamjene uvoza nešto sasvim drugo. Dio ih smatra kako je nagli prelazak industrije na domaće dobavljače čista iluzija, jer bi se time ili narušila konkurentnost ili bi se efekt poskupljenja ulaznih stavki prebacio na potrošače.

Uvozu se pribjegava zbog dva osnovna razloga - ili zato što je uvozni proizvod jeftiniji ili zato što se određeni proizvodi kod nas ne proizvode. Stoga poduzetnici smatraju da je supstitucija moguća tek djelomično. Proizvođači pritom upozoravaju da su među najvećim uvoznicima u Hrvatskoj trgovački lanci, koji pod vlastitim robnim markama prodaju uvozne proizvode.

"Podravka surađuje sa brojnim kooperantima u Hrvatskoj, ali zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta i malo obradivih površina, oni nisu u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za određenim sirovinama. Stoga ostatak potrebnih sirovina i repromaterijala dolazi iz uvoza. Da bi postigli značajan rast količina, bitno je koordinirano djelovanje poduzetnika i državne, regionalne i lokalne sredine", objašnjavaju u Podravci.

Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe smatra da koncept supstitucije nije moguć, osobito u kratkome roku. On pritom upozorava na drugu stranu medalje."Ako se proklamira potrošnja hrvatskih proizvoda na jednoj strani, a potrošači, u koje u ovom slučaju ubrajam i domaće tvrtke, se okrenu domaćoj nabavi, što će se dogoditi s uvoznicima koji jednako tako zapošljavaju određeni broj ljudi. Tako zamišljeni koncept zamjene naprosto nije moguć" - kaže Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe.

I neki drugi kritičari smatraju da je pribjegavanje ideji supstitucije u ovome trenutku loše rješenje. Oni smatraju da se Vlada mora ugledati na mjere EU u kojima se kroz fiskalne intervencije rasterećuju poslodavci. "Ako je već fiskus tabu tema, ne bi bilo loše razmisliti kojim bi se djelatnostima, mogla dati prednost osmišljavanjem cjelovitih i usmjerenih programa potpora za tehnološku obnovu. Vladu, ništa ne priječi da osmisli program potpora kojim bi se najugroženijim segmentima gospodarstva ili nekim radno-intenzivnim granama, moglo pomoći da se tehnološki unaprijede" - kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika.

Poznavatelji upozoravaju kako Hrvatska u svom zakonodavstvu već ima ugrađene zaštitne mjere - antidampinške, mjere zaštite od prekomjernog uvoza te tzv. kompenzacijske carine u cilju obrane od negativnog utjecaja subvencioniranih uvoznih proizvoda, ali je njihovo aktiviranje komplicirano.


Komentari članka

Vezani članci

Neto i bruto plaće u Europi: Koliko radnici zapravo dobivaju?

27.01.2025.

Euronews Business analizirao je koliko prosječna osoba u Europi zadrži od svoje bruto plaće kroz četiri scenarija, uzimajući u obzir bračni status i broj djece. Ovo pitanje ima složene odgovore koji ovise o različitim čimbenicima, poput toga jeste li u br

Utrka s vremenom: Može li Hrvatska iskoristiti EU milijarde?

02.12.2024.

Tek tri posto, odnosno 228 milijuna eura, uplaćeno je Hrvatskoj do sada iz fondova nove perspektive 2021.-2027, pa smo se po tom pokazatelju svrstali na najniže mjesto na ljestvici EU zemalja. Krajem ožujka ove godine bili smo četvrti najlošiji, ali su na

Hrvatski kampovi su najskuplji u Europi. Cijena po danu je skoro dvostruko viša nego u Njemačkoj

13.11.2024.

Najskuplje kampiranje je u nas s prosjekom od 65 eura, a najjeftinije u Njemačkoj s 38 eura

Stižu promjene u poslovanju za 500-tinjak tvrtki

25.10.2024.

Početak iduće godine za oko 500-tinjak hrvatskih poduzeća značit će i velike promjene u poslovanju. Za mnoge zaposlene u administraciji tih poduzeća pojam ESG već sada uzrokuje određenu glavobolju, jer povrh postojeće papirologije - koju očito jako volimo

Privatni sektor teško će moći pratiti najavljeni rast minimalca na 970 eura

23.10.2024.

Najavljeno povećanje minimalne brutoplaće s 840 na 970 eura od Nove godine, zajedno s ovogodišnjim rekordnim povećanjem od 20 posto, dodatno će pridonijeti rastu inflatornih pritisaka, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, i dodaju da rast plaća u javn

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor