Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2008

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Snježana Vujisić Sardelić  

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Ovih je dana u Hrvatskoj pokrenut opći apel za pokušaj zamjene uvoza domaćom proizvodnjom kao jednim od mogućih rješenja za ublažavanje recesijskog udara na hrvatsko gospodarstvo. I dok je predsjednik HGK Nadan Vidošević, novi ciklus akcije "budimo kroativni", ponovno prekrojio u "kupujmo hrvatsko", doznaje se da su neki veliki poslodavci u Hrvatskoj već dali nalog za analizu razine uvoza sirovina i repromaterijala u svojim tvrtkama u želji da se kupnja u onoj mjeri u kojoj to neće ugroziti konkurentnost, preusmjeri na domaće izvore.

Najveća sindikalna središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, također je pozvala građane na štednju, odnosno na kupnju hrvatskih proizvoda. Samo tako se, kaže Ana Knežević predsjednica SSSH, mogu očuvati radna mjesta u Hrvatskoj. Akciji podizanja svijesti o važnosti domaće proizvodnje priključilo se i Ministarstvo gospodarstva. Iz Ministarstva je otišao nalog kojim se prikupljaju podaci o strukturi i kapacitetima u prerađivačkoj industriji, kako bi se pronašle grane i proizvodi u kojem je supstitucija moguća te kako bi se osmislile mjere koje se ne kose s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Europske unije. Iako to zbog procesa pristupanja EU neće dobiti status "službene državne politike", jasno je da se u svjetlu sve raširenijeg intervencionizma u državama EU, traže načini da se zaštiti domaća proizvodnja.

Prema podacima iz 2007. ukupni prihod domaće prerađivačke industrije je iznosio oko 200 milijardi kuna ili oko 30 milijardi eura. Vrijednost uvoza bila je 18,8 milijardi eura. "Bilo bi sjajno kad bismo uz određene mjere države, u pola godine uspjeli smanjiti uvoz za nekoliko postotaka. Ali, to i dalje neće riješiti naš ključni problem - nisku razinu izvoza. Po stanovniku Hrvatska uvozi proizvoda u vrijednosti 4,5 tisuće eura, a iza nas su Bugarska, Rumunjska i Poljska" - kaže Ruđer Friganović, direktor Sektora industrije u HGK. Većina se sugovornika slaže kako je utjecaj na svijest potrošača na razini marketinških akcija jedno, a stvarna realizacija zamjene uvoza nešto sasvim drugo. Dio ih smatra kako je nagli prelazak industrije na domaće dobavljače čista iluzija, jer bi se time ili narušila konkurentnost ili bi se efekt poskupljenja ulaznih stavki prebacio na potrošače.

Uvozu se pribjegava zbog dva osnovna razloga - ili zato što je uvozni proizvod jeftiniji ili zato što se određeni proizvodi kod nas ne proizvode. Stoga poduzetnici smatraju da je supstitucija moguća tek djelomično. Proizvođači pritom upozoravaju da su među najvećim uvoznicima u Hrvatskoj trgovački lanci, koji pod vlastitim robnim markama prodaju uvozne proizvode.

"Podravka surađuje sa brojnim kooperantima u Hrvatskoj, ali zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta i malo obradivih površina, oni nisu u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za određenim sirovinama. Stoga ostatak potrebnih sirovina i repromaterijala dolazi iz uvoza. Da bi postigli značajan rast količina, bitno je koordinirano djelovanje poduzetnika i državne, regionalne i lokalne sredine", objašnjavaju u Podravci.

Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe smatra da koncept supstitucije nije moguć, osobito u kratkome roku. On pritom upozorava na drugu stranu medalje."Ako se proklamira potrošnja hrvatskih proizvoda na jednoj strani, a potrošači, u koje u ovom slučaju ubrajam i domaće tvrtke, se okrenu domaćoj nabavi, što će se dogoditi s uvoznicima koji jednako tako zapošljavaju određeni broj ljudi. Tako zamišljeni koncept zamjene naprosto nije moguć" - kaže Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe.

I neki drugi kritičari smatraju da je pribjegavanje ideji supstitucije u ovome trenutku loše rješenje. Oni smatraju da se Vlada mora ugledati na mjere EU u kojima se kroz fiskalne intervencije rasterećuju poslodavci. "Ako je već fiskus tabu tema, ne bi bilo loše razmisliti kojim bi se djelatnostima, mogla dati prednost osmišljavanjem cjelovitih i usmjerenih programa potpora za tehnološku obnovu. Vladu, ništa ne priječi da osmisli program potpora kojim bi se najugroženijim segmentima gospodarstva ili nekim radno-intenzivnim granama, moglo pomoći da se tehnološki unaprijede" - kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika.

Poznavatelji upozoravaju kako Hrvatska u svom zakonodavstvu već ima ugrađene zaštitne mjere - antidampinške, mjere zaštite od prekomjernog uvoza te tzv. kompenzacijske carine u cilju obrane od negativnog utjecaja subvencioniranih uvoznih proizvoda, ali je njihovo aktiviranje komplicirano.


Komentari članka

Vezani članci

Više od milijun Hrvata živi na rubu siromaštva

17.10.2018.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neoč

Omogućeno lakše financiranje doniranja hrane iz EU Fonda za pomoć najpotrebitijima

16.10.2018.

Sama činjenica da je 20-30 milijuna ljudi na rubu smrti jer su gladni, 800 milijuna ljudi je gladno i pothranjeno dok njih gotovo 100 milijuna liježe i ne zna što će drugi dan jesti, informacije su koje nas trebaju zabrinuti jer ti ljudi nisu brojke već ž

Poljska uvrštena među najrazvijenije zemlje, u društvu s SAD-om i Japanom

05.10.2018.

Radna snaga broji preko 17 milijuna ljudi, od kojih većina, preko 58 posto, kao i u svim razvijenim zemljama, radi u sektoru usluga. U industriji je zaposleno oko 30 posto ljudi, dok poljoprivreda zapošljava njih 11,5 posto.

EU će naš devastirani stočni fond dokrajčiti

19.09.2018.

Sva dosadašnja iskustva pokazuju da RH nema kvalificirane i kvalitetne pregovarače kad je EU s druge strane stola, pa apeliramo na Vladu, Ministarstvo i pregovarače da prestanemo biti loši i neorganizirani te da se založe za zaštitu naših prava, jer sutra

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 400 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP