Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lip 2009

Oznaka zemlje porijekla vraća se na proizvode

Izvor: glasistre.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Oznaka zemlje porijekla vraća se na proizvode

Obavezno navođenje zemlje porijekla na deklaraciji svakog proizvoda, jedna od izmjena o kojima Sabor treba glasati tijekom nastavka sjednice, ponovno je vraćeno u Zakon o zaštiti potrošača, kao i obaveza trgovca da po izboru kupca neispravan proizvod zamijeni drugim, popravi ga ili pak potrošaču vrati novac.

U prvotnom prijedlogu izmjena zakona Ministarstvo gospodarstva kao predlagač izbacilo je zemlju porijekla, odnosno oznaku »made in«, opravdavajući to zahtjevom EU-a u kojem smatraju da se takvom oznakom ograničava promet roba i usluga, i otkriva gdje određeni proizvođač ima svoju proizvodnju.

Planiralo se tako na deklaraciji proizvoda naznačiti samo sjedište proizvođača, što znači da bi potrošači bili zakinuti za informaciju o tome gdje je proizvod uistinu proizveden. Igračka proizvedena u Kini tako bi, primjerice, mogla biti talijanska ukoliko proizvođač ima sjedište u Rimu, a rumunjski bi mobitel bio finski ukoliko tvrtka koja ga proizvodi ima sjedište u Helsinkiju. To je, nakon protesta potrošačkih udruga i medijskih napisa, ipak promijenjeno pa zemlja porijekla ostaje sastavni dio deklaracije.

Također, u zakonu ostaje i pravo potrošača da u slučaju kupljenog neispravnog proizvoda, pa tako i onog pod garancijom, od trgovca traži zamjenu neispravnog proizvoda novim, njegov popravak ili pak povrat novca odnosno snižavanje cijene. Isto se odnosi i na odgovornost trgovca za obavljenu uslugu. Kupac koji se odluči na popravak proizvoda ima pravo i na naknadu štete za vrijeme tijekom kojeg će biti lišen kupljenog proizvoda. Kako je, podsjetimo, prvotno u izmjenama zakona bilo definirano, potrošač nije imao pravo izbora, već se navodilo da trgovac ima dužnost proizvod popraviti, zamijeniti novim ili kupcu vratiti plaćeni iznos.

U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača kažu da zakonskim izmjenama, međutim, nije još uvijek prihvaćeno pedesetak njihovih prijedloga. Među njima su, na primjer, nužnost isticanja maloprodajne cijene na svakom proizvodu, određivanje »razumnog roka« za popravak neispravnog proizvoda s važećim jamstvom na najviše 15 dana i naplata javnih usluga samo prema stvarnoj potrošnji, kao i zahtjev da se u javne usluge uključe i usluge javne i kabelske televizije, javnih parkirališta i garaža, upravljanje zgradama te usluge banaka i osiguravajućih društava.


Komentari članka

Vezani članci

Snizili smo cijene, a prihodi i dalje rastu desetak posto

13.11.2026.

Transformacija je počela 2015., i to zato da se izmaknemo iz klasične maloprodaje te da se asortimanom i uslugama potpuno usmjerimo na ugostitelje

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Tommy na burzi: Privlačna priča koja traži mrvicu opreza

26.10.2026.

Što je dočekala Zagrebačka burza – svako novo prikupljanje kapitala domaćih kompanija novi je rekord. Početkom prošle godine ING-GRAD pribavio je 60,7 milijuna eura, što je već u srpnju nadmašilo Žito sa 130 milijuna eura. Ovogodišnja dokapitalizacija Bos

Studenac zatvara 104 trgovine i dijeli hrpu otkaza

12.10.2026.

TRGOVAČKI lanac Studenac objavio je danas veliku reorganizaciju poslovanja u sklopu predstečajnog postupka. Zatvara 104 trgovine, smanjuje broj radnih mjesta u administraciji za 40 posto te ukida veleprodaju kao zaseban dio poslovanja. Promjene su, poruču

Trgovački sud u Splitu otvorio predstečajni postupak nad Studencem

30.09.2026.

Trgovački sud u Splitu danas je donio rješenje o otvaranju predstečajnog postupka nad Studencem. Odluka Suda predstavlja važan prvi korak prema financijskoj i operativnoj stabilizaciji kompanije te otvara strukturirani okvir za postizanje održivog dogovor

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk