Pad BDP-a u drugom kvartalu 2,5 posto

Prve procjene DZS-a pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod bio realno manji za 2,5 posto u odnosu na isto tromjesečje 2009, što je jednako stopi pada zabilježenoj u prvom tromjesečju. Tako je i u drugom ovogodišnjem tromjesečju nastavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta koji traje od prvog tromjesečja 2009. godine. Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, analitičari RBA pretpostavljaju da je pad potrošnje, posebno osobne, najviše pridonio padu s obzirom da je njen utjecaj na kretanje BDP-a najsnažniji. Na to upućuju i podaci iz realnog sektora.

Naime, trgovina na malo u drugom je tromjesečju zabilježila realan pad od 4,4 posto. Osim toga, osobna potrošnja determinirana je i još uvijek relativno visokim potrošačkim pesimizmom, zatim nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (rast nezaposlenosti u odnosu na drugo tromjesečje 2009), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te i dalje razmjerno slabom kreditnom aktivnošću banaka.

Nadalje, investicije u fiksni kapital zasigurno su nastavile s padom jer je, pod pritiscima smanjene potrošnje i negativnih kretanja, država smanjila investicijsku aktivnost, a još uvijek nema naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru. Štoviše, podaci u građevinarstvu za drugo tromjesečje pokazuju nastavak dvoznamenkastih stopa pada. Pozitivan doprinos očekuje se jedino od neto izvoza roba i usluga, što potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno rastu robnog izvoza uz istovremeni pad uvoza. Tako je u drugom tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba porastao 18,4 posto, a uvoz roba se smanjio 2,6 posto.

Treće tromjesečje konačno bi moglo donijeti pozitivnu, ali blagu godišnju stopu rasta. Pozitivan utjecaj na osobnu potrošnju imat će glavna turistička sezona koja obično pridonese rastu trgovine na malo. Iako će se vjerojatno robni uvoz približiti razinama iz trećeg tromjesečja prošle godine, rast izvoza bi još uvijek trebao biti znatno snažniji, što će i dalje pozitivno djelovati na BDP. S druge strane, rast će ograničavati slaba investicijska aktivnost te vjerojatni pad potrošnje države. U trećem tromjesečju stopa rasta BDP-a mogla bi iznositi oko 0,5 posto, a za cijelu godinu analitičari RBA očekuju pad od 1,5 posto.