Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Padaju krediti u švicarskim francima

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ljubica Vuko  

Padaju krediti u švicarskim francima

Prvog kolovoza jednom je Splićaninu dospjela rata kredita u švicarskim francima (CHF) po novoj, naravno višoj kamatnoj stopi, od 6,2 posto godišnje. Banka mu tolerira plaćanje do 15. u mjesecu, ali sad, umjesto 1160,53 franka, mora platiti 1227,01 CHF. Stambeni kredit u protuvrijednosti 125 tisuća eura mora otplaćivati još 24 godine, a kad ga je prije tri godine uzimao, kamatna stopa bila je 4,3 posto.

Skok rate sa 4397,02 na 5660,16 kuna
Ali nije problem samo u rastu kamatnih stopa. U međuvremenu, otkad je uzeo kredit, dogodila se svjetska ekonomska kriza, a švicarski franak, poznat kao valuta utočišta, poskupio je i digao u nebo rate kredita. Naš je Splićanin tako u listopadu 2007. imao ratu od 1087,82 CHF i to je podmirio sa 4397,02 kune. U svibnju ove godine morao je izdvojiti 5660,16 kuna.

Rast tečaja švicarskog franka, potpomognut rastom kamatnih stopa, zadao je glavobolje bankovnim dužnicima, ali kako ističe Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Societe Generale Splitske banke - najgore je iza nas. U studenom prošle godine Akrap je u izjavi za naš list kazao kako će se jačanjem povjerenja ulagača na burzama snižavati i tečaj švicarske valute, a to vrijeme je, izgleda, stiglo.

- Vraća se sklonost ulagača riziku, nastupilo je malo olakšanje iako će proći još vremena dok se tržište ne stabilizira, ali tečaj švicarskog franka ne bi trebao jačati - ocjenjuje Akrap. Njegova je prognoza da bi franak, za koji po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke valja izdvojiti 4,79 kuna (a za euro 7,33 kune), trebao ići prema dolje.

Rate za otplatu kredita ne bi zbog tečaja trebale više rasti. Valja pretpostaviti da ni kamate ne bi trebale ići prema gore. Krajem prošle godine krediti vezani uz CHF u ukupnim su kreditima sudjelovali sa 16 posto, novih kredita u toj valuti praktički nema. Prije nekoliko godina bili su izuzetno popularni, kamatne stope bile su dosta niže nego na eurske kredite, bankama je to bio jeftiniji izvor od eura pa su “švicarci” bili popularni u kreditnim portfeljima. No uvjeti na tržištu su se promijenili, rasle su referentne kamatne stope, ograničen je rast plasmana banaka... sve to dovelo je i do hlađenja ponude kredita u “švicarcima”.

Dobar izbor
Ipak, rijetki dužnici su se odlučivali na zamjenu kredita u švicarskim francima za one u eurima, čak i kad su im to banke nudile bez naknade. Još uvijek, u većini slučajeva, unatoč rastu kamatnih stopa, za dobar dio građana krediti u “švicarcima” čine se dobar izbor - pogotovo nastavi li se slabljenje franka.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

16.06.2020.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo, Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, a šest godina kasnije dosegnula je prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u utorak u Bruxellesu, gdje se

Nikola Škorić: Kriptovalute su u koronakrizi dobile na vidljivosti jer je papirnati novac postao manje poželjan

10.06.2020.

U našem segmentu tržišta promjene neće biti toliko radikalne, koliko ubrzane. Ubrzana adopcija postojećih digitalnih tehnologija za sobom će povući i ubrzani razvoj novih. Ukoliko smo ranije procjenjivali kako će se određeni pomak dogoditi unutar pet godi

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici