Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Padaju krediti u švicarskim francima

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ljubica Vuko  

Padaju krediti u švicarskim francima

Prvog kolovoza jednom je Splićaninu dospjela rata kredita u švicarskim francima (CHF) po novoj, naravno višoj kamatnoj stopi, od 6,2 posto godišnje. Banka mu tolerira plaćanje do 15. u mjesecu, ali sad, umjesto 1160,53 franka, mora platiti 1227,01 CHF. Stambeni kredit u protuvrijednosti 125 tisuća eura mora otplaćivati još 24 godine, a kad ga je prije tri godine uzimao, kamatna stopa bila je 4,3 posto.

Skok rate sa 4397,02 na 5660,16 kuna
Ali nije problem samo u rastu kamatnih stopa. U međuvremenu, otkad je uzeo kredit, dogodila se svjetska ekonomska kriza, a švicarski franak, poznat kao valuta utočišta, poskupio je i digao u nebo rate kredita. Naš je Splićanin tako u listopadu 2007. imao ratu od 1087,82 CHF i to je podmirio sa 4397,02 kune. U svibnju ove godine morao je izdvojiti 5660,16 kuna.

Rast tečaja švicarskog franka, potpomognut rastom kamatnih stopa, zadao je glavobolje bankovnim dužnicima, ali kako ističe Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Societe Generale Splitske banke - najgore je iza nas. U studenom prošle godine Akrap je u izjavi za naš list kazao kako će se jačanjem povjerenja ulagača na burzama snižavati i tečaj švicarske valute, a to vrijeme je, izgleda, stiglo.

- Vraća se sklonost ulagača riziku, nastupilo je malo olakšanje iako će proći još vremena dok se tržište ne stabilizira, ali tečaj švicarskog franka ne bi trebao jačati - ocjenjuje Akrap. Njegova je prognoza da bi franak, za koji po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke valja izdvojiti 4,79 kuna (a za euro 7,33 kune), trebao ići prema dolje.

Rate za otplatu kredita ne bi zbog tečaja trebale više rasti. Valja pretpostaviti da ni kamate ne bi trebale ići prema gore. Krajem prošle godine krediti vezani uz CHF u ukupnim su kreditima sudjelovali sa 16 posto, novih kredita u toj valuti praktički nema. Prije nekoliko godina bili su izuzetno popularni, kamatne stope bile su dosta niže nego na eurske kredite, bankama je to bio jeftiniji izvor od eura pa su “švicarci” bili popularni u kreditnim portfeljima. No uvjeti na tržištu su se promijenili, rasle su referentne kamatne stope, ograničen je rast plasmana banaka... sve to dovelo je i do hlađenja ponude kredita u “švicarcima”.

Dobar izbor
Ipak, rijetki dužnici su se odlučivali na zamjenu kredita u švicarskim francima za one u eurima, čak i kad su im to banke nudile bez naknade. Još uvijek, u većini slučajeva, unatoč rastu kamatnih stopa, za dobar dio građana krediti u “švicarcima” čine se dobar izbor - pogotovo nastavi li se slabljenje franka.


Komentari članka

Vezani članci

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Hrvati smislili kako legalno prevariti državu pa pronašli način kako da novac ostane u obitelji

06.11.2019.

Nije novost da su građani državu varali i na poticajnoj stanogradnji.

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

30.10.2019.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondo

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1252 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag svijet
  7. 978 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 920 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 581 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 592 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 431 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija