Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Padaju krediti u švicarskim francima

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ljubica Vuko  

Padaju krediti u švicarskim francima

Prvog kolovoza jednom je Splićaninu dospjela rata kredita u švicarskim francima (CHF) po novoj, naravno višoj kamatnoj stopi, od 6,2 posto godišnje. Banka mu tolerira plaćanje do 15. u mjesecu, ali sad, umjesto 1160,53 franka, mora platiti 1227,01 CHF. Stambeni kredit u protuvrijednosti 125 tisuća eura mora otplaćivati još 24 godine, a kad ga je prije tri godine uzimao, kamatna stopa bila je 4,3 posto.

Skok rate sa 4397,02 na 5660,16 kuna
Ali nije problem samo u rastu kamatnih stopa. U međuvremenu, otkad je uzeo kredit, dogodila se svjetska ekonomska kriza, a švicarski franak, poznat kao valuta utočišta, poskupio je i digao u nebo rate kredita. Naš je Splićanin tako u listopadu 2007. imao ratu od 1087,82 CHF i to je podmirio sa 4397,02 kune. U svibnju ove godine morao je izdvojiti 5660,16 kuna.

Rast tečaja švicarskog franka, potpomognut rastom kamatnih stopa, zadao je glavobolje bankovnim dužnicima, ali kako ističe Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Societe Generale Splitske banke - najgore je iza nas. U studenom prošle godine Akrap je u izjavi za naš list kazao kako će se jačanjem povjerenja ulagača na burzama snižavati i tečaj švicarske valute, a to vrijeme je, izgleda, stiglo.

- Vraća se sklonost ulagača riziku, nastupilo je malo olakšanje iako će proći još vremena dok se tržište ne stabilizira, ali tečaj švicarskog franka ne bi trebao jačati - ocjenjuje Akrap. Njegova je prognoza da bi franak, za koji po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke valja izdvojiti 4,79 kuna (a za euro 7,33 kune), trebao ići prema dolje.

Rate za otplatu kredita ne bi zbog tečaja trebale više rasti. Valja pretpostaviti da ni kamate ne bi trebale ići prema gore. Krajem prošle godine krediti vezani uz CHF u ukupnim su kreditima sudjelovali sa 16 posto, novih kredita u toj valuti praktički nema. Prije nekoliko godina bili su izuzetno popularni, kamatne stope bile su dosta niže nego na eurske kredite, bankama je to bio jeftiniji izvor od eura pa su “švicarci” bili popularni u kreditnim portfeljima. No uvjeti na tržištu su se promijenili, rasle su referentne kamatne stope, ograničen je rast plasmana banaka... sve to dovelo je i do hlađenja ponude kredita u “švicarcima”.

Dobar izbor
Ipak, rijetki dužnici su se odlučivali na zamjenu kredita u švicarskim francima za one u eurima, čak i kad su im to banke nudile bez naknade. Još uvijek, u većini slučajeva, unatoč rastu kamatnih stopa, za dobar dio građana krediti u “švicarcima” čine se dobar izbor - pogotovo nastavi li se slabljenje franka.


Komentari članka

Vezani članci

Plaćanje gotovinom i dalje draže od kartica

23.05.2024.

Mobilno bankarstvo i bezgotovinsko plaćanje posljednjih nekoliko godina u stalnom su porastu, no i dalje velik broj hrvatskih građana preferira odlazak na šaltere, a gotovina ostaje dominantan način plaćanja.

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

Cijena zlata probila psihološku granicu od 2.400 dolara po unci

22.05.2024.

Cijena zlata porasla je na novu rekordno visoku razinu, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti premašivši psihološku granicu od 2.400 dolara po unci.

Prednosti i nedostaci najbržeg prsta u prijavi projekata na EU natječaje

21.05.2024.

Na temu problematike „najbržeg prsta“ u prijavi projekata na EU natječaje, napisane su brojne objave te izrečena različita mišljenja, uglavnom negativna. Pri tome, ističu se netransparentnost i nepravednost jer se potiču manje kvalitetni projekti (oni koj

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

16.05.2024.

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Z

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor