Pala proizvodnja ratarskih kultura - najviše uljane repice?

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o ranim procjenama proizvodnje za najvažnije usjeve u 2023.

Procijenjeno je da se proizvodnja uljane repice u ovoj godini smanjila za 24,1 posto u odnosu na prošlogodišnju. Prema ranoj procjeni, proizvodnja ječma smanjila se za 20,8, pšenice za 13,5 i zobi za 2,1 posto u istom tom razdoblju.

Naime, pšenica je bila zasijana na 164 tisuće hektara, očekivani prinosi 5 t/ha i proizvodnja od 820 tisuća tona. Jari i ozimi ječam je posijan na 63 tisuće hektara, prosječni prinosi 4 t/ha, a iz DZS-a očekuju proizvodnju 252 tisuće tona.

Zob je zasijana na 15 tisuća ha, prinos 3,1 t/ha, a očekivanja u količinama su 47 tisuća tona. Što se tiče uljane repice, ona je također zasijana na 15 tisuća hektara, prinos 2,9 t/ha, a očekivano je da će ratari proizvesti 44 tisuće tona.

Inače, podaci o prvim procjenama proizvodnje važnijih usjeva u 2023. odnose se na ratarske usjeve dok su još u polju i iskazuju se kao realan prinos kojim će se raspolagati nakon završetka žetve, s određenom vlažnosti zrna i nakon odbitka svih gubitaka nastalih tijekom žetve.

Zbog prelaska na druge kulture pad proizvodnje uljane repice
"Uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta koji su obilježili proljeće 2023. godine pri čemu se posebno ističu poplavljena područja uslijed prekomjernih oborina i pritiska štetnih tvari u tlima, prve procjene govore o smanjenju proizvodnje pšenice", priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Kako navode, prve službene procjene ipak potvrđuju manji pad proizvodnje pšenice nego što se najavljivalo tijekom proljeća i ranog ljeta, a mogući razlozi su oporavak na pojedinim dijelovima i gotovo 10 posto više zasijanih hektara.

Slična je situacija, kažu, i s ječmom kojeg je, također, zasijano više, no pad se bilježi zbog značajno manjih prinosa. U slučaju uljane repice, situacija je drukčija. Naime, površine pod uljanom repicom su se smanjile zbog prelaska na neke druge kulture, a prinos je povećan.

"Hrvatska i mnoge zemlje se već drugu godinu zaredom suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima koji su se prošle godine odrazili na proizvodnju kukuruza, najznačajnije jare kulture, uslijed ljetnih suša dok su se ove godine, zasad, prekomjerne oborine odrazile na ozime kulture", ističu iz Ministarstva.

Kako navode, otkupne cijene žitarica (pšenice, ječma i kukuruza) su ove godine niže od rekordno visokih koje su bile zabilježene prošle godine. "Pad cijena žitarica bio je izraženiji ranije ove godine te su se stabilizirale krajem lipnja. Očekuje se neometana opskrba domaćeg tržišta i nastavak izvoza", zaključili su.