Pandemijski rast cijena povećao i vrijednost roba koje su poduzetnici prodali u inozemstvo

Tijekom prošle godine Hrvatska je povećala izvoz za više od četvrtine: u prvih jedanaest mjeseci, prema podacima DZS-a, rastao je 26,6 posto (u deset mjeseci 25,4 posto). No, izvoz nije snažno povećan samo u odnosu na 2020. godinu, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, već mu je vrijednost u deset mjeseci bila i 19,6 posto veća nego u istom razdoblju 2019. K tome, dodaju, podaci Eurostata o robnoj razmjeni svih članica EU pokazuju da je Hrvatska, kako lani, tako i godinu ranije, bila među najuspješnijim članicama EU. "U prvih deset mjeseci prošle godine samo su Estonija i Grčka imale dinamičniji rast izvoza", ističu u HGK. Kada se govori o razlozima tako dobrih izvoznih rezultata, uglavnom se misli na nisku bazu u prošloj, pandemijskoj godini.

Struktura izvoza
Visoke stope rasta robnog izvoza, ali i uvoza, smatraju u Hrvatskoj narodnoj banci, tek su manjim dijelom rezultat pozitivnog učinka baznog razdoblja. U znatno većoj mjeri "odražavaju oporavak domaće i inozemne potražnje, djelomično uspostavljanje dobavnih lanaca, snažniji oporavak prerađivačke industrije u odnosu na uslužni sektor te primjetan rast cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu", stoji u posljednjoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze. Detaljniji podaci o strukturi hrvatskog izvoza otkrivaju i uzroke njegova snažnog rasta. U odnosu na prethodnu godinu, objašnjavaju analitičari HGK, najviše je povećana vrijednost izvoza energenata - električne energije, sirove nafte te naftnih derivata - kod kojih je u prošloj godini došlo do znatnog povećanja cijena na globalnom tržištu.

Među proizvodima čija je vrijednost izvoza najviše povećana našla se i električna oprema, a potom i metali te gotovi metalni proizvodi, čije su cijene na globalnom tržištu također snažno rasle. Dostupni podaci o uvoznim cijenama za europodručje pokazuju da su uvozne cijene sirove nafte u prvih deset mjeseci na godišnjoj razini približno povećane 60 posto, ukupne prerađivačke industrije približno šest posto, naftnih derivata oko 40 posto, proizvedenih metala oko 30 posto, a električne energije preko 150 posto.

"Dakle, i u nedostatku detaljnijih podataka, uočljivo je da su globalne cijene u prošloj godini imale znatan utjecaj na ostvareni rast vrijednosti izvoza RH", pojašnjavaju u HGK. Premda se snažan rast u znatnoj mjeri temelji na povećanju cijena, u HGK ističu da postoji niz djelatnosti kod kojih nije zabilježen takav rast cijena, a također bilježi visoke stope rasta izvoza. To su, primjerice, prehrambena, kemijska i drvna industrija. Isto tako, niz djelatnosti bilježi i znatno bolje izvozne rezultate nego u 2019. godini, primjerice, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

"To je istodobna posljedica snažnog oporavka globalne potražnje, ali i veće orijentacije poduzetnika prema izvozu", napominju u HGK. Jedina djelatnost koja i dalje bilježi osjetno manju vrijednost izvoza nego u istom razdoblju 2019. godine ostala je proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica.

Ključna tržišta
Kada je riječ o preferencijama domaćih izvoznika, brojke upućuju da su u prošloj godini zadržali orijentaciju prema Europskoj uniji i tradicionalno najvažnijim izvoznim tržištima. Udio izvoza prema tržištu EU povećan je u prvih deset mjeseci sa 68 posto u 2019. na 68,8 posto u prošloj godini. Najveći rast ostvaren je prema pet najzastupljenijih tržišta: Sloveniji, Mađarskoj, Italiji, BiH i Njemačkoj. Pritom se udjel izvoza prema Njemačkoj, Italiji i BiH blago smanjio, dok je u manjoj mjeri povećan prema Sloveniji, te znatno više prema Mađarskoj, "upravo zbog rasta izvoza sirove nafte".