Paradoks tržišta rada: Poslodavci vape za radnicima, dok visokoobrazovani teže pronalaze prilike

Visokoobrazovani u područjima, primjerice, ljudskih resursa, marketinga, pa čak i IT-ja, teže pronalaze poslove u struci

Gotovo da nema poduzetnika u Hrvatskoj koji u razgovoru s novinarima ne istakne nedostatak radne snage kao jedan od glavnih, ako ne i najveći izazov s kojim se trenutno suočava. Istovremeno, dojam iz razgovora s ljudima u svakodnevnom životu jest da mnogim visokoobrazovanim ljudima, posebno mladima, i dalje treba podosta vremena da pronađu svoje prve poslove u struci, dok oni nešto iskusniji, nezadovoljni trenutnim radnim mjestima, teško pronalaze bolje prilike, čak i u donedavno vrlo propulzivnoj IT industriji. S obzirom na ta dva naizgled oprečna iskaza, odlučili smo provjeriti kakva je zbilja situacija ‘na terenu‘.

Građevina, turizam i trgovina sektori su s trenutačno najvećom potražnjom za radnom snagom, ističe Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj. Domaći je bazen dostupne radne snage iskorišten, pa upravo ti sektori bilježe najveći priljev stranih radnika. – Trenutačno ih je najviše iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije, a očekivanja su da će se isti trend nastaviti i u 2025. godini. Većinom se radi o srednje ili niže kvalificiranim radnicima i profilima zanimanja, no prisutna je i potreba za privlačenjem visokoobrazovanih stranih radnika – objasnio je Radoš.
To potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, u razdoblju od siječnja do studenoga 2024. godine, najveća potražnja za radnicima zabilježena je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (39.793), najviše u bolnicama (64,6 posto), i obrazovanja (35.701), najvećim dijelom osnovno obrazovanje (40,1 posto). Slijede prerađivačka industrija (31.299) te trgovina na veliko i malo (25.569). Te četiri djelatnosti čine 53,4 posto udjela u ukupnom broju traženih radnika. Dakle, izuzmu li se javni sektori poput zdravstva i obrazovanja, prerađivačka industrija i trgovina u privatnom sektoru prednjače po potražnji za radnicima.

Neusklađenost ponude i potražnje
No te industrije u vrhu su i po broju nezaposlenih osoba (prerađivačka industrija 12.144, trgovina na veliko i malo 10.949). Ipak, nezaposlenih je mnogo i u turizmu, točnije, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 11.369. Iz HZZ-a kao razlog za to navodi kraj ljetne turističke sezone.

– Iz navedenog se može zaključiti da osim što je po pojedinim djelatnostima prosječan broj nezaposlenih osoba znatno manji od broja traženih radnika, razlike između ponude i potražnje radne snage nastale su i uslijed sezonalnosti zapošljavanja, najviše u sektorima turizma i ugostiteljstva, zatim neusklađenosti vještina i obrazovanja nezaposlenih gdje nezaposleni nemaju potrebne kvalifikacije koje poslodavci traže, lošijih uvjeta rada i visine plaća koje određene djelatnosti čine manje privlačnim za radnike i sl. Općenito, možemo reći da kontinuirano nedostaje radnika u zdravstvu, obrazovanju, prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, zatim u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te građevinarstvu – objašnjavaju iz HZZ-a.