Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2015

PD: Od pet tužbi u slučaju franak već tri dobile banke

Izvor: www.banka.hr · Autor: Banka.hr/Poslovni dnevnik  

PD: Od pet tužbi u slučaju franak već tri dobile banke

Poslovni dnevnik piše kako je još jedna tužena banka nepravomoćno pobijedila svojeg tužitelja u slučaju švicarski franak. Obje presude donesene tijekom prošlog mjeseca, iako nepravomoćne, značajne su za daljnji tijek zbivanja

Nakon prve presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu u slučaju švicarskog franka kojom je jedna tužena banka nepravomoćno pobijedila svojeg tužitelja građanina koji je njezin klijent, u još jednoj individualnoj parnici dogodila se ista stvar. Prošlog tjedna u Zagrebu ponovo je odbijen tužbeni zahtjev drugog tužitelja, i to protiv druge banke i od strane drugoga suca.

Prema informacijama Poslovnog dnevnika na posve drugačiju činjeničnu osnovu, ali u istoj vrsti tužbenog zahtjeva, drugi sudac primijenio je pravno stajalište suštinski identično onome iz prve presude.

Obje sudske odluke donesene tijekom prošlog mjeseca, iako nepravomoćne, značajne su za daljnji tijek zbivanja. Pokazuju da najveći građanski sud u zemlji kreće putem koji nikako ne potvrđuje očekivanja Udruge Franak.

Pored toga, novom presudom još jednom se potvrđuje teza da je u slučaju franka sudstvo jedini jamac funkcioniranja pravne države. Naime, dosad se samo slutilo da će najveći sud u državi ustrajati na pravnim tumačenjima iz ranije presude, a sad se već može neupitnim smatrati da se u tom smjeru stvari kreću i što se tiče sudske prakse.

Niz znakovitih ocjena

Ponavlja se, dakle, sudska ocjena da iz ništavosti odredbe da se kamatne stope jednostrano mijenjaju, nikako ne slijedi da kamatna stopa postaje fiksna. To prati niz znakovitih ocjena, dok je s druge strane jednako znakovit i trenutni saldo pojedinačnih sporova između tužitelja građana i tuženih banaka. Trenutno od pet parnica, u tri su različiti suci donijeli presude u predmetima u kojima su tužene tri različite banke, a u svim ovim slučajevima tužitelji su odbijeni.

Riječ je o jedinoj pravomoćnoj presudi iz slučaja franka donesenoj prije pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u povodu prve kolektivne tužbe, i to na Županijskom sudu u Puli, te o dvije nepravomoćne zagrebačke presude. Na drugoj strani u predmetima gdje su pobijedili tužitelji dvije su presude koje je ista banka izgubila, a nije nevažno kako i zašto.

To je u prvom redu nova presuda Općinskog suda u Zaboku za koju nam svi tvrde da ona ne može kreirati sudsku praksu čak i da postane pravomoćna jer u njoj nisu sadržana pravna stajališta. Posrijedi je presuda zbog ogluhe (nekadašnjeg izostanka) koja je rezultat omaške u dostavi zbog čega se tužena Splitska banka nije očitovala i tako je nepravomoćno izgubila. No, iako se banka žalila i zahtjeva povrat u prijašnje stanje o kojem prvo odlučuje isti sud, kako će se dalje razvijati ovaj predmet, nije bitno za opći učinak, nego za konkretnog tužitelja.

Nema novih stajališta

Pored toga još postoji i pravomoćna presuda Županijskog suda u Splitu kojom je isto tužena Splitska banka. No, ona ne sadrži nova pravna stajališta, pored onih iz VTS-ove pravomoćne presude koji su ovdje preneseni. Tu nije bio istaknut zahtjev za naknadu štete, nego utvrđenje ništavosti odredbe po kojoj banka svojim odlukom mijenja kamatnu stopu, a za materijalnu odštetu banka do danas nije tužena.

Što se tiče nove zagrebačke presude doznajemo da odbijeni tužbeni zahtjev kojim se tražio povrat preplaćenog prati novi kvalitativni moment. Naime, zagrebački OGS akceptirao je pravomoćnu presudu VTS-a i na istim pravim temeljima je tužbeni zahtjev za stjecanje bez osnove u cijelosti odbio.

Iz niza ocjena može se zaključiti da VTS-ova presuda ne daje podlogu za povrat navodno preplaćenoga u slučaju tužbe za stjecanje bez osnove, i to bazirane na pretpostavci o fiksnoj kamati.

Ovo su neki naglasci iz presude OGS-a u Zagrebu: “varijabilana kamatna stopa nije ništava, niti je ništava odredba ugovora kojim je ugovorena početna stopa”, nadalje “ta volja ugovornih strana da se kamatna stopa tijekom ugovora mijenja, pravno je valjana”, kao što je i “dogovor banke i klijenta o promjenjivoj kamatnoj stopi valjan čak i kad dogovor o podeševanju kamata nije valjan”. To znači da sud razlikuje samu varijabilnost od načina i uvjeta po kojima se kamatna stopa mijenja, te o tome da je varijabilna kamatna stopa dopuštena opet sud ne želi razgovorati. Kako se i taj tužbeni zahtjev bazira na tome kao da je posrijedi fiksna kamta, odbija ga u cijelosti!

Na općinskim sudovima 200 parnica

Poštujući odluku VTS-a i tumačenje, i ovaj je sud isto protumačio da se nikako ne može zaključiti da bi potrošači mogli dobiti povrat navodno preplaćenoga kredita na pretpostavci tužitelja da se za cijelo vrijeme otplate ima primijeniti kamatna stopa koja je bila ugovorena na početku, ali kao da je ona fiksna, a ne promjenjiva. Uostalom sud je još zaključio da je varijabalnu kamatnu stopu dopušteno ugovarati na temelju Direktive 2008/48 koja je prenesena u hrvatski pravni poredak.

Na općinskim sudovima u fazi rješavanja navodno je do 200-njak parnica u kojima klijenti tuže banke u slučaju franka, a spominju se različite osnove. Najviše ih je pokrenuto upravo zbog navedenog zahtjeva za povrat preplaćenog kredita na bazi fiskne kamate. No, iako nakon pravomoćne presude VTS-a to zvuči nevjerojatno, ima i tužbi za poništenje odredbe kojom je ugovorena valutna klauzula.
S obzirom da postoji oko 40- ak tisuća kredita u švicarskim francima koji eventualno pretendiraju na isto, početni mali broj parnica govori o velikom oprezu potrošača.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

11.07.2019.

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga

Hrvatska poslala pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam

05.07.2019.

Hrvatska je već započela provedbu nekih od navedenih mjera, pa je tako 27. svibnja 2019. Europskoj središnjoj banci upućen zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke.

HBOR snizio kamatne stope i objedinio kreditne programe za poduzetnike

05.07.2019.

Po programu Priprema izvoza umjesto dosadašnjih dva, odnosno tri posto, kamatna stopa, koja ovisi o kreditnom rangu poduzetnika i kolateralu, sada može biti već od 1,75 posto. Snižena je i kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstava s postojećih četir

Europska komisija inovatorima stavlja na raspolaganje više od 2 milijarde eura

04.07.2019.

Europska komisija u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Europskom poduzetničkom mrežom, predstavila je unapr

Stigla zamjena za Amex: PBZ predstavio Premium Visa kartice

04.07.2019.

Premium Visa kartice bit će dostupne novim korisnicima tijekom kolovoza uz posebnu pogodnost bez plaćanja upisnine i članarine za prvu godinu korištenja za pristupnice zaprimljene do 31.12. ove godine.

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija