Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ou 2015

PD: Od pet tužbi u slučaju franak već tri dobile banke

Izvor: www.banka.hr · Autor: Banka.hr/Poslovni dnevnik  

PD: Od pet tužbi u slučaju franak već tri dobile banke

Poslovni dnevnik piše kako je još jedna tužena banka nepravomoćno pobijedila svojeg tužitelja u slučaju švicarski franak. Obje presude donesene tijekom prošlog mjeseca, iako nepravomoćne, značajne su za daljnji tijek zbivanja

Nakon prve presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu u slučaju švicarskog franka kojom je jedna tužena banka nepravomoćno pobijedila svojeg tužitelja građanina koji je njezin klijent, u još jednoj individualnoj parnici dogodila se ista stvar. Prošlog tjedna u Zagrebu ponovo je odbijen tužbeni zahtjev drugog tužitelja, i to protiv druge banke i od strane drugoga suca.

Prema informacijama Poslovnog dnevnika na posve drugačiju činjeničnu osnovu, ali u istoj vrsti tužbenog zahtjeva, drugi sudac primijenio je pravno stajalište suštinski identično onome iz prve presude.

Obje sudske odluke donesene tijekom prošlog mjeseca, iako nepravomoćne, značajne su za daljnji tijek zbivanja. Pokazuju da najveći građanski sud u zemlji kreće putem koji nikako ne potvrđuje očekivanja Udruge Franak.

Pored toga, novom presudom još jednom se potvrđuje teza da je u slučaju franka sudstvo jedini jamac funkcioniranja pravne države. Naime, dosad se samo slutilo da će najveći sud u državi ustrajati na pravnim tumačenjima iz ranije presude, a sad se već može neupitnim smatrati da se u tom smjeru stvari kreću i što se tiče sudske prakse.

Niz znakovitih ocjena

Ponavlja se, dakle, sudska ocjena da iz ništavosti odredbe da se kamatne stope jednostrano mijenjaju, nikako ne slijedi da kamatna stopa postaje fiksna. To prati niz znakovitih ocjena, dok je s druge strane jednako znakovit i trenutni saldo pojedinačnih sporova između tužitelja građana i tuženih banaka. Trenutno od pet parnica, u tri su različiti suci donijeli presude u predmetima u kojima su tužene tri različite banke, a u svim ovim slučajevima tužitelji su odbijeni.

Riječ je o jedinoj pravomoćnoj presudi iz slučaja franka donesenoj prije pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u povodu prve kolektivne tužbe, i to na Županijskom sudu u Puli, te o dvije nepravomoćne zagrebačke presude. Na drugoj strani u predmetima gdje su pobijedili tužitelji dvije su presude koje je ista banka izgubila, a nije nevažno kako i zašto.

To je u prvom redu nova presuda Općinskog suda u Zaboku za koju nam svi tvrde da ona ne može kreirati sudsku praksu čak i da postane pravomoćna jer u njoj nisu sadržana pravna stajališta. Posrijedi je presuda zbog ogluhe (nekadašnjeg izostanka) koja je rezultat omaške u dostavi zbog čega se tužena Splitska banka nije očitovala i tako je nepravomoćno izgubila. No, iako se banka žalila i zahtjeva povrat u prijašnje stanje o kojem prvo odlučuje isti sud, kako će se dalje razvijati ovaj predmet, nije bitno za opći učinak, nego za konkretnog tužitelja.

Nema novih stajališta

Pored toga još postoji i pravomoćna presuda Županijskog suda u Splitu kojom je isto tužena Splitska banka. No, ona ne sadrži nova pravna stajališta, pored onih iz VTS-ove pravomoćne presude koji su ovdje preneseni. Tu nije bio istaknut zahtjev za naknadu štete, nego utvrđenje ništavosti odredbe po kojoj banka svojim odlukom mijenja kamatnu stopu, a za materijalnu odštetu banka do danas nije tužena.

Što se tiče nove zagrebačke presude doznajemo da odbijeni tužbeni zahtjev kojim se tražio povrat preplaćenog prati novi kvalitativni moment. Naime, zagrebački OGS akceptirao je pravomoćnu presudu VTS-a i na istim pravim temeljima je tužbeni zahtjev za stjecanje bez osnove u cijelosti odbio.

Iz niza ocjena može se zaključiti da VTS-ova presuda ne daje podlogu za povrat navodno preplaćenoga u slučaju tužbe za stjecanje bez osnove, i to bazirane na pretpostavci o fiksnoj kamati.

Ovo su neki naglasci iz presude OGS-a u Zagrebu: “varijabilana kamatna stopa nije ništava, niti je ništava odredba ugovora kojim je ugovorena početna stopa”, nadalje “ta volja ugovornih strana da se kamatna stopa tijekom ugovora mijenja, pravno je valjana”, kao što je i “dogovor banke i klijenta o promjenjivoj kamatnoj stopi valjan čak i kad dogovor o podeševanju kamata nije valjan”. To znači da sud razlikuje samu varijabilnost od načina i uvjeta po kojima se kamatna stopa mijenja, te o tome da je varijabilna kamatna stopa dopuštena opet sud ne želi razgovorati. Kako se i taj tužbeni zahtjev bazira na tome kao da je posrijedi fiksna kamta, odbija ga u cijelosti!

Na općinskim sudovima 200 parnica

Poštujući odluku VTS-a i tumačenje, i ovaj je sud isto protumačio da se nikako ne može zaključiti da bi potrošači mogli dobiti povrat navodno preplaćenoga kredita na pretpostavci tužitelja da se za cijelo vrijeme otplate ima primijeniti kamatna stopa koja je bila ugovorena na početku, ali kao da je ona fiksna, a ne promjenjiva. Uostalom sud je još zaključio da je varijabalnu kamatnu stopu dopušteno ugovarati na temelju Direktive 2008/48 koja je prenesena u hrvatski pravni poredak.

Na općinskim sudovima u fazi rješavanja navodno je do 200-njak parnica u kojima klijenti tuže banke u slučaju franka, a spominju se različite osnove. Najviše ih je pokrenuto upravo zbog navedenog zahtjeva za povrat preplaćenog kredita na bazi fiskne kamate. No, iako nakon pravomoćne presude VTS-a to zvuči nevjerojatno, ima i tužbi za poništenje odredbe kojom je ugovorena valutna klauzula.
S obzirom da postoji oko 40- ak tisuća kredita u švicarskim francima koji eventualno pretendiraju na isto, početni mali broj parnica govori o velikom oprezu potrošača.


Komentari članka

Vezani članci

Bjelovarčani će od sutra moći provjeriti gdje je svaka proračunska lipa završila

20.05.2019.

Naime, tri mjeseca nakon što je građanima omogućio puni uvid u proračun i sve njegove stavke gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak iz redova HSLS-a odlučio je napraviti i korak dalje u ostvarenju što transparentnijeg upravljanja gradom. Ovog ponedjeljka pr

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

'Maistra je podcijenjena, krenite u otkup'

15.05.2019.

Namjera Maistre da gotovo 283 milijuna kuna dobiti zadrži u kompaniji izazvala je nezadovoljstvo nekih manjinskih dioničara.

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

01.05.2019.

Bonitetna kuća Moody’s nije slijedila Standard&Poor’s (S&P) i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske je zadržao na špekulativnoj razini ‘Ba2’, dva razreda ispod investicijskog rejtinga, ali je prognozu iz stabilne pobolj

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija