Pekari na koljenima

Recesija je pogodila i pekare, odnosno ozbiljne pekarske tvrtke koje zapošljavaju veći broj radnika i koje investiraju. Od početka ekonomske krize, naime, zabilježen je pad prodaje pekarskih proizvoda od 10 do 15 posto. Tvrdi to Mato Škojo, vlasnik osječke Krune, jedne od najvećih hrvatskih pekara koja zapošljava više od 300 radnika, i odnedavno zagrebačkog Mlinara, sa 750 zaposlenih.

U Hrvatskoj kruh podcijenjen
- Hrvatska pekarska industrija stagnira već godinama i stoga ovog trenutka i te kako osjeća ekonomsku krizu. Zapravo, već je na koljenima, a neke pekare pred kolapsom. Jedan od razloga su prevelika davanja državi, ali je i činjenica da naša branša zahtijeva stalna ulaganja. Kad uzmete u obzir da većina pekara u Hrvatskoj ima strojeve i pogone u vrlo lošem stanju i da to zahtijeva iznimno velike investicije, onda vam je sve jasno - kaže Mato Škojo, te napominje da napokon treba razjasniti da kruh nije socijalna kategorija i da na njegovu cijenu ne utječe samo cijena pšenice i brašna, kako se to pokušava plasirati javnosti.

- Kruh se može smatrati socijalnom kategorijom tek ako država uvede poticaje za kruh. U Hrvatskoj je kruh inače godinama podcijenjen i svuda u Europi je skuplji nego kod nas. Razlike u cijeni postoje čak i unutar države; kruh je skuplji u zapadnom dijelu Hrvatske nego na istoku. Na cijenu kruha ne utječe samo cijena pšenice i brašna već je tu daleko više stavki. Svima onima koji tvrde, a pri tome često neopravdano zauzimaju medijski prostor, da pekari na kruhu i pekarskim proizvodima vrte zarade i do 300 posto, poručujem neka otvore pekare i neka se bave pekarstvom. Pokušat ću navesti što sve sadrži cijena kruha. To su plaće pekara, pomoćnih radnika, čistačica, vozača, administratora, trgovaca, struje, plina, vode, sirovine, grijanja, goriva za vozila, slivne vode, ZAMP, komunalni doprinos, telefon, mobitel, kompjutorsko održavanje, spomeničke rente, osiguranje vozila i zgrada, liječnički pregled djelatnika, sanitarne iskaznice djelatnika, regres, prijevoz djelatnika, božićnice, jubilarne nagrade, kamate za kredite, provizije banaka, sredstva za čišćenje, rezervni dijelovi, sitni inventar, vrećice za kruh, poštanski troškovi, radna odjeća, odvoz smeća, deratizacija i dezinsekcija, razni doprinosi institucijama, zakup poslovnih prostora, razni porezi, i još niz drugih kojih se nisam u ovom trenutku sjetio. Plaća radnika jedna je od najvećih stavki. A nismo spomenuli kontinuirano investiranje u pekarsku opremu i vozila, a to su i te kako velik iznosi, kontinuirano investiranje u novu tehnologiju je ključ opstanka na tržištu. Do sada je u Pekaru Kruna investirano više od 11 milijuna eura.

Osječani jedu najbolji kruh
- Sve navedeno tek je dio troškova i kad se svi zbroje, pitam: Kako onda da kruh košta toliko koliko neki pojedinci govore? Kruh može biti jeftiniji od dosadašnje cijene jedino ako se proizvodi kod kuće, u vlastitoj kuhinji. Škojo ističe kako se u posljednjih pet godina, od kad se bavi pekarstvom, u toj branši, bar što se tiče Osijeka, puno toga promijenilo.

- Do tada je u Osijeku postojao bijeli i polubijeli kruh, a danas ima više od 30 vrsta kruha, od kojih je dio ručni rad. Naša proizvodnja bazirana je na tehnološkim procesima koje trenutno ne može odraditi ni jedna druga pekara u gradu i odgovorno tvrdim da Osječani jedu najbolji kruh u Hrvatskoj. Naše najviše standarde prenosimo i u pekare Mlinar i sada pokrivamo cijelu kontinentalnu Hrvatsku i Istru - kaže Škojo.