Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2018

Plače mi se kad vidim kako se vrijeme i novac troše na neostvarene projekte

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Borivoje Dokler  

Plače mi se kad vidim kako se vrijeme i novac troše na neostvarene projekte

Đuro Horvat, predsjednik međimurske kompanije Tehnix koja je razvila brojna inovativna rješenja i tehnologiju za zbrinjavanje i industrijsku reciklažu komunalnogotpada, govori o strategiji gospodarenjem otpada u Hrvatskoj, prednostima MBO-Te tehnologije i novoj Tehnixovoj 'eko tvornici budućnosti' vrijednoj 100 milijuna kuna.

Kako ocjenjujete dosadašnji način gospodarenja otpadom u Hrvatskoj? Čini se da su zakoni i pravilnici jedno, a praksa nešto sasvim drugo?
Dosadašnji način gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je skup, vrlo spor i neodrživ. To pokazuje činjenica da je sve više požara, štetnih emisija i smrada, a čemu svjedoče i brojne pobune građana, posebice u Dalmaciji, odnosno na Jadranu gdje je broj stanovnika u sezoni i do tri puta veći nego zimi, što dodatno stvara probleme jer su i količine otpada veće. Zakon je napravljen tako da zagovara najbolje tehnologije koje su se dokazale u praksi, no svjedoci smo da u Republici Hrvatskoj još uvijek uglavnom stoji sve na teoretskom dijelu. Trebalo bi više primjenjivati primjere iz prakse. Dakle, ona rješenja koja daju najbolje rezultate, kao npr. ona u Krku i Prelogu. Kompanija Tehnix i ja osobno bili smo u nizu projekata sprečavani da u Hrvatskoj izgradimo najbolju MBO-Te tehnologiju i to od onih koji su po svojoj političkoj funkciji bili obvezni da nam pomažu u realizaciji najbolje prakse, odnosno one tehnologije koja u svemu daje najbolje rezultate u industrijskoj reciklaži otpada. Potrošili smo vrijeme i novac obećavajući građanima rezultate koji se nisu ostvarili, a sve smo im naplatili. Nama dođu stranci sa teorijama koje nisu ostvarene u praksi. Posebno kod nas. Prošao sam cijeli svijet, od Australije, Južnoafričke Republike, Saint Petersburga, preko 100 zemalja, tisuće smetišta, vidjevši najskuplje tehnologije koje ni izdaleka ne daju očekivane rezultate. Moja ljubav su strojarska zanimanja, a diplomirao sam ekonomiju. To mi daje stvaralačku inovativnost i sigurno imam najviše inovacija - patenata na svijetu iz područja zaštite okoliša. Dođe mi da zaplačem kada vidim kako se troši vrijeme i novac u projekte koji nisu ostvareni ili bolje rečeno jer nemaju definiranu tehnologiju kojom se može riješiti problem reciklaže.

Kako tu vaša inovativna MBO-Te tehnologija može pomoći i koje su njene prednosti nad ostalim rješenjima?
MBO-Te tehnologija razvijena u kompaniji Tehnix je tehnološko otkriće čijim postupkom se može reciklirati 100% otpada. Prednost postrojenja Tehnix je upravo u tome što su tipska, mobilna i fleksibilna u odnosu na kapacitete obrade te prije svega mogu se graditi uz postojeće deponije što znatno smanjuje troškove obrade i odvoza komunalnog otpada. Primjenom te nove tehnologije najsretniji bi bili građani jer bi manje plaćali, priroda jer bi bila manje zagađena i ne bi se stvarale štetne emisije CO? koje uzrokuju klimatske promjene. To je veliki napredak u zaštiti prirode kojoj svi pripadamo, a moramo živjeti zajedno sa njom, tada ćemo stvarati sretniju budućnost. Da bi se svijet dalje uspješno razvijao mora imati jasno održivu strategiju i koristiti ona znanstvena i tehnološka otkrića kojima se postižu najbolji rezultati reciklaže te održivi život na planeti. Korištenjem MBO-Te tehnologije možemo postići cirkularnu ekonomiju i zaustaviti klimatske promjene. Ne trebaju nam nova odlagališta - deponije, ne treba zagađivati podzemne pitke vode, ne trebaju nam skupi uređaji za pročišćavanje voda, možemo kompostirati dio otpadnih muljeva iz postojećih uređaja za pročišćavanje voda. Važno je reći da na krovištima novih MBO-Te tvornica proizvodimo više struje iz obnovljivih izvora nego nam je potrebno za vlastiti pogon.

Nedavno ste dobili podršku HBOR-a za projekt izgradnje MBO-Te tvornice u Ukrajini, a obećano vam je podrška i za realizaciju projekta u Hrvatskoj. Nije li malo neobično da ste prije podržani za projekte u inozemstvu nego u vlastitoj zemlji?
Ne, to apsolutno nije neobično jer da bi se projekti implementirali moraju se prije svega razumjeti, mora se dati šansa domaćoj proizvodnji da izgradi prvi pilot projekt na temelju kojeg će moći ocijeniti prednosti ponuđene tehnologije. Mi nismo naišli na domaću podršku u tom smislu, tako da nas ne začuđuje što više svojih tehnologija i proizvoda izvozimo nego što ih prodajemo na domaćem tržištu. Dakle, činjenica je da je situacija zaprepašćujuća, a ne neobična. Politika bi trebala raditi više na podršci domaćeg gospodarstva, pogotovo onih uspješnih kao što je Tehnix. Pa mi danas zapošljavamo gotovo 500 djelatnika, stručnjaka.

Koliko su vam priznanja i nagrade pomogla u dobivanju sredstava iz EU fondova i smatrate li da su domaće tvrtke iz sektora kojim se bavite, dovoljno koristile tu mogućnost? Što napraviti da se to promijeni?
Svako novo priznanje je dodatna motivacija za razvoj i postizanje novih dostignuća i boljih rezultata u poslovanju, pa tako i u razvoju novih proizvoda i tehnologija. Svakako da svaki uspjeh i nagrada rezultiraju s novim mogućnostima koje mogu doprinijeti općem napretku čovjeka kao pojedinca, ali i poduzeća kao cjeline. Naravno da to otvara vrata ka EU fondovima. Za prvi naš projekt razvoja tehnologije kompostiranja dobili smo 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava i ovih dana očekujemo potpis ugovora, odluka o financiranju je već pravomoćna. Nakon tog projekta aplicirat ćemo i za nove naše projekte u zaštiti okoliša te se nadamo da ćemo i dalje biti uspješni na tom području i dobiti na taj način podršku za daljnji razvoj. Potrebno je biti uporan i strpljiv jer takvi projekti su dugotrajni, ali na kraju isplativi. Svakako da je potrebno imati dobru inovacijsku ideju i strategiju te beskonačnu upornost. Pa ekologija je znanost koja se bavi medicinom planete Zemlje.

Najavili ste i izgradnju nove tvornice. Može li malo pojasniti o čemu se točno radi?
Da, Tehnix će vrlo brzo otvoriti osmu modernu 'eko tvornicu budućnosti' na 10.000 četvornih metara, u kojoj će proizvoditi eko opremu. Investicija je to od oko 100 milijuna kuna, a u novim će pogonima raditi stotinjak novozaposlenih radnika. Prva grupa od njih 15 već postavlja strojeve. Tvornica će zadovoljavati najveće eko standarde u svijetu. Na krovu će imati vlastitu solarnu elektranu od jednog megawata, vjetroturbinu kapaciteta 10 kilowata, sustav potpunog recikliranja otpadnih voda koja će se, pročišćena, dalje koristiti. Sve proizvode koji će se proizvoditi u pogonima tvornice nakon uporabe ćemo zamijeniti sistemom 'staro za novo' te uporabljene proizvode reciklirati prema uporabnim vrijednostima. Imat ćemo visoki tehnološki i poslovni standard. To će biti tvornica budućnosti kojoj se veselimo. Na taj način doprinijet ćemo jednim dijelom održivosti planete i smanjenju klimatskih promjena, što je i nit vodilja općeg poslovanja kompanije Tehnix - zaštita okoliša. U novoizgrađenoj tvornici proizvodit ćemo proizvode i tehnologije koje smo sami razvili, a plasirat će se u cijeli svijet i to iz područja održivog gospodarenja otpadom koji je danas najveći planetarni problem. Drugo područje su specijalni uređaji za pročišćavanje voda - biorotori. Tu su i naše mobilne naftne pumpe koje su postale europski i svjetski standard. Razvili smo novi proizvod univerzalnih dizala za ljude i terete. To spada u socijalnu ekologiju i veliki je interes tržišta. Vodeća smo projektna i proizvodna firma u mobilnoj arhitekturi. Proizvodimo specijalna komunalna vozila raznih tipova i namjena, ali je najvažnije da troše gotovo 10% manje goriva u eksploataciji. Naša uspješnost je u našim ljudima, u inovativnim proizvodima, u osposobljenim suradnicima, menadžerima firme koji sa mnom uspješno upravljaju kompanijom koja omogućuje visoki standard zaposlenih koji zajedno sa mnom stvaraju zadovoljstvo sebi, svojim obiteljima i roditeljima u našoj lijepoj Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Istarski brodograditelj nekada je gradio rekreativne brodice - a sada spašava Jadran

05.06.2025.

Istarski brodograditelj Luciano Beg nekada je gradio rekreativne brodice i radne brodove. Danas razvija ekološke inovacije za koje interes stiže iz Norveške, Grčke, Argentine, Malte i Turske – ali i s domaćeg tržišta, prenosi HRT.

Hrvatski odgovor na kaos s otpadom koji je postao uzor u cijelom svijetu

22.04.2025.

Kad su 2009. godine u Velikoj Gorici postavljeni prvi polupodzemni spremnici za otpad, malo tko je u tome vidio nešto dobro. Danas, više od 100 gradova u Hrvatskoj koristi upravo to rješenje – i to zahvaljujući jednoj domaćoj firmi koju nitko nije shvaćao

Hrvatski lider održive kemije koji opasni otpad pretvara u novu industrijsku vrijednost

17.04.2025.

Premifab je više od uspješne poduzetničke priče – to je primjer kako vizija, znanje i posvećenost okolišu mogu pokrenuti pozitivne promjene i otvoriti vrata novim industrijskim standardima.

Proizvođači u velikim problemima: Inspekcije obilaze i zatvaraju bioplinska postrojenja

02.04.2025.

Bioplinska postrojenja ne mogu dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom jer se, zakonski, nalaze na poljoprivrednim površinama

Plenković obišao novi DOK-ING-ov pogon. Osnivač firme: Ovo svi u Hrvatskoj trebaju

05.11.2024.

VODSTVO zagrebačke tvrtke DOK-ING premijeru Andreju Plenkoviću i članovima vlade prezentiralo je inovativne projekte koje ta tvrtka razvija u obrambenoj industriji i energetskom sektoru, uz ostalo i pogon koji mulj iz otpadnih voda pretvara u zeleni vodik

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk