Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2018

Plače mi se kad vidim kako se vrijeme i novac troše na neostvarene projekte

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Borivoje Dokler  

Plače mi se kad vidim kako se vrijeme i novac troše na neostvarene projekte

Đuro Horvat, predsjednik međimurske kompanije Tehnix koja je razvila brojna inovativna rješenja i tehnologiju za zbrinjavanje i industrijsku reciklažu komunalnogotpada, govori o strategiji gospodarenjem otpada u Hrvatskoj, prednostima MBO-Te tehnologije i novoj Tehnixovoj 'eko tvornici budućnosti' vrijednoj 100 milijuna kuna.

Kako ocjenjujete dosadašnji način gospodarenja otpadom u Hrvatskoj? Čini se da su zakoni i pravilnici jedno, a praksa nešto sasvim drugo?
Dosadašnji način gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj je skup, vrlo spor i neodrživ. To pokazuje činjenica da je sve više požara, štetnih emisija i smrada, a čemu svjedoče i brojne pobune građana, posebice u Dalmaciji, odnosno na Jadranu gdje je broj stanovnika u sezoni i do tri puta veći nego zimi, što dodatno stvara probleme jer su i količine otpada veće. Zakon je napravljen tako da zagovara najbolje tehnologije koje su se dokazale u praksi, no svjedoci smo da u Republici Hrvatskoj još uvijek uglavnom stoji sve na teoretskom dijelu. Trebalo bi više primjenjivati primjere iz prakse. Dakle, ona rješenja koja daju najbolje rezultate, kao npr. ona u Krku i Prelogu. Kompanija Tehnix i ja osobno bili smo u nizu projekata sprečavani da u Hrvatskoj izgradimo najbolju MBO-Te tehnologiju i to od onih koji su po svojoj političkoj funkciji bili obvezni da nam pomažu u realizaciji najbolje prakse, odnosno one tehnologije koja u svemu daje najbolje rezultate u industrijskoj reciklaži otpada. Potrošili smo vrijeme i novac obećavajući građanima rezultate koji se nisu ostvarili, a sve smo im naplatili. Nama dođu stranci sa teorijama koje nisu ostvarene u praksi. Posebno kod nas. Prošao sam cijeli svijet, od Australije, Južnoafričke Republike, Saint Petersburga, preko 100 zemalja, tisuće smetišta, vidjevši najskuplje tehnologije koje ni izdaleka ne daju očekivane rezultate. Moja ljubav su strojarska zanimanja, a diplomirao sam ekonomiju. To mi daje stvaralačku inovativnost i sigurno imam najviše inovacija - patenata na svijetu iz područja zaštite okoliša. Dođe mi da zaplačem kada vidim kako se troši vrijeme i novac u projekte koji nisu ostvareni ili bolje rečeno jer nemaju definiranu tehnologiju kojom se može riješiti problem reciklaže.

Kako tu vaša inovativna MBO-Te tehnologija može pomoći i koje su njene prednosti nad ostalim rješenjima?
MBO-Te tehnologija razvijena u kompaniji Tehnix je tehnološko otkriće čijim postupkom se može reciklirati 100% otpada. Prednost postrojenja Tehnix je upravo u tome što su tipska, mobilna i fleksibilna u odnosu na kapacitete obrade te prije svega mogu se graditi uz postojeće deponije što znatno smanjuje troškove obrade i odvoza komunalnog otpada. Primjenom te nove tehnologije najsretniji bi bili građani jer bi manje plaćali, priroda jer bi bila manje zagađena i ne bi se stvarale štetne emisije CO? koje uzrokuju klimatske promjene. To je veliki napredak u zaštiti prirode kojoj svi pripadamo, a moramo živjeti zajedno sa njom, tada ćemo stvarati sretniju budućnost. Da bi se svijet dalje uspješno razvijao mora imati jasno održivu strategiju i koristiti ona znanstvena i tehnološka otkrića kojima se postižu najbolji rezultati reciklaže te održivi život na planeti. Korištenjem MBO-Te tehnologije možemo postići cirkularnu ekonomiju i zaustaviti klimatske promjene. Ne trebaju nam nova odlagališta - deponije, ne treba zagađivati podzemne pitke vode, ne trebaju nam skupi uređaji za pročišćavanje voda, možemo kompostirati dio otpadnih muljeva iz postojećih uređaja za pročišćavanje voda. Važno je reći da na krovištima novih MBO-Te tvornica proizvodimo više struje iz obnovljivih izvora nego nam je potrebno za vlastiti pogon.

Nedavno ste dobili podršku HBOR-a za projekt izgradnje MBO-Te tvornice u Ukrajini, a obećano vam je podrška i za realizaciju projekta u Hrvatskoj. Nije li malo neobično da ste prije podržani za projekte u inozemstvu nego u vlastitoj zemlji?
Ne, to apsolutno nije neobično jer da bi se projekti implementirali moraju se prije svega razumjeti, mora se dati šansa domaćoj proizvodnji da izgradi prvi pilot projekt na temelju kojeg će moći ocijeniti prednosti ponuđene tehnologije. Mi nismo naišli na domaću podršku u tom smislu, tako da nas ne začuđuje što više svojih tehnologija i proizvoda izvozimo nego što ih prodajemo na domaćem tržištu. Dakle, činjenica je da je situacija zaprepašćujuća, a ne neobična. Politika bi trebala raditi više na podršci domaćeg gospodarstva, pogotovo onih uspješnih kao što je Tehnix. Pa mi danas zapošljavamo gotovo 500 djelatnika, stručnjaka.

Koliko su vam priznanja i nagrade pomogla u dobivanju sredstava iz EU fondova i smatrate li da su domaće tvrtke iz sektora kojim se bavite, dovoljno koristile tu mogućnost? Što napraviti da se to promijeni?
Svako novo priznanje je dodatna motivacija za razvoj i postizanje novih dostignuća i boljih rezultata u poslovanju, pa tako i u razvoju novih proizvoda i tehnologija. Svakako da svaki uspjeh i nagrada rezultiraju s novim mogućnostima koje mogu doprinijeti općem napretku čovjeka kao pojedinca, ali i poduzeća kao cjeline. Naravno da to otvara vrata ka EU fondovima. Za prvi naš projekt razvoja tehnologije kompostiranja dobili smo 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava i ovih dana očekujemo potpis ugovora, odluka o financiranju je već pravomoćna. Nakon tog projekta aplicirat ćemo i za nove naše projekte u zaštiti okoliša te se nadamo da ćemo i dalje biti uspješni na tom području i dobiti na taj način podršku za daljnji razvoj. Potrebno je biti uporan i strpljiv jer takvi projekti su dugotrajni, ali na kraju isplativi. Svakako da je potrebno imati dobru inovacijsku ideju i strategiju te beskonačnu upornost. Pa ekologija je znanost koja se bavi medicinom planete Zemlje.

Najavili ste i izgradnju nove tvornice. Može li malo pojasniti o čemu se točno radi?
Da, Tehnix će vrlo brzo otvoriti osmu modernu 'eko tvornicu budućnosti' na 10.000 četvornih metara, u kojoj će proizvoditi eko opremu. Investicija je to od oko 100 milijuna kuna, a u novim će pogonima raditi stotinjak novozaposlenih radnika. Prva grupa od njih 15 već postavlja strojeve. Tvornica će zadovoljavati najveće eko standarde u svijetu. Na krovu će imati vlastitu solarnu elektranu od jednog megawata, vjetroturbinu kapaciteta 10 kilowata, sustav potpunog recikliranja otpadnih voda koja će se, pročišćena, dalje koristiti. Sve proizvode koji će se proizvoditi u pogonima tvornice nakon uporabe ćemo zamijeniti sistemom 'staro za novo' te uporabljene proizvode reciklirati prema uporabnim vrijednostima. Imat ćemo visoki tehnološki i poslovni standard. To će biti tvornica budućnosti kojoj se veselimo. Na taj način doprinijet ćemo jednim dijelom održivosti planete i smanjenju klimatskih promjena, što je i nit vodilja općeg poslovanja kompanije Tehnix - zaštita okoliša. U novoizgrađenoj tvornici proizvodit ćemo proizvode i tehnologije koje smo sami razvili, a plasirat će se u cijeli svijet i to iz područja održivog gospodarenja otpadom koji je danas najveći planetarni problem. Drugo područje su specijalni uređaji za pročišćavanje voda - biorotori. Tu su i naše mobilne naftne pumpe koje su postale europski i svjetski standard. Razvili smo novi proizvod univerzalnih dizala za ljude i terete. To spada u socijalnu ekologiju i veliki je interes tržišta. Vodeća smo projektna i proizvodna firma u mobilnoj arhitekturi. Proizvodimo specijalna komunalna vozila raznih tipova i namjena, ali je najvažnije da troše gotovo 10% manje goriva u eksploataciji. Naša uspješnost je u našim ljudima, u inovativnim proizvodima, u osposobljenim suradnicima, menadžerima firme koji sa mnom uspješno upravljaju kompanijom koja omogućuje visoki standard zaposlenih koji zajedno sa mnom stvaraju zadovoljstvo sebi, svojim obiteljima i roditeljima u našoj lijepoj Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Povećao je plaće i dao pozajmnice radnicima koji su se našli u dugovima

07.11.2018.

Tehnix je otvorio svoju osmu modernu ‘eko tvornicu budućnosti’ na 10.000 četvornih metara. Tvornica zadovoljava najveće eko standarde u svijetu. Na krovu ima vlastitu solarnu elektranu od jednog megavata, vjetroturbinu kapaciteta 10 kilovata, sustav potpu

Rade odličan i za zajednicu koristan posao, ali nitko ih ne želi za susjede

07.06.2018.

Kemis-Termoclean jedna je od vodećih tvrtki za sanaciju opasnog otpada, zaštitu okoliša i industrijsko čišćenje. Obavio je neke od ‘najopakijih’ poslova kod nas, posjeduje najveće kapacitete za skladištenje otpada u Hrvatskoj i najveći je izvoznik opasnog

Međimurskom poduzetniku nije dosta to što radnike plaća 1200 eura, spašava ih i od dužničkog ropstva

29.05.2018.

Đuro Horvat, vlasnik uspješne međimurske tvrtke Tehnix, odlučio je pomoći svojim radnicima koji su zapali u probleme zbog bankarskih kredita. Posudio im je novac bez kamata da vrate dugove i odblokiraju račune

Obiteljska tvrtka najveći je igrač na hrvatskom tržištu recikliranja plastike

03.04.2018.

Mi-Plast s 14 radnika ravnopravan je partner u istraživačkim projektima u EU s kompanijama od 140.000 ljudi. razvijaju i proizvode bioplastične artikle i folije za hranu, elektroniku...

Investicija od 100 milijuna kuna: U Međimurju se na 10.000 četvornih metara otvara "eko tvornica budućnosti"

17.01.2018.

Na krovu će imati vlastitu solarnu elektranu od jednog megawatta, vjetroturbinu kapaciteta 10 kilowatta, sustav potpunog recikliranja otpadnih voda koje će se, pročišćene, dalje koristiti. Tvornica neće proizvoditi ni kilogram otpada

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast