Plaće u državnim tvrtkama rasle i do 10 posto

Premda se sindikati snažno opiru mogućnosti novog smanjenja plaća, od toga ih, čini se, još više smeta dojam da jedino oni ispaštaju posljedice krize. Kako je izjavila sindikalistica Spomenka Avberšek, “ako će uvoditi red, treba krenuti od poduzeća u vlasništvu države”.

Tko se doista žrtvovao, a tko je uživao povišicu i u teška vremena donekle je vidljivo iz podataka DZS-a koji govore da su razlike među sektorima prilično velike. Smanjenje plaća najviše je pogodilo radnike u proizvodnji, većina djelatnosti spada u prosjek, dok su neki zaposleni imali sreće i plaća im je porasla gotovo 25 posto.

Croatia Airlines i Jadrolinija
U travnju je prosječno isplaćena plaća iznosila 5295 kuna i u mjesec dana pala je 1,3 posto ili 72,62 kune. To je dijelom i očekivano s obzirom na to da su plaće u javnoj upravi tada smanjene šest posto. No, u usporedbi sa stanjem od prije godinu dana, prosječna plaća rasla je 5,1 posto ili 259 kuna. Uzmu li se u obzir troškovi života, realno je ipak pala 1,2 posto.

Kada je riječ o djelatnostima u kojima država ima vodeću riječ, očito je da u politici plaća nema mnogo konzistentnosti. To se prije svega odnosi na državna poduzeća. Najveći pad plaća, prema podacima DZS-a, osjetili su zaposleni u nacionaloj zračnoj kompaniji, Croatia Airlinesu. U godinu dana pale su 4,7 posto. No, u zračnom prometu primanja su dalje i solidna, pa su u travnju zaposlenici te branše u prosjeku dobivali 9100 kuna.

Istodobno, vodeni promet, kategorija u koju spada i državna Jadrolinija, bilježi rast plaća od 9,9 posto. To je ujedno djelatnost u kojoj su prošle godine najviše rasle cijene usluge, odnosno brodskih karata. U svibnju su bile gotovo 20 posto veće nego u istom mjesecu godinu ranije. Ipak, najviše razloga za zadovoljstvo imali su zaposleni u sektoru opskrbe električnom energijom i plinom, gdje, primjerice, spada i HEP. Njima su plaće veće čak 12,5 posto

Skuplja struja, veće plaće
Samo prije godinu dana HEP je bio u gubitaš kojemu je država omogućila poskupljenje struje od 20 posto i kompenzacije iz proračuna. Poslovanje poduzeća očito nije presudno za politiku plaća.

Od državnih sektora, malo solidniji rast plaća imali su zaposleni u javnom sektoru i obrani (6,5 posto). Onima koji rade u zdravstvu plaće su rasle 4,7 posto, dok obrazovanje bilježi povišicu od samo 3,6 posto. Pritom treba uzeti u obzir i utjecaj privatnog sektora.

Ministru Šukeru i novoj premijerki sigurno će biti teško uvjeriti sindikate javnih službi da je rezanje plaća neizbježno sve dok se u sustav ne uvede više pravednosti i konzistentnosti.